Arhive oznaka: zdrava prehrana

Sedam dana u paklu tetine kuhinje

Prijemni ispiti su završili i ja sam ostao sam u kući. Na veliku tugu mog trbuha. Teta je konačno digla sidro i otišla doma nakon što je sedam dana u kontinuitetu ispitivala granice izdržljivosti mog želuca. Na neki način, bio je to čisti mobbing.

Prvu večer nakon obreda inicijacije nad piletinom, veseo, nasmijanoga studentskog lica, otvorio sam pivo i zavalio se u fotelju, spreman odgovarati na sva pitanja vezana uz kontrolu u gradskom prijevozu, brojeve tramvaja i procjenu bodovnog stanja na listama za prijemni ispit. Sve dok me nije prekinuo taj divni miris palačinki. Pa sam s još većim osmijehom otišao ponovno do kuhinje, samo da bih se vratio s osmijehom oko cijele glave (bio bi takav da nemam uši).

Drugi dan počeo je dramatično, nekim super jajima s rajčicom i slaninom, za koje se kasnije ispostavilo da su kus-kus. Pa dobro, čovjek uči dok je živ, rekao sam sebi i prionuo na pljeskavice od konjskog mesa, jer: “Zdravlje na usta ulazi, a ti ništa ne jedeš, došao si na donju granicu slabokrvnosti“. Vrlo je teško zadržati trezvenost kad se pored pljeskavica na stolu nađu još i mladi krumpiri, mladi luk i svi prilozi ovoga svijeta, ali znam da sam pomislio:

Pa dobro, ako već trebam završiti na inzulinu i s tri bajpasa, bar da imamo dobru krvnu sliku.

To je bio ručak. Mislim da tu večer nisam večerao. Ali sam ponovno jeo palačinke. Ovaj put s namazom od čokolade – bili smo u nabavi poslije doručka.

Treći dan pamtit ću po svemu najboljem, jer smo četvrtog dana pojeli sve što smo kupili drugog i trećeg dana. Bar se meni tako činilo.

Peti dan odbijao sam otići na doručak sve dok netko u istoj rečenici nije upotrijebio prženice i čokoladni namaz, ​​što me natjeralo da sa suzama u očima, gotovo jecajući odem u kuhinju i svakim zalogajom mrzim sebe sve više i više. Za ručak su me našli ispod stola kako se skrivam, a onda sam šesto jutro jedva vezao cipele.

Da se ovaj teror nastavio još koji dan, mislim da bih srastao s hladnjakom jer je svakoga trenutka neki dio mog tijela virio iz njega dok sam kopao po policama sve dublje i dublje, jer bih, naravno, počistio sve što ostane na stolu pokriveno krpom.

Vrlo je važno da nakon svega ovoga uspijete ustati i otići do hladnjaka. Vjerujte mi na riječ. Tako to počinje. Gledam crtić s Tomom i Jerryjem, jedan od onih u kojem se bore među svom onom hranom… Znam – naručit ću pizzu! Poslije pizze ide sladoled, između toga dvije litre Coca-Cole i ćiribu- ćiriba! Pretvorili ste se u Quasimoda. Ne šalim se. Tako sam izgledao svaki dan prije dizanja od stola, jer, vjerujte mi, trbuh puno manje zateže kad su leđa svinuta. Da je teta ostala sedam dana dulje, stranica uz pomoć koje sam prije mjesec dana doveo svoj Body Mass Index (BMI) u mršave bi pala. A ja bih morao na dijetu.

“Zdravlje ulazi na usta” medicinski je koncept koji su ustanovile naše bake ili njihove bake ili bake njihovih baka, i mogao bi biti opravdan ako govorimo o bakama koje su nakon završenoga medicinskog fakulteta specijalizirale kao magistrice prehrane ili provele dane i dane u teretani, pa nakon tečaja prozvale sebe nutricionisticama i počele nam pričati o aminokiselinama. S obzirom na to da je ovdje riječ o bakama koje za zdravlje pitaju konzilij susjeda, čisto sumnjam da ne kažu infrakt, a da ne znaju što su HDL, LDL i aterogeneza. Dakle, to je pogrešno gledanje, jer hrana koju one serviraju je masna, slana i puna šećera. Sve što ne bi smjela biti. Samim time predivna.

Ona me dovela ponovno s druge na treću kopču na remenu. Da je potrajalo, dovela bi me do kupnje novih traperica. Stvar je u sljedećem.

Naš organizam ne poznaje ograničenje niti ima mehanizam da nas zaštiti od prejedanja. Zato se pretilost sve više smatra bolešću ovisnosti, a ne metaboličkim problemom. I zato se u idućih godinu dana pripazite. Ovo što ću vam sada reći ove godine vam neće biti potrebno, ali do sljedećeg ljeta držite na pameti: ljudima koji ne mogu spustiti rukonaslon na sjedalu u avionu naplaćuju dvije karte.

Prijavite se na naš newsletter

Istaknuta slika: alaina.buzas via Foter.com / CC BY

Zdravlje na usta ulazi

Znajući koliko se pesticida i aditiva koristi u proizvodnji voća i povrća koje svakodnevno jedemo, često poželimo da smo ih uzgojili u vlastitom vrtu. Nemamo svi mogućnost za to – mnogi od nas žive u stanovima i najviše što možemo je uzgojiti začinske biljke u teglama.

Međutim, postoje načini da se hranite zdravo i pritom uštedite! Za početak, odlučite se za sistematiziranu, analitičku kupnju, u kojoj ćete posjetiti sve omiljene prodavaonice zdrave hrane i tržnice, pribilježiti cijene namirnica koje planirate kupiti, pa ih na kraju kod kuće usporediti i doći do zaključka gdje vam je bolje što kupovati.

Možda će vas iznenaditi što su u ponekim skupljim dućanima, neke namirnice jeftinije nego u drugima. Zbog toga je dobro napraviti popis/listu/tablicu (kako god vam je lakše) i okačiti je na neko vidljivo mjesto na koje ćete baciti pogled prije odlaska u kupnju. Primjerice hladnjak (čemu vam inače služe magneti na hladnjaku nego da drže podsjetnike tipa „danas postiš, nemoj ulijevati mlijeko u kavu“ ili „treći dan dijete, ne otvaraj hladnjak, banane su na stolu“).

Mislite da će vas skuplje stajati hraniti se zdravo nego što bi vas koštalo da jedete nezdravu i brzu hranu? Jeste li znali sljedeće: neki aditivi koje sadrži prerađena hrana povećavaju apetit, pa ćete jesti češće i više negoli da kupujete cjelovitu, neprerađenu hranu i sami je obrađujete na način koji vam se sviđa.

Pokušajte zbrojiti koliko mjesečno trošite na grickalice i brzu hranu, pa ćete vidjeti da vam se zdrava hrana može isplatiti.

Obroke bi trebalo imati ne samo radi zadovoljstva, nego i radi zdravlja. Uz to, česti obroci u restoranima – osim što najvjerojatnije nisu od najkvalitetnijih namirnica – daleko su skuplji nego da hranu sami pripremate.

Pročitajte nekoliko savjeta kako da svoju prehranu obogatite zdravim namirnicama, a pritom uštedite.

Voće i povrće

Vrlo je teško pronaći organsko voće i povrće u današnje vrijeme. Ako netko svoje voće i povrće reklamira kao organsko, sigurno mu je uz to podigao cijenu – jer cijena ide uz marketing. Najbolje je da odete na tržnicu i pronađete bakicu koja prodaje voće i povrće koje sama uzgaja. Da biste bili sigurni, pitajte je koristi li pesticide (i koje) nakon što je upitate za cijenu. Zbog toga što je njihovo voće i povrće bez aditiva, često je sitnije i djeluje manje zdravo od onoga uzgojenog pod punim utjecajem kemijskih pomagala, pa je cijena često i niža nego na drugim štandovima.

Povrće jedite svježe ili kratko kuhano na pari. Voće možete jesti sveže i cijelo, a ako želite eksperimentirati, koristite sokovnik ili blender kako biste pripremili različite kombinacije voća i povrća. Zeleni frapei čiji su osnovni sastojci: banane, neko bobičasto ili tropsko voće, voda i zeleno lisnato povrće, odličan su doručak, ukusan (zavoljet će ih cijela obitelj), a spremaju se za samo pet minuta!

Ako imate problema s pronalaskom voća i povrća bez pesticida po pristupačnoj cijeni, pokušajte kupovati samo ono voće i povrće koje ima tendenciju da manje upija pesticide.

Sadrži velike količine pesticida

Ne sadrži puno pesticida

  • jabuke
  • celer
  • jagode
  • breskve
  • špinat
  • nektarine iz uvoza
  • grožđe iz uvoza
  • paprika
  • krumpir
  • domaće borovnice
  • zelena salata
  • kelj i lisnato povrće
  • gljive
  • luk
  • kukuruz šećerac
  • ananas
  • avokado
  • šparoga
  • grašak
  • mango
  • patlidžan
  • dinja
  • kivi
  • kupus
  • lubenica
  • batat (slatki krumpir)
  • grejpfrut

Žitarice i mahunarke

Njihova cijena trebala bi biti pristupačna, osobito ako nađete poljoprivrednika od kojeg ćete izravno kupovati, i tako izbjegnete „drugu ruku“. Izbjegavajte konzervirane mahunarke (grašak, grah), nego ih, radi lakšeg kuhanja, pustite da odstoje u vodi tijekom noći. Natapanje žitarica preko noći preporučljivo je i zato što se tako uklanja fitinska kiselina, koja blokira neke nutrijente.
Začinite hranu ekstra djevičanskim uljem, limunom i začinima.

Kruh

Potražite u svom kraju pekarnicu koja nudi kruh bez aditiva. Bit će odlično ako nađete organski kruh od kiselog tijesta ili kruh s klicama, jer su oni najzdraviji.

Znam nekoliko ljudi koji su kupili pekač kruha i nitko od njih nije se pokajao, čak im se ulaganje isplatilo. Nema ničeg ljepšeg nego zagristi koricu vrućega, svježega, zdravog kruha koji ste sami pripremili. Pekači vam ovaj posao skraćuju na manje od pola sata, smanjuju nered, a rezultat je ukusan i zdrav.

Juhe i variva

Izbjegavajte instant juhe. One sadrže pojačivač ukusa – mononatrijumglutamat (MSG). On se nalazi i u kombinacijama povrtnih začina, kao i u kockama za juhu, pa bi i njih trebalo izbjegavati. Juhe skuhane od prirodnog povrća i mesa su zdrave, a mogu stajati nekoliko dana u hladnjaku. Nađite različite recepte, različite zemlje imaju razne načine kuhanja juha: talijanske minestrone, ruski boršč, francuski potaž, japanska miso juha…  Juhe i variva vraćaju se u modu: prošle godine u gostima sam jela na dva mjesta fenomenalne juhe od tikvica, a nedavno sam kušala vrlo zanimljivu juhu od slatkog krumpira. Zamalo sam zaboravila i juhu od kestena koju je spremao jedan engleski gurman! Voljela bih kuhati kao on…

Nadamo se da će vam ovi naši prijedlozi pomoći da obogatite svoju prehranu raznovrsnom i zdravom hranom, pa i ako ne možete sve odmah izmijeniti iz korijena i okrenuti novi list, možete postupno uvoditi neke od ovih ideja u svoj meni.

Nikad nije kasno za donošenje novogodišnjih odluka!

Istaknuta slika: Phalinn Ooi – Tanah Merah / CC

Prijavite se na naš newsletter