Arhive oznaka: virusi

Bakterije, gljivice, virusi – mikrosastav vašeg kućanstva

Puno puta razmišljala sam o tome kako su neki predmeti u kućanstvu, kao i neki izvan njega, zapravo najprljavije stvari koju dodirujem. Kompjutor, telefon, daska WC školjke, šipka u javnom prijevozu… Koja su zapravo najrizičnija mjesta, ona na kojima imamo najviše šanse da dobijemo infekciju, koja vrve od mikroživota? Razbit ćemo neke mitove i upozoriti na neke istine na koje se ne obraća dovoljno pozornosti.

MIT: Kvaka na javnom WC-u je najprljavije mjesto

Uz to što većina ljudi pere ruke nakon korištenja WC-a, kvaka javnih WC-a nije pogodna podloga za razvoj bakterija.

ISTINA: Uredska oprema i radni stol su prljaviji od WC školjke.

Na prosječnom kompjuteru ima 400 puta više bakterija nego na WC školjki, samo zbog toga što se računalo daleko rjeđe čisti i pere negoli WC. Mobitel je još gori od kompjutera, a touch screen je itekako dobra podloga za bakterije i viruse. Ručka mikrovalne pećnice u kuhinji na poslu također je vrlo lijep izvor patogenih mikroorganizama. Generalno, sve te uređaje trebalo bi čistiti alkoholom ili nekim drugim odgovarajućim dezinfekcijskim sredstvom, barem jednom tjedno.

ISTINA: Od prljavog poda na javnim mjestima mogu se dobiti bradavice ili atletsko stopalo.

Virusi koji mogu izazvati bradavice na stopalima, kao i gljivice koje izazivaju atletsko stopalo, mogu se dobiti ako bosi hodate u svlačionicama, na bazenima i sličnim mjestima. Uvijek nosite papuče kako biste se zaštitili od tih neugodnih infekcija.

ISTINA: Spužva za pranje posuđa je prepuna bakterija.

Spužva je jedan od najzagađenijih predmeta u kući i sadrži milijarde bakterija, među kojima su i stafilokok i salmonela. Najbolje bi bilo svaki drugi dan oprati je u perilici posuđa (ako je imate), ili ubaciti na minutu u mikrovalnu. Između pranja pazite da spužvu ostavite na suhom, a definitivno je mijenjajte svaka tri tjedna.

MIT: Jastuk treba mijenjati što češće jer se u njemu nakupljaju bakterije.

Zapravo, nije mit da se u njemu nakupljaju bakterije, mit je da vam mogu naškoditi. Mijenjajte jastuk svakih pet do šest godina, ponajprije zbog udobnosti. Većina jastuka može se prati u perilici, pa bi to trebalo povremeno učiniti, a jastučnicu valja mijenjati jednom tjedno.

ISTINA: Na četkici za zube nalazi se velik broj bakterija, od kojih su mnoge one koje se nalaze u izmetu.

Jest užasno, ali je tako. Svaki put kad pustite vodu, bakterije se iz WC školjke razlete na sve strane po vašoj kupaonici. Idealno bi bilo držati spušten poklopac WC školjke prilikom puštanja vode, a četkicu držati što dalje, po mogućnosti u kupaonskom ormariću.

ISTINA: Ako redovito perete kupaonicu, u njoj se neće hvatati plijesan.

Plijesan koja se hvata po kutovima u kupaonici hrani se ostacima sapuna i masnoćom iz naše kože, a može izazvati alergijske reakcije, uključujući kašalj i glavobolju. Njezino stvaranje može se spriječiti redovitim pranjem kupaonice. Sve u kupaonici mora se prati: kada, tuš kabina, pločice, zavjesa. Ako se plijesan već pojavila, upotrijebite neko dezinfekcijsko sredstvo.

ISTINA: Kad se oprano rublje zadrži u perilici dulje vrijeme, može se stvoriti plijesan.

Da bi se stvorila prava plijesan, rublje treba odstajati u perilici oko 24 sata. Međutim, i prije toga može se osjetiti neugodan miris, koji je najčešće posljedica stvaranja plijesni. Ako i nakon dodatnog pranja rublje neugodno miriše, možda je vrijeme da očistite perilicu od gljivica. Trebalo bi jednom mjesečno pustiti praznu perilicu da radi, na vrućem programu i s razblaženom varikinom, a ne preporučuje se ni da je zatvarate između pranja.

ISTINA: Šminka je puna bakterija.

Dok se šminkate, svaka četkica koja dodirne vaše lice, usne, oči, s vaše kože preuzme dio bakterija, koje se zatim vraćaju natrag u bočicu, tubu, pakiranje. Pri sljedećem korištenju opet ih nanosite na lice, pa mogu izazvati bubuljice ili infekciju oka. Trebalo bi čistiti četkice za šminkanje jednom tjedno. Iz tube uvijek istisnite najprije na ruku (koju ste prethodno oprali), pa tek onda nanosite na lice. Bacite šminku nakon tri mjeseca upotrebe.

MIT: Novac je najviše kontaminiran bakterijama.

Općenito gledano, novčanice su suhe i nisu dobra podloga za razmnožavanje bakterija. To ne znači da su novčanice čiste, nego samo da, za razliku od mnogih gore nabrojanih stvari, ne predstavljaju primaran izvor zaraze.

Iako mnoga kućanstva koriste antibakterijska sredstva umjesto standardnih dezinfekcijskih sredstava, nisu se pokazala kao uspješnija u prevenciji bolesti, osim ako netko u kući nije bolestan. Takva sredstva mogu uzrokovati i pojavu rezistentnih sojeva bakterija, pa mnogi stručnjaci ne preporučuju njihovo korištenje, osim u specifičnim slučajevima.

Istaknuta slika:  nosha via Foter.com / CC BY-SA

Aloe vera – kraljica ljekovitih biljaka

Biljka koja nosi epitet „kraljice ljekovitih biljaka“ zaslužila je da joj posvetimo nekoliko redova na ovom blogu. Prije nego što se pozabavimo njezinim djelovanjima, upoznajmo se najprije s ovom čudesnom biljkom i njezinim porijeklom.

Aloe vera je niska i zeljasta biljka. Karakteristična je izgleda zbog dugih špicastih, bodljikavih listova nepravilnih rubova. Iako djeluje kao biljka mesožderka, ona je, naprotiv, biljka kojoj je vrlo malo potrebno za opstanak – sunce i dobar teren. A u to se uklapaju Karibi, Meksiko i Barbados. Nije ni Aloe vera naivna. Zna ona izabrati gdje će rasti.

Upravo je po mjestu pronalaska, ali i znanstveniku Milleru, koji ju je otkrio, dobila ime. Dakle, predstavljam vam gospođu Aloe Barbadensis Miller.

Sigurno ste već čuli da se koristi u prevenciji različitih bolesti. Da zaslužno nosi epitet „eliksir dugovječnosti“ dokazuje i nekoliko istinitih priča. Naime, jedna ruska dama bolovala je od raka materice. Kako sedamdesetih godina 20-og stoljeća medicina nije bila dovoljno napredna, doktori su odustali od njezina liječenja. Ona se okrenula alternativnoj medicini i upravo predmetu naše priče – Aloe veri. Nakon nekoliko mjeseci korištenja soka ove biljke, rezultati gospođe Marije pokazali su čudo – Aloe vera ju je izliječila.

U davna vremena Aloe vera smatrala se svetom biljkom i nije bila svima dostupna. Koristili su je faraoni, Napoleon, Aleksandar Makedonski, Kleopatra, Kristofer Kolumbo i mnogi drugi. Da je neizbježan lijek, potvrđuje i činjenica da su 1969. godine astronauti koji su sletjeli na Mjesec u svemirskom brodu nosili sa sobom kremu od Aloe.

Idemo se pozabaviti njezinim imenom i sastojcima. Latinska riječ Aloeh znači „izuzetno gorka tvar“,  što upućuje na žutu tekućinu, odnosno mlijeko gorkog ukusa koje Aloe vera sadrži u listovima. Njezini cvjetovi su žute i crvene boje. Zanimljivo je da pripada obitelji ljiljana.

Jeste li znali da postoji više od 250 vrsta aloe, ali su samo četiri ljekovite?

Znanstvenici su godinama istraživali njezine sastojke i došli do podatka da sadrži više 240 hranljivih i ljekovitih sastojaka. U Aloe veri nalaze se vitamini, minerali, polisaharidi, aminokiseline i enzimi. Zbog svih navedenih sastojaka, očigledno je da pomaže u jačanju otpornosti organizma i imunološkog sustava. Njezina želatinasta masa iz listova dubinski prodire u tkiva i pomaže imunom sustavu da prepozna strana tijela, koja zatim uklanja iz organizma. Želatina iz Aloe vere može se koristiti izvana i iznutra. Odlična je za zarastanje rana, osobito u usnoj šupljini.

Smatra se da je ova biljka hranljiva za svaku stanicu čovjekova organizma. Preventivno djeluje protiv bakterija i gljivica. Upravo zbog svog djelovanja, farmaceutski stručnjaci u pripravi MultiGyn proizvoda kao temelj su koristili posebnu vrstu Aloe Barbadensis Miller. Kad je intimna njega posrijedi, izuzetno je važno koje preparate ćemo koristiti. Iako mislimo da smo zaštićene i da se nama nikad ne može pojaviti kandida ili neka druga ženska muka, realnost je posve drukčija. Ako ste već probale proizvode na bazi Aloe vere, onda znate kakav utjecaj ima na sluznicu.

Kao što rekoh, Aloe vera može se i piti. Njezin je sok sve češće u upotrebi, a nije rijetko i da se koristi u prehrani. Da biste napravili sok, pratite sljedeći recept:

Aloe vera sok
Photo credit: Ruth and Dave via Foter.com / CC BY

S biljke koja je stara od jedne do pet godina uzeti do 300 g listova i dobro ih samljeti (može se naći i u biljnim ljekarnama). Dobivenoj smjesi dodati 1 litar crvenog vina, 500 gr kave, 2 jušne žlice meda i 500 ml medicinskog alkohola. Kad sve dobro izmiješate, ulijte u tamnu staklenu bocu umotanu u aluminijsku foliju i ostavite da odstoji pet dana na tamnome mjestu. Na početku uzimajte pet dana po žlicu smjese, i to dva sata prije svakog obroka (tri puta dnevno). U idućim danima uzimajte malo više od jedne žlice, ali sat vremena prije obroka. Tako nastavite tijekom tri tjedna, a obvezno svakoga petog dana iscijedite koliko vam je potrebno za tjedan dana iz tekućine u kojoj stoji. Ostatak ostavite u istoj boci na tamnome mjestu. Nije preporučljivo da se ovaj prirodan lijek uzima dulje od dva mjeseca.

Na internetu možete pronaći i mnoge recepte za maske za kosu na bazi Aloe vere, sokove za mršavljenje, kreme za lice, kao i smoothieje.

Do sljedećeg posta, pozdrav!

Istaknuta slika: Aloe Vera plants, Maundays Bay at Cap Juluca, Anguilla | troy mckaskle | CC

Kako da vas prehlada zaobiđe ove jeseni

Svake godine jesen u našoj obitelji obilježe gomile maramica, kapi za nos i neprekidno kuhanje čajeva. Da je slična situacija i u ostalim domovima, znam po promuklim glasovima i šmrcanju koji dopiru iz telefonskih slušalice. Hladni kišoviti dani uglavnom nas natjeraju da se zavučemo u udobnost vlastitog doma i natenane odbolujemo tu dosadnu prehladu. Jesen je vrijeme kad bakterije i virusi caruju i bolesti su neizbježne, osobito ako savjete o prevenciji shvaćamo olako.

Svi mi na sebi (i u sebi) imamo milijune mikroorganizama koji većinu vremena provode živeći s nama u stanju prešutna mirovnog sporazuma. Međutim, nije potrebno puno da se taj sporazum prekrši, pa bakterije i virusi krenu u ofenzivu. Dovoljno je da nam obrambene snage imuniteta malo opadnu, ili da broj mikroorganizama u našem okruženju izmakne kontroli, i eto nama prave pravcate bitke s temperaturom, bolovima i kašljem umjesto naoružanja. Još ako budemo uporni u želji da se junački održimo na nogama umjesto da uzmemo nekoliko dana za “odležavanje”, naše tijelo prije ili kasnije popusti i umjesto dva-tri dana prehlade dočeka nas nekoliko tjedana dosadne infekcije koja nas dugo nakon što nas napusti ostavlja slabima i ošamućenima. Uz to što sami sebi otežavamo oporavak, napuštanjem kuće pretvaramo se u pokretni rasadnik zaraze, dovodeći ljude oko sebe u rizik od obolijevanja.

Kako držati mikroorganizme pod kontrolom?

Mnogi ljudi skloni su ekstremnom ponašanju, pa počnu mahnito dezinficirati sve što im dođe pod ruku. Takvo ponašanje nema puno smisla, jer na taj način čine medvjeđu uslugu i sebi i svojoj obitelji – organizam koji živi pod staklenim zvonom nema priliku izgraditi snažnu barijeru i samim tim, kad se suoči s prvim agresorom, nema mehanizme obrane i lako podliježe infekciji. Dakle, higijena da, ali bez pretjerivanja, molim!

Osnovno pravilo, koje će vas vrlo učinkovito zaštititi, je često pranje ruku. Dovoljan će biti običan sapun, nikakva antibakterijska čuda. Ruke posušite ručnikom, koji je potrebno često mijenjati (imajte u vidu da su ručnici i kuhinjske krpe najprljaviji predmeti u našim kućanstvima – prljaviji čak i od zahodske školjke!) ili, ako u javnom toaletu, papirnatim ubrusima, a ne pod sušilom s vrućim zrakom. Oni samo cirkuliraju prljav zraka i razbacuju mikroorganizme okolo, pa vaše ruke nakon sušenja nisu tako čiste kao što mislite.

Nosite sa sobom papirnate i vlažne maramice. Papirnate za kašljanje, šmrcanje, elegantno rješavanje problema nosnih izlučevina, a vlažne za situacije kad pranje ruku nikako nije izvedivo. U takvim prilikama može pomoći i gel za dezinfekciju ruku. Ipak, imajte na umu da ova rješenja nisu tako učinkovita kao dobro staro pranje ruku.

Kad brišete prašinu u kući, sjetite se točaka koje se često dodiruju prljavim rukama, kao što su kvake, ručke na vodokotliću, ručice na ormarima, poklopci na kantama za smeće i slično. Dobro je povremeno dezinficirati ta mjesta alkoholom ili vodom u kojoj je otopljeno nekoliko kapi eteričnog ulja čajevca.

Pomognite svom imunološkom sustavu da ojača – hranite se pravilno. Bavite se tjelovježbom. Provodite vrijeme na svježem zraku. Znam da ste ovo čuli tisuću puta, dovoljno da oguglate i ne shvatite ove preporuke ozbiljno, ali ovi savjeti doista imaju velik utjecaj na vaše zdravstveno stanje. Ako se već ne možete natjerati da izađete vani po hladnom vremenu, barem redovito provjetravajte kuću. Rublje perite na minimum 60° C i sušite vani kad god je to moguće, “da ga sunce vidi”. Skidajte obuću prije nego što uđete u kuću, a ako imate psa, obvezno mu obrišite šapice nakon šetnje.

Imate li i vi dobar savjet za preživljavanje sezone prehlada? Podijelite ga s nama!

Do sljedećeg druženja,
čuvajte se.

Ljubica

Istaknuta fotografija: seanmfreese / Foter / CC BY

Antibioticima protiv prehlade

Uvijek kad čujem ovu rečenicu, naježim se. Farmaceut u meni zavrišti i jedva suzdržanim glasom počnem objašnjavati koliko je loša takva primjena antibiotika, kako za počinitelje, tako i za ljude oko njega. Iako sam svjesna činjenice da mnogi od nas primjenjuju antibiotike u borbi protiv prehlade.

Jesen je doba kad se na prvi znak prehlade svi bacamo na peniciline i cefalosporine kao da su bombončići za osvježenje daha. Kad počnemo šmrcati, kihati i kašljati, osjećati malaksalost ili „kao da nas lovi prehlada“ (što je rečenica koja služi kao univerzalni način za opis intuitivna predosjećaja nadolazećeg stanja) starta službeno otvaranje kućne ljekarna. Svako je kućanstvo posjeduje. Nekih kućnih zaliha lijekova ne bi se posramila ni omanja ljekarna jer sadrži sve – od tableta protiv dijareje preko kutije za prvu pomoć, pa sve do pola kutije amoksicilina koju je otac načeo još onda kad je imao upalu krajnika. I onda, kad osjetimo da nas „lovi prehlada“, a mi ne smijemo sebi priuštiti da se razbolimo jer nas čeka ozbiljan poslovni sastanak, ispit ili prijateljičina svadba, posežemo za istom tom kolekcijom i hvatamo se za prvi antibiotik koji nam se učini namjenskim.

Dragi moji, vrijeme je da stanemo na kraj nepotrebnoj primjeni antibiotika.

Objasnila bih vam najprije zašto je primjena antibiotika za prehladu u svojoj osnovi, zapravo, besmislena…

Antibiotici
Photo credit: Sheep purple / Foter / CC BY

Antibiotici su fenomenalna grupa lijekova koja uništava bakterije ili ih sprječava u njihovu razmnožavanju. Antibiotici to čine različitim mehanizmima – neki uništavaju membranu ili zaštitni zid bakterijskih stanica, drugi sprječavaju bakterije pri sintezi prijeko potrebnih proteina ili ometaju aktivnost bakterijskih enzima.

Kojim god se mehanizmom koristili, učinak je uvijek isti – antibiotici uništavaju bakterije.

U čemu je onda problem?

Problem je u tome što prehladu ili gripu ne izazivaju bakterije nego virus. Pitanje koje slijedi je – a što se događa onda s virusom ako ga tretiramo antibiotikom?

Odgovor je- apsolutno ništa.

Što je najgore, primjena antibiotika za tretiranje virusne infekcije neće dovesti samo do izostanka efekta, nego sa sobom može donijeti i ozbiljne posljedice. Naime, svaki put kad krenete s terapijom antibiotika, a potom, čim se osjetite bolje, prekinete terapiju, samo dajete priliku bakterijama u tijelu da se suoče s krvnim neprijateljem i tako razviju mehanizme da mu se odupru. Tako se razvija rezistentnost bakterija, koje samo čekaju da vam imunitet opadne i da mogu krenuti u ofenzivu.

I tu nastaje problem. Naime, antibiotik koji ste dosad koristili gubi djelotvornost i zato trebate neki jači lijek. To znači da infekcija može trajati dulje nego inače ili se čak može pogoršati.

Nažalost, takvo neodgovorno uzimanje antibiotika dovelo je do toga da smo gutanjem penicilina bez kontrole i logike stvorili superrezistentne sojeve bakterija protiv kojih malo što možemo poduzeti. Sljedeći je korak možda nastanak superbakterije koja neće reagirati ni na jedan postojeći lijek.

Kako spriječiti izlaganje sebe i ljudi oko sebe povećanom riziku od oboljenja?

Antibiotike uzimajte samo onda kad ih prepiše liječnik. Obična prehlada ne zahtijeva njihovu primjenu, kod gripe i prehlade najdjelotvornije pomaže topla juha, šalica čaja i krevet. Nema bržeg rješenja.

Ako vam liječnik prepiše neki lijek, prethodno pomno pročitajte njegovu uputu za primjenu i konzultirajte se s liječnikom ili ljekarnikom kad ga je najbolje konzumirati, prije ili poslije obroka, uz koju vrstu tekućine, pitajte postoji li neko posebno pravilo prehrane dok ste na terapiji i slično… Nikako nemojte konzumirati alkohol dok ste pod terapijom antibiotika zato što tako smanjujete aktivnost lijeka.

Ne smijete prekidati terapiju čim se osjećate bolje, tako ćete samo razviti rezistenciju na lijek.

Toliko od mene za ovaj put, a vi sljedeći put kad vam baka ponudi neki antibiotik iz svoje ljekarne, jer vas je zagreblo po grlu, objasnite joj da vam tako samo čini medvjeđu uslugu.

Ljubica

Istaknuta fotografija: superhua / Foter / CC BY

Kako zaobići prehladu?

Moja obitelj tijekom jeseni redovito se „druži“ s gomilom rupčića, kapima za nos, sprejevima za grlo i litrama kuhanog čaja. Da je situacija slična i u ostalim domovima, znam po promuklim glasovima i šmrcanju koji dopiru do mene. Hladni i kišoviti dani uglavnom nas tjeraju da se zavučemo u udobnost vlastitog doma i u potpunosti preležimo tu dosadnu prehladu. Jesen je vrijeme kad bakterije i virusi caruju i oboljenja su česta, posebno ako olako shvaćamo savjete o prevenciji.

Svi mi u sebi (i na sebi) nosimo milijune mikroorganizama, koji su uglavnom u simbiozi s nama, u stanju prešutnog mirovnog sporazuma. Međutim, ne treba mnogo da se ovaj sporazum prekrši i da bakterije i virusi krenu u ofenzivu. Dovoljno je da nam obrambena snaga imuniteta malo popusti ili da broj mikroorganizama u našem okruženju uzmakne kontroli, pa da krene prava bitka s temperaturom, bolovima i kašljem. Ako se u takvom stanju odlučimo junački držati na nogama, odrađujući svakodnevne obveze, umjesto da odležimo, naše će tijelo, prije ili poslije, izgubiti bitku. Umjesto dva tri dana prehlade, očekuje nas dulje razdoblje dosadne infekcije koja će nas, nakon što ozdravimo, ostaviti iscrpljenima i ošamućenima. Uz to što sami sebi otežavamo oporavak, napuštanjem kuće u stanju pokretnog rasadnika zaraze i ljude oko sebe izlažemo riziku od obolijevanja.

Kako držati mikroorganizme pod kontrolom?

Higijena
Photo credit: gagilas / Foter / CC BY-SA

Mnogi ljudi prolaze ekstremne situacije u pokušaju da se zaštite od mikroorganizama, pa mahnito dezinficiraju sve što im dođe pod ruku. Takvo ponašanje nema previše smisla jer samo činite medvjeđu uslugu sebi i svojoj obitelji. Jer organizam koji živi pod staklenim zvonom nema priliku izgraditi snažne imunološke barijere i ne uspijeva razviti mehanizme obrane od virusnih agresora, te lako podliježe infekcijama. Dakle, higijena – svakako, ali bez pretjerivanja!

Osnovno pravilo koje će vas vrlo učinkovito štititi od bolesti je redovito pranje ruku. Dovoljan će biti običan sapun, nikakvi antibakterijski „supersapuni“. Obrišite dobro ruke nakon pranja suhim i čistim ručnikom (imajte na umu da su ručnici i kuhinjske krpe najprljaviji predmeti u našem kućanstvu – prljaviji čak i od WC školjki – pa ih stoga redovito zamjenjujete čistima). Na javnim toaletnima koristite papirnate ubruse, radije negoli sušila s vrućim zrakom. Oni samo pospješuju cirkuliranje onečišćenog zraka i raspršivanje mikroorganizama uokolo, pa vaše ruke nakon ovakvog sušenja i nisu baš tako čiste kao što ste mislili.

Javni WC
Photo credit: m01229 / Foter / CC BY

Sa sobom uvijek nosite papirnate i vlažne maramice. Papirnate za kašljanje, šmrcanje i drugo elegantno uklanjanje nosnih izlučevina, a vlažne će vam poslužiti kad pranje ruku nikako nije izvedivo. U takvim će prilikama koristiti i gel za dezinfekciju ruku. Ipak, imajte na umu da niti jedan od ovih sredstava za čišćenje ruku nije toliko djelotvoran kao dobri stari sapun i voda.

Dok brišete prašinu u svome domu, uvijek pazite na mjesta za koja znate da se često dodiruju prljavim rukama, kao što su: ručke na vratima, na vodokotliću, ručice na ormarima, poklopci na kantama za smeće i slično. Dobro je povremeno dezinficirati ih alkoholom ili vodom u kojoj je rastvoreno nekoliko kapi ulja čajnog drveta.

Pomozite svome imunološkom sustavu da ojača – hranite se ispravno i bavite se nekom fizičkom aktivnošću koja vam odgovara. Provodite vrijeme na čistom zraku. Znam da ste ove savjete čuli već tisuću puta, dovoljno da posve oglušite na njih, ali oni vam uistinu mogu pomoći u održavanju zdravlja. Ako se, pak, ne možete natjerati izaći van na hladnoću, barem redovito provjetravajte dom. Rublje perite na 60 stupnjeva i sušite ga vani, da vidi sunca, ako imate uvjete za to. Obvezno se izuvajte prije ulaska u kuću, a ako imate psa – obrišite mu šapice nakon šetnje.

Imate li i vi neki dobar savjet za preživljavanje sezone prehlada? Ako imate, podijelite ga s nama!

Do sljedećeg druženja,

budite sretne i zdrave!

Ljubica

Istaknuta slika: NickNguyen / Foter / CC BY-SA