Arhive oznaka: stres

Nekoliko navika koje utječu na izgled vaše kože…

… a koje se lako mogu izbaciti iz svakodnevnog života.

Koža je naš najveći organ i prva linija obrane od svakodnevnih štetnih utjecaja kojima nam je tijelo izloženo. Ti utjecaji se na njoj odražavaju kao oštećenja i starenje. Njezin izgled odražava ne samo naše godine, nego i naše zdravstveno i psihičko stanje. Već smo spominjali kako dijeta i stres mogu utjecati na izgled kože. Danas ćemo rezimirati koje su vrlo česte navike koje štete koži, a koje se lako mogu izbaciti iz svakodnevnog života.

Sunčanje

Nekoliko riječi na ovu temu vezano za utjecaj sunca na nježnu kožu bebe, napisali smo u ovom blogu. Mnogi od tih savjeta vrijede i za odrasle: izlaganjem direktnom sunčevu zračenju, osobito tijekom ljetnih sunčanih dana, možete ozbiljno oštetiti svoju kožu (ili čak razviti i rak).

Moda se mijenja tijekom povijesti. Iako je u nekim povijesnim razdobljima svijetao ten bio odraz visokog društvenog položaja, tijekom većeg dijela XX stoljeća bio je popularan tamniji ten pa su se mnoge žene sunčale satima i danima, na plažama i u solarijima, kako bi postigle izgled brojnih filmskih i glazbenih zvijezda. Istina, na tamnom tenu teže se primjećuju miteseri i druge nesavršenosti kože. Također, smatram da punije žene izgledaju bolje od mršavih kada malo potamne.

Ipak, imajte u vidu kada se i koliko smijete izlagati suncu. Potamnjeli ten nije ništa drugo doli obrana kože od štetnog zračenja.

devojka puši

 

Pušenje

Neću vam pisati o svim drugim razlozima zbog kojih je pušenje loše – sigurno ih znate i sami. Uostalom, odite do kioska i bacite pogled na paketiće cigareta, na njima vam već sve piše.

Pušenje izaziva perifernu vazokonstrikciju. To znači da sužava krvne žile u koži, čime smanjuje opskrbu kože krvlju i hranljivim tvarima. Zbog svega toga koža pušača vremenom postaje suha i naborana, a rane sporije zacjeljuju. Potrebno je mnogo minerala i vitamina (voća, povrća i tekućine) da bi se nadoknadila elastičnost kože izgubljena pušenjem.

Primjena krema i losiona može privremeno učiniti vašu kožu podatnijom i mekšom, ali dok ne uklonite uzrok koji dolazi iznutra, problem će se vraćati.

Dovoljno sna

Sama sebe demantiram, nemamo svi direktnu kontrolu nad količinom sna koju si dnevno možemo priuštiti.

Ipak, znate i sami koliko san može promijeniti izgled vaše kože: počevši od podočnjaka i boje tena pa do opće otpornosti organizma na infekcije (samim time i stvaranja bubuljica i mitesera). Stoga, ako nije prijeko potrebno da ostanete budni, spavajte. Nemojte gledati TV do pola noći, a da se ujutro i ne sjećate što ste gledali. Nemojte zijevati u društvene mreže bez posebnog cilja ili razloga, tek toliko da potrošite vrijeme. Nemojte čitati knjigu zato što “vam je ostalo još samo malo do kraja” pa da to ne ostavljate za sutra. Zapravo, čitajte, slobodno. Knjige su dobre.

devojka pije vino

Alkohol

U životu treba biti u svemu umjeren, a posebice u alkoholu. Ima više studija koje potvrđuju benefite jedne čaše vina dnevno, kako na psihičko stanje, tako i na kardiovaskularni sustav. S druge pak strane, pretjerana upotreba alkohola može imati ozbiljne posljedice: veći rizik od pojave kancerogenih oboljenja, oštećenje jetre, poremećaj ravnoteže gastrointestinalne i vaginalne flore…

Osim što izvlači vodu iz organizma, pa samim time “suši” kožu, alkohol može utjecati i na pojavu crvenila u licu (rozaceja) i nadutosti. Ne treba zanemariti ni njegov učinak na stvaranje mitesera: kada je jetra zauzeta preradom unesenoga alkohola, koža preuzima funkciju čišćenja organizma od mnogih drugih toksina pa se samim time na njoj odjednom pojavljuju brojne točkice i mrljice.

Stres

Slično kao i kod sna, nemaju svi toliku kontrolu nad svojim životom da mogu isključiti stresne utjecaje. Ipak, mnogi hvale metode meditacije i opuštanja kao dobar način borbe protiv stresa.

Kako stres utječe na opće zdravstveno stanje, tako se odražava i na vašoj koži. Otpornost organizma se smanjuje, a sklonost infekcijama povećava. Osim toga, ako živite stresnim životom, velika je vjerojatnost da nemate dovoljno vremena da se posvetite sebi i pripazite na svoju kožu.

Brza hrana i slatkiši

Stručnjaci dokazuju, dokazuju pa nikako da dokažu gdje je točno veza, ali svi možemo iz osobnog iskustva potvrditi da je pojava akni i mitesera vezana i uz nezdrav način prehrane. Doduše, to ne vrijedi za sve jednako, nekim ljudima smeta jedna vrsta hrane, dok drugima druga pravi veći problem.

Pokušajte ispitati sami sebe: sastavite popis svih nezdravih namirnica koje svakodnevno ili često jedete. Izbacujte jednu po jednu, sa po tjedan dana razmaka. Sami ćete primijetiti kada vam se kvaliteta kože poboljša.

Ja sam sebi dokazala i, na žalost, zaključak je da ne smijem jesti ČOKOLADU. Nadam se da nećete biti iste “sreće”.

Pozdrav, Lana

Prijavite se na naš newsletter

Granica između ambicije i nametanja

Mislim da ću uskoro morati potražiti novi stan. A evo i zašto. Neku večer sestra i ja gledali smo Whiplash. Ne znam jeste li gledali film, ali poruka je takva da je ona minutu nakon što je završio otrčala na kat i počela manijački svirati violinu, što je značilo kraj svake nade da ću u idućem razdoblju mirno spavati.

Moja sestra na pragu je glazbene akademije. Godinama, možda tome ima i puno desetljeće, živi na relaciji kuća – škola. To joj je oduzelo toliko vremena da nikada nije stigla snimiti YouTube hit. Nekad se čak događalo da joj na pola puta od kuće do škole netko donese violinu samo da bi mogla na vrijeme stići u glazbenu školu.

Upravo sada, deset godina kasnije, zvoni joj alarm na mobitelu i ona kreće vježbati za prijemni ispit.

Možda nije lijepo što sestru koristim kao zamorca, ali kad netko deset godina svira neki instrument svaki dan nekoliko sati, moram se zapitati je li takav životni put produžena ambicija moje majke ili njezina vlastita odluka?!

Pa vrlo vjerojatno djelomično i jest dio majčina plana. Čisto sumnjam da je moja sedmogodišnja ili osmogodišnja sestra jednoga lijepoga i sunčanog dana došla i rekla:

Hm, možda ne znam koja Barbika mi danas odgovara, ali znam da će za pet godina Vanessa Mae imati koncert i ja želim biti kao ona!

Dakle, mama je morala odigrati neku ulogu.   I ja sam u torbi za trening uvijek morao imam suhe gaće.

Vi mislite da se šalim, ali niste nikad slušali tiradu dugu koliko traje vožnja od sportskog centra do kuće koju moj otac provodi ako ne promijenim gaće nakon treninga. I osušio kosu.

Dakle, i ja sam imao podršku roditelja da se bavim košarkom i budem novi Kobe Bryant. Kažem podršku, jer sjedenje mog oca na tribinama i gradnja „igrališta“ na travnjaku iza kuće koji smo nas dvojica upropastili i nikad nismo doveli u red, upravo je podrška i ništa više.

Nogomet

I tu je granica. I da se ja pitam, čuvala bi je teritorijalna straža. Jer dijete prije svega treba ostati dijete, a ne žrtva ambicije vlastitih roditelja.

Nažalost, primjera iz života je i previše. Ne moramo ići predaleko, do Andyja Murraya i njegove majke koja je željela da on postane tenisač. Možemo se jednostavno okrenuti oko sebe i shvatit ćemo koliko je to ustvari pogrešno.

Statistički gledano, Federer je jedan, Kobe je jedan i Alexander Graham Bell je bio samo jedan. Kako onda dokazati da prosječno dijete nema ama baš nikakve šanse da bude najbolji tenisač na svijetu?! Uvesti ga u hambar i reći mu da je njegovo dijete samo jedno zrno kukuruza koje se treba izdvojiti?! Moguće. To bi bilo jako slikovito.

Ali što s roditeljima koji ne sanjaju velike snove nego svoje dijete umjesto na studij prava pošalju na medicinu, a prije toga su ga poslali u medicinsku školu umjesto u gimnaziju?! Vjerojatno ih najprije treba upoznati s terminom “Kyoiku mama”.

Beba vjezbaRadi se o konceptu koji postoji u Japanu, u kojem dijete već od vrtića počinje pripremu za fakultet, jer mu je na taj način 20 godina kasnije zajamčena veća plaća. Zamislite to! Dijete, koje još uvijek treba mahati granom i praviti se da je to samurajski mač, odjednom je ubačeno u mašineriju u kojoj treba trpjeti pritisak i stres. Konstantno. Svakog dana.

Nešto slično događa se i kod nas, ali više kroz sport nego kroz obrazovanje. Ružno je reći, ali hoću, sport i biznis. Jer većina ljudi djecu daje na sport kako bi im se to kasnije isplatilo. Ako mi ne vjerujete, prošećite do najbližega sportskog kluba i pitajte trenere. Svaki će vam odgovoriti da je barem jednom imao situaciju u kojoj ga roditelj pita je li njegovo dijete talentirano: “Jer zašto mu plaćati ako neće postati najbolji?

Nisam psiholog, ali sam netko tko je u plesnoj školi zamalo dogurao do košulje za natjecanje u bojama disko kugle i netko tko je igrao za reprezentaciju regije u košarci. Uz to, išao sam i na satove engleskog, u matematičku školu, u školu fizike i sigurno još nekoliko njih, ali sam zaboravio. I mogu reći da je sve to veliki plus u životu. Samo zato što sam se uvijek mogao igrati i nisam bio sputan. Okej, možda je tata očekivao previše, ali je, kad je na treninzima postao redovniji od mene, shvatio da od košarke nema ništa.

Naravno da ambicija treba postojati, kao što treba postojati nuklearna energija, samo ako se upotrijebi na pravi način. Problem je u tome što ambicija sama po sebi nosi veliku odgovornost koja počiva na temeljnom strahu od neuspjeha, a još kad  je smućkana s patološkom potrebom roditelja da se ostvari kroz svoje dijete… I u najmanju ruku natjera dijete da živi u mizeriji i nezadovoljstvu, čak i da je uspješno u tome što radi.

Nemojte svoje dijete kljukati ambicijom. Naučite ga da bude gladno ambicije. Ali ga prije svega pustite da bude dijete i da samo odluči što želi. Ipak ste vi tu zbog djece, a ne ona zbog vas.

Prijavite se na naš newsletter

Kad brz život ubije intimu

Zajedno smo gotovo deset godina, od toga sedam u braku. Imamo i dvoje male djece, jedno od sedam, drugo od tri godine. Oboje radimo, čini se od jutra do sutra. Kad dođem kući s posla i zatekne me korpa prljavog rublja i pun sudoper suđa, odmah mi se smrkne. Ne žalim se, on stvarno vuče svoj dio tereta u kući, dijelimo kućanske poslove. Ali na kraju dana, kad su djeca u krevetu, jedino što želim jest zavaliti se u krevet i ne buditi se do jutra. Odakle mi snage za intimnost, za maženje i razgovore duboko u noć, kao nekad? Jedva imam snage skinuti šminku, kamoli nešto drugo. Znam, naš brak pati zbog toga, ali ja drukčije ne mogu.

Ovaj razgovor prije neki dan vodila sam s jednom dobrom prijateljicom. Neispavana je, umorna, jedva čeka godišnji. Na poslu daje sve od sebe, pa tako i za djecu. Uspije se vidjeti i s prijateljicama na kavi. Međutim, njezina veza pati. Ne pamti kad je imala slobodno vrijeme za sebe. Život se pretvorio u utrku na pokretnoj traci. Napravi malu stanku, tek toliko da odspava pet-šest sati, pa opet sve iznova. Dokle može tako? Kad će osvanuti jutro u kojem će pogledati partnera u oči i reći: “Ja ovako više ne mogu. Idemo nešto mijenjati “.

Brz zivotNije stvar ni u tome da nema privlačnosti i strasti. Oboje ih već dugo poznajem, neizmjerno se vole i još su ludo zaljubljeni jedno u drugo. Međutim, na kraju dana, kad je vrijeme za opuštanje i obitelj, san preuzima primat nad intimom. I to je slučaj s mnogim, da ne kažem većinom, parova koji žive uobičajeno brzim životom.

Da ne spominjem ostale pozitivne učinke seksa, okosnica kvalitetne veze upravo je intima. A to zahtijeva malo truda.

Prije svega, kritički razmotrite svoj raspored. Je li pretrpan obvezama koje ste prihvatili bez puno razmišljanja iako nemaju nikakvu vrijednost u vašem životu? Vrijeme je za čišćenje. Oslobodite se svih zadataka koji nisu važni za vas osobno, vašu karijeru, obitelj i prijatelje. Život je prekratak da bismo ga trošili na nevažne sitnice.

Zatim, kritički promotrite i sebe i svoje navike. Možda će ovo zvučati nelogično, ali odvojite vrijeme tijekom dana za svoje potrebe. Svakodnevno vježbanje, meditacija i zdrava prehrana dat će vam puno više energije nego što biste mogli naslutiti. I ne samo fizičke – tihi trenuci tijekom dana provedeni samo s vlastitim mislima dat će vam duševni mir i stabilnost da se izborite sa svakodnevnim izazovima bez pretjerana stresa, što znači da ćete kući doći raspoloženi za kvalitetno vrijeme provedeno s obitelji.

Pretvorite kućanske poslove u zabavnu igru i uključite sve članove obitelji, pa i najmlađe. Tako će sve biti brzo gotovo, a i cijela obitelj će se zabaviti tijekom sređivanja kuće. Zatim, odredite vrijeme kad ćete bez pogovora otići na spavanje. Bez čitanja mailova ili provjeravanja Facebooka kad ste u krevetu.

Dvije stvari dopuštene u spavaćoj sobi jesu spavanje i seks. Sve ostalo može pričekati do sutra.

ObiteljNa kraju, ne zaboravite da intima ne mora biti rezervirana za spavaću sobu, kasno navečer. Trenutke intimnosti možete dijeliti bilo kada i bilo gdje, i ne moraju biti vezani uz seks. Zagrljaj, lijepa riječ, nježan pogled, poneko “Hvala” ili “Volim te” izgovoreni s iskrenim osjećajima. Takve sitnice život znače, pa ako ste ih zaboravili na neko vrijeme ili ste počeli izgovarate nježne riječi automatski, potrudite se unijeti malo ljubavi u svaki dan. I prema svom partneru, ali i prema sebi.

Nitko ne kaže da je održavanje duge i stabilne veze lako. Naprotiv. Jedan od mojih omiljenih pisaca, Scott Peck, ljubav definira na sljedeći način:

Ljubav je ono što ljubav čini. Ljubav je izraz volje; istodobno namjera i akcija. Ona implicira izbor. Mi ne moramo voljeti, mi možemo izabrati da volimo.

Dakle, ako izaberemo voljeti svog partnera, svjesno i namjerno, onda i naše akcije trebaju biti u skladu s time. Sjetite se, djela govore više od riječi. Zato je moj prvi savjet prijateljici u nevolji bio:

Postavi intimu kao prioritet. Stavi vašu vezu na prvo mjesto, za promjenu. Posveti joj se kao što se posvećuješ karijeri ili djeci. Zalijevaj je, hrani, brini o njoj svakodnevno. Ako treba, zakaži vrijeme za vas dvoje u kalendaru.

Pogledala me kao da sam poludjela.

“Da zakazujem vrijeme za sebe i svog muža? Pa gdje je tu spontanost?!”

Ljubav ne mora uvijek biti spontana. Vremenom će ti mali rituali prijeći u naviku i spontanost će doći sama, nenajavljena i neočekivana. Ali ako sjedimo prekriženih ruku i čekamo da se stvari same od sebe promijene, jednoga jutra probudit ćemo se pored stranca u našem krevetu i zapitati se gdje je to vrijeme prošlo i tko su ti ljudi koji leže jedno pored drugoga.

Ne dopustite da vam se to dogodi.

Prijavite se na naš newsletter

20 dobrih razloga da trčite

Ne znam za vas, ali ja sam ranoranilac. Volim ustati iz kreveta još dok cijeli grad spava i imati nekoliko sati za sebe prije nego što bilo kome padne na pamet da koristi telefon ili mail. Ugodni su mi tišina i mir. Nekad sam jutro provodila uz šalicu kave i laptop. Danas prvo što učinim kad otvorim oči – navučem trenirku i obujem tenisice.

Pokušavala sam trčati još kad sam bila tinejdžerica i mrzila sam sve što ima bilo kakve veze s tom aktivnošću. Počela bih džogirati s prijateljicom i odustala bih nakon dva dana. Mrzila sam to što bih se zadihala nakon pet minuta, sramila sam se zbog svojih zajapurenih obraza i pogleda susjeda koji su se pitali što ta djevojčica radi. Sada znam da ih je vjerojatno bilo briga za mene i moje obraščiće, ali u tom trenutku djelovalo mi je kao da sam najveća čudakinja na svijetu. U mojoj glavi susjedovi psi lajali su tako da je cijeli kraj odzvanjao, ljudi su izlazili na kućne pragove i provirivali kroz prozore, a zatim bi se gurkali i smijali mom crvenom licu i tehnici trčanja. Jednom mi je netko rekao kako mi noge čudno lete na sve strane dok trčim i od tada sam izbjegavala trčati. Na tjelesnom sam koristila poštedu češće nego što je to fiziološki moguće, a moji sportovi oduvijek su bili jahanje i skijanje. Ništa trčanje, ništa lopta, ništa timski sportovi.

Onda je u moj život prije nešto više od godinu dana ušao jedan mali čupavi stvor na četiri noge.

Kako je rastao, tako je njegovu hiperaktivnom duhu bilo potrebno sve više aktivnosti, pa smo postupno dogurali do sat i pol vremena šetnje i jurcanja s prijateljima u parku. Svako jutro, u 6:30 sati, budi me vlažna crna njuška i hipnotizirano me promatra par crnih očiju sve dok ne odlučim ustati.

Trčanje sa psom
Photo credit: Fil.Al via Foter.com / CC BY

U jednom trenutku mi je palo na pamet  – pa ako već provodim prve jutarnje sate šećući, zašto ne bih pokušala trčati? Već sam pratila neke blogove i blogere koji su se kleli u trčanje i pisali o tome kako im je zauvijek promijenilo život, pa sam odlučila dati trčanju još jednu, vjerojatno posljednju šansu. Potražila sam na internetu savjete iskusnih trkača o tome kako ući u svijet trčanja, a da ne odustanem nakon 300 metara. Pronašla sam program koji je obećavao i jednog jutra – krenula. Prvih deset minuta kroz glavu mi je prolazilo samo: “Vidi kako ona trči, ne baca noge u stranu! Joooj, svi su brži od tebe, pa ti si kao puž! Au, evo neki momci prolaze ulicom, sad će mi se smijati iza leđa!

U jednom trenutku sam pomislila: “A što ti pomisliš kad vidiš trkača? Pomisliš – blago njemu, eh kad bih i ja mogla tako… “I to mi je dalo novi polet. Počela sam primjećivati stvari oko sebe onakve kakve su. Nikoga na ulici nije bilo briga za mene, razgovarali su međusobno i smijali se svojim forama. Trkači u parku klimnuli bi mi glavom u prolazu, očito fokusirani na svoj tempo umjesto na moju brzinu kornjače. Moj psić uživao je u novoj igri, a park je bio  nestvarno lijep. Sunce se probijalo kroz krošnje, suho lišće pucketalo pod nogama, zrak je bio taman ugodne temperature, ptičice su pjevale u moju čast, a drveća me tapšala svojim granama … Dobro, malko sam pretjerala. Ali osjećaj je odjednom postao fenomenalan, kao da mi je netko napravio lobotomiju i preprogramirao mozak sa “Mrzim trčanje” na “Obožavam trčanje!”. Tog jutra u parku našla sam svoju novu strast.

Nakon toga najveći problem mi je bio to što se trkačima početnicima preporučuje da ne trče svaki dan, nego da naprave pauzu dan ili dva. Kažu da, iako se naša kondicija poboljša, zglobovi i ligamenti nisu još spremni izdržati opterećenje, pa treba postupno povećavati i brzinu i distance. Nije da nisam bila aktivna prije toga, ali nisam željela upropastiti novostečenu ljubav brzopletošću, pa sam se suzdržavala.

Malo pomalo, povećavao se moj niz trkaćih dana. Tjedan dana, dva, mjesec, dva mjeseca…

Evo, još guram i ne planiram stati. A ni moj četveronožni partner.

Run
Photo credit: ** RCB ** via Foter.com / CC BY

Nemojte mi vjerovati na riječ. Vjerujte znanstvenim studijama:

  1. Ako trčite, vjerojatno ćete živjeti dulje. I to ne samo dulje, nego i bolje. Ova studija rađena na Stanfordu, pokazala je da trčanje u srednjim i poznim godinama povećava šanse da ostanete pokretni i sposobni da se brinete sami o sebi u starosti.
  2. Vašem samopouzdanju će goditi ostvarivanje ciljeva koje ste zacrtali.
  3. Ako želite smršavjeti, trčanje sagorijeva veliku količinu kalorija koje unesete u sebe tijekom dana. Naravno, ta brojka ovisit će o vašoj kondiciji, duljini trčanja, tempu, ali u prosjeku možete očekivati da ćete potrošiti oko 50 posto više kalorija nego što biste utrošili hodanjem.
  4. Trčanje potiče oslobađanje tzv. hormona sreće – dopamina, serotonina i oksitocina. To su isti hormoni koji se oslobađaju kad poljubimo voljenu osobu. Vjerojatno je zato tako lako zaljubiti se u trčanje!
  5. Poseban utjecaj na našu psihu ima trčanje na otvorenom. Bez obzira na to trčite li u prirodi ili u gradskoj sredini, učinak na vaše samopouzdanje i raspoloženje bit će veći negoli kad vježbate u teretani ili kod kuće.
  6. Ako dan započnete trčanjem, nećete biti umorniji – nego suprotno. Fizička aktivnost nas razbuđuje i daje nam dodatnu energiju za svakodnevne obveze.
  7. Ne samo to – dan započet fizičkom aktivnošću, najčešće se završava dubokim, okrepljujućim snom. Pritom nije nužno da istrčite 10 km da biste utonuli u dubok san. Samo deset minuta aktivnosti dnevno dovoljno je da spavate bolje negoli da ste cijeli dan proveli na trosjedu.

Mnoge svjetske udruge za zdravlje srca preporučuju oko 40 minuta umjerene do intenzivne fizičke aktivnosti tri do četiri puta tjedno. Takav režim smanjuje krvni tlak i razinu kolesterola u krvi. Međutim, u proteklih nekoliko godina pojavila se nekolicina studija koje pokazuju da previše trčanja može zapravo povećati rizik od kardiovaskularnih tegoba. Ove studije pokazale su da je ateroskleroza češća kod maratonaca i da je miokardijalna fibroza češća kod ultramaratonaca negoli kod ljudi koji se ne bave fizičkom aktivnošću. Drugim riječima, kod ultramaratonaca primijećeno je da se srca “ukruti” i gubi efikasnost u pumpanju krvi.

Jeste li sada potpuno zbunjeni?

Zašto bih ja, pobogu, savjetovala trčanje kao put do zdravlja ako je pogubno za vaše srce? Pa zato što nije.

Ako se malo udubimo u ove studije, vidjet ćemo da su sportaši koji su sudjelovali u studijama daleko od bilo rekreativnog trčanja. Ultramaratonci bi svakog tjedna vježbali najmanje deset sati i sudjelovali na triatlonima, koji uključuju 3,8 km plivanja, 180 km vožnje biciklom i zatim cijeli maraton. Složit ćete se da je to daleko više od nekoliko kilometara dnevno.

Stoga ne brinite, dok god je vaše vježbanje umjereno, bilježit ćete samo koristi.

  1.  Zdravstveni učinci trčanja ne zaustavljaju se na srcu i razini stresa. Trčanje bi moglo smanjiti rizik od razvoja raka debelog crijeva i raka dojke, a nove studije upućuju na to da postoji i potencijal za smanjenje rizika od raka endometrija, pluća i prostate.
  2. Trčanje je idealan način da se opustite i umanjite djelovanje stresa na vaš organizam. Kao što rekoh, trčanjem se oslobađaju hormoni koji poboljšavaju raspoloženje i umanjuju stres. Dakle, nakon napornog dana na poslu, pravac staza!
  3. Uz to, trčanje može ojačati kosti, čak i više nego što bi to učinile vježbe otpora!
  4. Tijekom jesenskih i zimskih mjeseci trčanje vam može pomoći da ojačate imunitet i oduprete se prehladi i gripi.
  5. Iako mnogi vjeruju da ćete trčanjem upropastiti zglobove, osobito koljena, studije su pokazale da je ovaj mit daleko od istine. Trčanje potiče protok kisika u zglobovima i na taj način pomaže regeneraciju hrskavice i jačanje ligamenata. Na taj način prevenirate razvoj artritisa.
  6. Trčanje smanjuje i rizik od makularne degeneracije i katarakte u starijoj dobi.

Na ovaj popis dodajem nekoliko osobnih razloga:

  1. Uživat ćete u samoći. Danas kad je svaka minuta našeg vremena ispunjena razgovorom, porukama, mailovima, pozivima, notifikacijama, čak i trenutak tišine je dragocjen. Pritom mislim na apsolutnu tišinu, kad izađete vani bez telefona, bez slušalica u ušima, dok cijeli grad spava. Za mene nema boljeg načina za početak dana – injekcija energije + cijeli sat vremena za meditaciju i razgovor sa samom sobom.
  2. Uštedjet ćete novac. Jedino što vam je nužno za trčanje su dobre tenisice namijenjene ovoj aktivnosti. Dakle, ne starke, ne stare tenisice za tjelesni, ne tenisice za tenis – samo i isključivo one za trčanje. Nakon početne investicije ne plaćate članarinu, ne plaćate gorivo da stignete do fitness centra, ne kupujete lopte, strunjače, utege niti TV shop sprave za mučenje. Samo tenisice na noge, udobna odjeća i spremni ste.
  3. Nije bitno gdje ste. Možete biti u gradu, u selu, na moru ili na planini, nema ograničenja. Naravno, izaberite stazu na kojoj ćete biti sigurni, ali mogućnosti su vam doista neograničene. Moj pas i ja najčešće trčimo u parku, ali nekad prijeđemo na ulicu, na selu trčimo po putu, a na moru – uz plažu.
  4. Kad se probudim ujutro i kroz prozor ugledam mrak, znam da me čekaju hladnoća i sivilo, tmurno vrijeme. Tada nema šanse da napustim udobnost toplog doma, pa makar me čekale kremšnite ispred vrata. Trčanje je moj način da izađem iz kuće i pronađem nešto lijepo u svakom danu, čak i kad puše vjetar, pada kiša ili je pločnik potpuno zaleđen. Nije uvijek lako vidjeti ljepšu stranu svijeta dok vam nos i uši otpadaju na minusu, ali nađe se. Čak i nekoliko minuta provedenih vani učini moj dan energičnijim, produktivnijim, veselijim.
  5. Trčanje čini čuda za vaš ten. Zajapureni obraščići brzo prijeđu u zdravo rumenilo, koža djeluje sjajno i živahno. Samo ne zaboravite prije trčanja skinuti šminku i nanijeti hranljivu kremu i zaštitni faktor, a nakon trčanja dobro očistite lice kako ne biste dobili bubuljice.
  6. Ako imate psa, trčanje će vam omogućiti da stvorite jaču vezu sa svojim ljubimcem – a to će imati višestruko pozitivan utjecaj na vaše zdravlje.
  7. Koliko god ste spori, itekako ste brži od jučerašnjeg sebe koji još uvijek sjedi na trosjedu.

Napravite sebi podsjetnik koji ćete vidjeti čim otvorite oči – veća je šansa da ćete ustati nego da ćete ostati u krevetu.

Prijavite se na naš newsletter

Je li vam doista nužno osam sati sna?

Kako izgleda tipičan radni dan zaposlene odrasle osobe u 21. stoljeću? Otprilike ovako: ustajanje rano ujutro, nakon nekoliko odgoda budilice. Zatim užurbano spremanje na posao, uz preskakanje doručka, ali uz neizostavno ispijanje velikih količina toliko obožavane crne tekućine s prijeko potrebnom dozom kofeina. Radni dan počinje odgovaranjem na mailove, gašenjem požara koji su izbili od prethodne večeri i dovršavanjem hitnih projekata čiji nam rok za dostavu diše za vratom. Nakon posla, disciplinirani među nama će otići u teretanu ili na trčanje, a ostali će provesti večer ispred televizora ili u kafiću s prijateljima. U svakom slučaju, u krevet se odlazi nakon ponoći, a sljedeći dan sve iznova.

Ako vodite vlastiti posao ili gradite karijeru, vjerojatno ste podlegli masovnom utjecaju društva da je manjak sna zapravo znak da naporno radite za bolju budućnost. Mnogi uspješni ljudi javno se hvale kako spavaju tri do četiri sata i nemaju vremena za gubljenje u krevetu. Zato mi koji redovito spavamo punih osam sati izgledamo kao ljenjivci. No, gdje se krije istina?

Istina je da manjak sna nije nikome donio koristi. Arianna Huffington, glavna i odgovorna urednica portala The Huffington post, podijelila je s javnošću priču o vlastitom iskustvu vezanom uz nedostatak sna. Tijekom jedne duge večeri u uredu zadrijemala je za radnim stolom, udarila glavom o stol i zadobila ozljede koje su zahtijevale šivanje. Nakon toga Ariannin stav o kvalitetnom snu itekako se promijenio – sada svoj radni dan organizira tako da večeri ostanu slobodne za odmor, relaksaciju i sedam do osam sati sna.

Osim što vam se može dogoditi da zadrijema i lupite glavom o stol, koje još rizike  sa sobom nosi nedostatak sna?

Lakše se razbolijevamo

Kad ne spavamo dovoljno, naš imunološki sustav ne radi punom parom, pa je veća vjerojatnost da ćemo zakačiti neki virus. Sigurno vam je poznato kako je prva preporuka liječnika da se prehlada mora odležati. Ako ne poslušate, oporavak će trajati dulje, s obzirom na to da je vašem tijelu potreban odmor kako bi se suprotstavilo infekciji.

Češće pravimo pogreške

Kad su posrijedi sitne pogreške, tipa zaboravljanje ključeva ili slanje maila na pogrešnu adresu, to nam može uništiti raspoloženje ili poremetiti cijeli dan, ali teško da će svijet stati. Međutim, neke pogreške povezane s manjkom sna itekako su negativno utjecale na svijet oko nas – nuklearne eksplozije, izlijevanje nafte, prometne nesreće, samo su neki događaji  izazvani ljudskom pogreškom uzrokovanom nedostatkom sna.

Ako ne spavamo dovoljno, smanjuje se naša kognitivna moć, a refleksi usporavaju, tako da je lakše napraviti pogrešku koja nam ne bi promaknula u budnom stanju. Nije rijetka pojava da umorni vozač zaspi za volanom, izazivajući ozbiljnu nesreću i ugrožavajući mnoge živote, a ne samo svoj.

Smanjuju nam se kognitivne sposobnosti

Kao što sam već spomenula, manjak sna utječe i na našu moć razmišljanja, zatim pamćenje, koncentraciju i sposobnost rješavanja problema. Sve to utječe na sposobnost učenja i otežava nam rješavanje poslovnih zadataka i svladavanje zapreka.

Ozbiljan utjecaj na zdravlje

Posljedice manjka sna nisu ograničene samo na mentalne funkcije, nego imaju i snažan utjecaj na naše fizičko zdravlje, uključujući povećan rizik od kardiovaskularnih problema i srčanog udara, visok krvni tlak, dijabetes i moždani udar. Stručnjaci tvrde da čak 90 posto ljudi koji pate od insomnije imaju još neki zdravstveni problem.

Smanjuje libido

Nedostatak sna utjecat će i na vaš seksualni život – ako ne spavaju dovoljno, i muškarci i žene mogu očekivati ​​smanjenu seksualnu želju.

Nesanica i depresija idu ruku pod ruku

Iako nije jasno što je uzrok, a što posljedica, činjenica je da depresija i nesanica često idu zajedno. Nedostatak sna može pogoršati simptome depresije, a ako smo depresivni, teže ćemo zaspati, što stvara začarani krug iz kojeg je teško izaći bez profesionalnog tretmana.

San je nužan za blistav ten

Sigurno ste se barem jednom probudili nakon burne noći i otkrili natečene, crvene oči, tamne podočnjake, siv i umoran ten. Iako je vaše lice nakon odmora vjerojatno povratilo svoj prirodan izgled, kroničan nedostatak sna ubrzat će starenje kože, pojavu finih bora i linija, umanjiti blistavost tena i izazvati pojavu tamnih krugova oko očiju.

Manjak sna vjerojatno je povezan s pretilošću

Sudeći po znanstvenim studijama, spavanje manje od šest sati dnevno znači da je 30 posto veća šansa da dobijemo na težini. Zašto je to tako? Nedostatak sna najvjerojatnije je povezan sa smanjenom količinom hormona leptina u tijelu, koji je zadužen da javi mozgu kad smo siti. Nedostatak tog hormona znači da ćemo nastaviti jesti i nakon što smo zasitili svoje fiziološke potrebe. Uz povećanu potrebu za hranom bogatom mastima i ugljikohidratima, što je još jedna nepovoljna strana manjka sna, pretilost se lako razvije, a da to i ne primijetimo.

Skačemo sami sebi u trbuh

Na kraju krajeva, zašto ne spavamo dovoljno? Osim u slučajevima insomnije, manjak sna vezuje se sa željom da što više stvari postignemo tijekom dana i ne gubimo vrijeme na spavanje. Međutim, imajte jedno na umu – manjak sna smanjuje našu sposobnost da svakodnevne zadatke izvršavamo s lakoćom, precizno, točno i brzo. Tako da sve što radimo traje dulje, iziskuje više snage i češće moramo ispravljamo vlastite pogreške. Dakle, sami sebe ubacujemo u ciklus manjka sna i previše rada, koji je opet djelomično uzrokovan manjkom sna.

Priuštite si dovoljno vremena da se naspavate, osvježite svoj um i tijelo i primijetit ćete koliko ste učinkovitiji u svakodnevnim obvezama. Sigurna sam da će promjena biti očigledna.

Prijavite se na naš newsletter

Istaknuta slika: CJS*64 “Man with a camera” via Foter.com / CC BY-ND

Svaki dan odvojite vrijeme za – seks!

Kad obveze uzmu svoj danak, a dani nam se pretvore u konstantu utrku, od buđenja do odlaska na spavanje, često se dogodi da primat preuzmu posao, briga o obitelji, kućanski poslovi… Za sve ostalo ostaje vrlo malo vremena, a još manje energije. Zato ne čudi da mnogi parovi nakon određenog vremena prolaze kroz “sušna razdoblja” tijekom kojih ljubavni život biva gurnut u zapećak. Vjerujem da se slažemo u tome da zatišje među plahtama prije ili kasnije dovodi do smanjenja intimnosti među partnerima, a često i do razmirica, pa i svađa. Ne tvrdim da je seks rješenje svih problema, ali složit ćete se – mnogi problemi djeluju manji nakon lude noći sa svojim voljenim. I ne samo to, seks može itekako utjecati i na vaše zdravlje, a za to imam čak deset argumenata.

  1. Seks umanjuje stres.

Nakon napornog dana na poslu ili stresne večeri provedene u pospremanju stana i nagovaranju djece da napišu domaći rad, recept je jasan – topla kupka, zatim seksi donje rublje i vaš dragi. Stres će nestati kao rukom odnesen, i to nije slučajno. Tijekom seksa našim tijelom kruže hormoni, kao što su dopamin, endorfini i oksitocin. Ti hormoni zaduženi su za osjećaj ugode, opuštenosti i zadovoljstva, uklanjajući stres iz vašeg tijela na fiziološkoj razini.

  1. Seks suzbija nesanicu.

Uz relaksaciju i smanjenje stresa nakon seksa, orgazam stimulira vaše tijelo da ispusti hormone koji omogućuju organizmu da se opusti i lagano utone u san.

  1. Seks je vrsta tjelovježbe.

Ako još uvijek tragate za idealnom fizičkom aktivnosti, seks može donekle igrati tu ulogu. Naime, tijekom seksa naše tijelo troši oko 140 kalorija na sat. Znam, seks vam neće omogućiti da jedete krafne u neograničenim količinama, ali malo preznojavanja može samo učiniti dobro vašem tijelu.

  1. Seksom protiv inkontinencije.

Kao što sam već napomenula, seks je dobar način da se razgibate i malo zaposlite svoje mišiće. Ono što vam vjerojatno nije palo na pamet, to je da nećete angažirati samo svoje bicepse, butine i trbušnjake – nego i mišiće zdjelice. Mišići smješteni u zdjelici zaduženi su za držanje organa na svom mjestu. Kad ti mišići popuste, što se često događa nakon poroda ili starenjem, dolazi do inkontinencije ili nemogućnosti zadržavanja urina, prolapsa zdjelice, itd. Vjerojatno najbezbolnija posljedica jest smanjenje užitka tijekom seksualnog odnosa – iako ni to ne smijemo zanemariti.

Tijekom seksa, vaša vagina i mišići zdjelice se kontrahiraju, i samim tim jačaju. Snažni mišići zdjelice smanjit će rizik od inkontinencije i prolapsa, a i povećati užitak tijekom seksa i podariti vam snažnije orgazme. Zar to nije i više nego dovoljan razlog da se odmah bacite na svog dragog?

Mišiće zdjelice možete ojačati i Kegelovim vežbama, koje preporučujemo svaki dan – dok radite za kompjuterom, gledate televiziju ili čitate knjigu.

  1. Seks vam može pomoći kod neredovitih menstruacija.

Neredovite menstruacije često su uzrokovane i stresnim načinom života. Kao što sam već napomenula, seks vam pomaže da se izborite sa stresom, pa na taj način može pomoći vašem tijelu da se opusti i stimulira prirodan menstrualni ciklus.

  1. Seks stimulira imunosni sustav.

Američki istraživači sa sveučilišta u Pennsylvaniji došli su do zaključka da se studenti koji seks upražnjavaju češće od dva puta tjedno mogu pohvaliti višom razinom antitijela u krvi, u usporedbi sa studentima koji uopće nemaju seksualne odnose. Antitijela su dragocjeni našem imunosnom sustavu – vežu se za potencijalno štetne tvari u našem tijelu, kao što su bakterije ili gljivice, i omogućavaju imunosnom sustavu da ih se riješi prije nego što izazovu infekciju. Što više antitijela imamo, to je bolja sposobnost našega imunosnog sustava da se odupre bolesti.

  1. Seks snižava krvni tlak.

Fizički kontakt s osobom koja nam je draga može znatno sniziti krvni tlak. I ne samo to – studije sugeriraju da seks može smanjiti rizik od srčanog udara i drugih kardiovaskularnih problema.

  1. Seks umanjuje bol.

Ako patite od migrene ili kroničnog bola, možda je seks pravi analgetik za vas. Studija provedena na ljudima koji pate od artritisa pokazala je da im je seks znatno umanjio bol u odnosu na pacijente koji nisu imali seksualne odnose. Dakle, izgovor „boli me glava“ više ne pije vodu!

  1. Seks smanjuje rizik od raka.

Od ove činjenice najveću korist imaju muškarci – jedna australijska studija potvrdila je da muškarci koji ejakuliraju najmanje 21 put mjesečno imaju puno veće šanse da izbjegnu rak prostate.

  1. Seks podmlađuje.

Kvalitetni seksualni odnosi u kojima uživate makar tri puta tjedno čine da izgledate deset godina mlađe. Sklonite anti-age kreme i serume, čini se da je seks nenadmašan tretman protiv starenja!

BONUS RAZLOG: Seks produljuje život.

Ako vam ovih deset razloga nije dovoljno da začinite svoj seksualni život i počnete svakodnevno uživati u njemu (ili da nastavite istim tempom!), evo i bonus razloga: seks čini da živimo dulje. Zahvaljujući svim pozitivnim učincima koje seks ima po naše zdravlje, aktivan seksualni život može nam pomoći da dulje budemo aktivni i postignemo bolju kvalitetu života, čak i u poznijim godinama.

Dakle – seksom do dugovječnosti i sreće!

Prijavite se na naš newsletter

Istaknuta slika: juhansonin via Foter.com / CC BY

Kako postići zen u 21. stoljeću

Neki dan slušala sam intervju s čovjekom koji već četrdesetak godina poučava ljude meditaciji. Njegovo iskustvo bilo bi dovoljna referenca da odslušam intervju do kraja, ali nije me to zainteresiralo. Moju pažnju kupila je prva rečenica koju je izgovorio, a u kojoj sam prepoznala i sebe i mnoge meni drage osobe. Prije nego što vam citiram ovog zen-majstora, želim vam objasnim što je bori-se-ili-bježi instinkt.

Osnovni instinkt koji životinjama omogućuje preživljavanje jest upravo taj – bori-se-ili-bježi. Kad se životinja nađe u potencijalno smrtonosnoj situaciji, instinkt je taj koji prevlada i u trenutku ta životinja mora donijeti vrlo važnu odluku – vrijedi li boriti se ili je bolje bježati? To su dvije opcije koje su na stolu, treće nema. Antilopa neće pregovarati s lavom i pokušavati pronaći kompromis, nego će ili bježati koliko je noge nose, ili će, kad osjeti kandže lava oko svojih bedara, pokušati šutnuti ga svom snagom kako bi se oslobodila.

Isto je i sa psima, mačkama, konjima – svi oni pokušat će izbjeći konflikt ako mogu, a ako ne, postoji drugi izlaz, pripremiti se za borbu. Međutim, što je to što se promijeni u tijelu životinje kad taj instinkt preuzme kontrolu?

Ako vrlo pomno promatrate životinju u opasnosti, primijetit ćete da joj je disanje ubrzano, a ako biste mogli i dotaknuti je, osjetili biste da srce ubrzano lupa, mišići su napeti, a koncentracija je na visokoj razini. Tijelo je spremno za akciju. Te promjene događaju se pod djelovanjem hormona, adrenalina i kortizola, popularno nazvanih “hormoni stresa”. Zašto je ovo važno, doznat ćete u ostatku teksta.

Dakle, životinje na znak opasnosti reagiraju otpuštanjem hormona stresa i pripremom tijela za bijeg ili borbu. Što je s ljudima? Ista priča. Kad nam prijeti opasnost, naše tijelo potpuno isto reagira – srce nam lupa kao da hoće iskočiti iz grudi, disanje se ubrzava, nosnice šire, mišići napeti kao strune. Kad opasnost prođe, tako se i naše tijelo opušta.

Davno je prošlo vrijeme kad smo bježali od lavova i borili se s hijenama za komad mesa (još postoje civilizacije koje se suočavaju sa sličnim nedaćama, ali fokusirajmo se na nas, ovdje i sada). Međutim, daleko od toga da smo evolucijom izgubili i stresore. Lavove su zamijenili stresni poslovi, a hijene brojne obveze u koje smo se sami uvalili.

Brz život, popunjen kalendar i svakodnevna utrka za boljim, većim, skupljim, itekako je nadomjestila nedostatak prirodnih neprijatelja koje smo prešišali u lancu prehrane.

Danas se bori-se-ili-bježi instinkt aktivira svaki put kad nas netko iznervira u prometu, shvatimo da smo ostali bez kave, a pritom kasnimo na posao, ili šef za kojega smatramo da je manje sposoban od nas ima loš dan.

Izvori stresa su na sve strane – u obitelji, romantičnim i drugim vezama – a mi kao ljudska vrsta, čini se, nismo naučili na najbolji način nositi se s njima. Gospodin s početka teksta izjavio je kako je jedan od najvećih problema modernog društva to što ljudsko tijelo nije dizajnirano da živi u konstantnom stresu. Bori-se-ili-bježi osmišljen je kao privremen mehanizam za spašavanje golog života – ne kao svakodnevni način funkcioniranja.

Opće je poznato, a i znanstveno dokazano, da je stres jedan od glavnih krivaca za brojna oboljenja i zdravstvene probleme, ne samo psihičke, nego i fizičke prirode. Ako ste mislili da razina stresa nema veze s tim što ste se prehladili pet puta u proteklih šest mjeseci, prevarili ste se. Stres itekako može usporiti oporavak, pogoršati postojeće ili povećati rizik od potencijalnog oboljenja.

Bori-se-ili-bježi instinkt za nas je postao neprijatelj, a ne koristan alat.

Dakle, kako pretvoriti ovu korisnu tjelesnu reakciju u saveznika, umjesto agresora koji nas polako, ali sigurno ubija? Čini se da je jedini način naučiti kontrolirati stres. Očigledno je da stres ne možemo izbjeći, možemo samo promijeniti način na koji se borimo s njim.

Meditacija mi nikad nije bila jača strana. Sjedenje u neudobnom položaju zatvorenih očiju dok izgovaram “mmmmmmm” i trudim se da ne mislim ni na što, uglavnom je završavalo još većim stresom izazvanim time što se ne mogu koncentrirati – na meditaciju. Dakle, duplo golo. S obzirom na to da ovaj pristup nije davao rezultate, bacila sam se u potragu za drugim sustavom.

Naišla sam na video koji možete pogledati ispod. Prema ovom principu, meditacija nije ono što svi zamišljamo da jest – nego jednostavno način da se odvojimo od svojih misli i promatramo ih kao neovisne entitete, kao ptice koje prolete kroz naš um. To načelo naučilo me da uočim kad postajem nervozna jer mi nedostaje koncentracije i to prihvatim kao činjenicu: “Hm, vidi ti to, nervozna sam. Mora da je zbog toga što su mi ponovno odlutale misli“. Na taj način um se bolje (i brže) vrati u stanje smirenosti jer, umjesto da se borimo protiv svojih misli i osjećaja, mi ih prihvaćamo, priznajemo da postoje i prilagođavamo svoju reakciju toj činjenici.

Jedna od mojih novogodišnjih odluka bila je da meditiram svaki dan. Pridružite mi se – učimo meditirati zajedno! Isprobajte metodu o kojoj govori Andy Puddicombe, odvojite desetak minuta i javite mi dojmove. Vjerujem da ćete se osjećati rasterećenije, smirenije i da će vam trebati manje truda da cijenite današnji dan, bez obzira na prolivenu kavu, isflekanu košulju i gužvu u prometu.

Prijavite se na naš newsletter

Istaknuta slika: Kashirin Nickolai via Foter.com / CC BY

Jutarnja rutina za dobar dan

Imate li jutarnju rutinu koje se pridržavate? Nažalost, pritiskanje “snooze” opcije pet puta, zatim iskakanje iz kreveta nakon što shvatite da ste se uspavali i mahnito odijevanje se ne računaju. Ako vam dan počne nervozom, žurbom i kašnjenjem, ni ostatak ne može biti puno bolji. Zato ću vam otkriti jednu tajnu – dobra jutarnja rutina može napraviti razliku između kaotičnog i stresnog ili produktivnog i sretnog dana.

Vjerujem da vam je poznato kako događaji oko nas ne utječu toliko na naš život koliko stav koji mi sami zauzmemo. Riječima velikih mislilaca, stvari nisu same po sebi dobre ili loše – sami im dajemo to značenje. Isto vrijedi i za vaš početak dana. Ako vam jutro počne stresno, najvjerojatnije ćete sve što vam se događa tijekom dana primati k srcu i postajati sve nervozniji. Otud izreka “ustao je na lijevu nogu“. I tu nije kraj – cijeli niz poslovica i citata potvrđuje da je jutarnja rutina uvod u dobar dan – po jutru se dan poznaje, tko rano rani dvije sreće grabi, po mladosti upoznaš čovjeka kao po jutru dan… Da ne duljimo, nadam se da sam vas uvjerila kako se ključ produktivnosti krije u moćnoj jutarnjoj rutini.

Kako osmisliti jutarnju rutinu?

Najprije, ustanite ranije. Prije nego što potpuno odustanete od daljnjeg čitanja, dajte mi šansu da vam objasnim zašto je ova omražena navika toliko blagotvorna. Ako ste ikad ustali u 5.30 sati, uspjeli se razbuditi, vjerojatno ste primijetili da ostatak svijeta još spava. Iako je to dovoljan razlog da se vratite u krevet, rano jutro daje vam vrijeme potpune tišine – bez mailova, zvonjave telefona, poruka… Mir. A to se u modernom dobu ne događa često. Zato obožavam jutro. To je jedino doba dana kad se mogu relaksirati, fokusirati na vlastite misli ili jednostavno uživati u tišini. Jutro je idealno vrijeme za šetnju sa psom, prijateljem ili partnerom, za jogu, trčanje ili nekoliko vježbi istezanja na terasi. Nemojte protratiti ove vrijedne sate spavajući.

Ako se želite pridružiti grupi ranoranilaca, budite realni i nemojte odmah pokušati ustajati sat vremena ranije – mrzeći i sebe, i mene, i cijeli svijet. Navijte alarm desetak minuta ranije, za početak, i postupno pomičite vrijeme unatrag kako biste se navikli na novi režim. Kad alarm zazvoni, oduprite se iskušenju zvanom “snooze” i odmah ustanite. Vjerujte mi, vremenom će postati lakše.

Dobro, ustala sam. Što sad?

Ovisno o tome što vam više odgovara, jutro možete početi u opuštenom duhu, ispijajući kavu ili čaj na terasi i uživajući u prvim zrakama sunca. Ako ste moj tip, onda ćete navući tenisice i uz malo gunđanja izvesti sebe i svog psa na trčanje. Možda će vam zvučati nelogično, ali fizička aktivnost rano ujutro neće vam oduzeti energiju, naprotiv – osjećat ćete se snažnije, energičnije, spremnije za dnevne izazove. Odaberite aktivnost koja vam odgovara – provozajte bicikl koji skuplja prašinu, idite u šetnju po obližnjem parku ili pripremite nikad korištenu prostirku za jogu i pronađite na You Tubeu upute za pozdrav suncu.

Doručak!

Većina nas doručak zamijeni kavom, a hrane se sjetimo tek oko podneva, kad zvuk crijeva počne ometati koncentraciju. Ni tijelo, a ni mozak ne mogu funkcionirati bez goriva, pa neka vam ovaj važan obrok prijeđe u naviku. Ako je pripremanje doručka rano ujutro nešto što pokušavate izbjeći po svaku cijenu, i za to imam trik – pripremite zgodnu, ali zdravu hranu unaprijed. To mogu biti tvrdo kuhana jaja (spremite ih za po tri-četiri dana unaprijed), muesli s jogurtom, tost s humusom ili kikiriki maslacem uz neku voćku, itd. Ne zaboravite popiti čašu vode!

Trenutak za sebe

Nahranili smo tijelo, sada je vrijeme da nahranimo dušu. Posvetite nekoliko minuta meditaciji ili, ako niste taj tip, pregledajte planer, dnevnik, kalendar – što god koristili kako biste organizirali svoj dan. Ovo vrijeme je samo za vas i vaše misli – dakle još nema telefona niti mailova. Problem s elektronikom od ranog jutra je što svaki mail i svaki SMS planiraju vaš dan umjesto vas. Čuvajte jutro ljubomorno za sebe i uživajte u tišini. Na taj ćete način u svaki novi dan ući hladne glave, smireni i usredotočeni na zadatak pred vama.

Kako vam se čini moj prijedlog jutarnje rutine? Imate li i vi rutinu koje se pridržavate ili biste nešto promijenili u mojoj? Javite mi svoje prijedloge!

Želim vam dobro jutro,
Ljubica

Prijavite se na naš newsletter

Istaknuta fotografija: Johan Larsson via Foter.com / CC BY

Vrijeme za sebe trebamo sami stvarati, a ne čekati ga!

Prihvatite činjenicu da nikad nećete naći dovoljno vremena u danu kako biste napravili sve što trebate. Jednostavno je: vrijeme za sebe ne pronalazite, onda ga morate stvoriti. U praksi to znači da se trebate potruditi kako biste odvojili vrijeme za ono što smatrate važnim i što vrijedi vašega dragocjenoga vremena.

Razmislite o prioritetima, o ljudima i obvezama koje zaslužuju da im se posvetite.

vrijemeBez obzira na to koje ste prioritete sebi postavili, teško će neki od njih biti pospremanje kuće, kuhanje ili nabava namirnica i ostalih stvari nužnih za svakodnevni život. Ne računamo tu, primjerice, generalno čišćenje doma, koje svatko od nas povremeno mora obaviti (ili to barem pokušava). Takav tip čišćenja svrstala bih među izvanredne aktivnosti koje povremeno obavljamo.

Kako pomoći sebi i stvoriti vrijeme za važne stvari na račun onih koje redovito obavljamo, a usput?

Kuhanje

zamrznite-testoMaksimalno iskoristite zamrzivač i hladnjak. Odvojite dan ili dio dana za pripremu i kuhanje obroka, koje zatim pripremljene u manje porcije možete spremiti u hladnjak ili zamrzivač. Tako možete pripremiti smjesu za punjene paprika ili pljeskavice koju ćete, oblikovanu i pojedinačno raspodijeljenu u vrećice za tu svrhu, spremiti u zamrzivač. Unaprijed isjeckajte povrće i najprije ga zamrznite tako što ćete ga rasporediti na prostran poslužavnik, da se ne bi zalijepilo u startu. Kad se tako zamrzne, samo ga prebacite u veću vrećicu koju ćete zavezati i vratite natrag. Tako ćete bez problema moći uzeti šaku ili dvije, koliko vam treba, smrznutog povrća u svakoj prilici. Isto učinite i s voćem. Možete zamrznuti kore za pite, domaće rezance za juhu, na komadiće isjeckan maslac…

Sami razmislite što bi vam sve moglo dobro doći.

Čišćenje

ciscenjeČistite onoliko koliko je objektivno potrebno. Zašto se frustrirati nepotrebno time da sve oko vas u kući mora blistati i zamarati ukućane da se ne smiju normalno kretati u domu, samo zato jer ste vi sve vrijeme utrošili na sređivanje kuće? Koliko to od vas drugi zahtijevaju, a koliko to sami sebi namećete? Nemojte zaboraviti kako problemi na poslu, s obitelji i slično neće nestati time što ste se iskalili na čišćenju prozora i kuhinje, nego aktivnim suočavanjem s njima. Naravno da nam je svima lakše baciti se na čišćenje doma, ali to je trenutačno rješenje za vaše živce, nikako pomak nabolje.

Nabava za kuću

poruka-na-frizideruKoliko god ste to u mogućnosti, planirajte unaprijed. Predlažem da pričvrstite prazan papir na hladnjak i, kako vam se što ispostavi nužnim, zabilježite na njega. Tako ćete uštedjeti puno vremena koje ste trošili tumarajući po trgovinama i prisjećajući se što ste ono trebali kupiti. Uštedjet ćete i novac jer će vam se teže dogoditi kupnja nepotrebnih, ali zanimljivih stvarčica jer ste koncentrirani na svoj popis. Možda vam se posreći da popis namirnica za kupnju proslijedite nekom drugome (partneru, sestri, svekrvi…). U svakom slučaju, jasan popis daje malo prostora za pogrešan odabir namirnica.

Popustite malo končiće

popustite konciceZar je uistinu toliko bitno da bez prestanka morate držati sve konce u rukama? Što će se najgore dogoditi ako baš vi ne odaberete nijansu boje za farbanje, točan položaj pomoćnog stolića (koji se naknadno uvijek pomiče), posebnu vrstu toaletnog papira, baterije za daljinski upravljač, prave pozicije ljudi za stolom tijekom zajedničkoga obiteljskog ručka i slično? Ne morate uvijek držati sve sami pod kontrolom, popustite malo. Predajte se povremeno trenutku, sadašnjosti, životnim slučajnostima ili bilo čemu što vas upravo sada opušta. Kad otpustite neku od potreba da bude po vašemu, uočit ćete kako ste tako sebi stvorili vrijeme za razmišljanje o nekoj drugoj, dragocjenijoj odluci…

Dodatnu korist od vašeg opuštanja osjetit će i vaši bližnji. Oni će biti zahvalni zbog nastalih promjena u vama jer izravno utječu i na njih; pritisak koji ste možda stvarali ukućanima smanjit će se, a poznato je da dobar utjecaj stvara uvijek dobre rezultate.

Podijelite i vi s nama prijedloge koji pomažu stvaranju vremena za sebe. Vjerojatno smo nešto dragocjeno zaboravili navesti.

Vrijeme posvećeno sebi liječi stres i čuva vaše zdravlje

Gotovo nitko od nas nema običaj u rokovnik zabilježiti vrijeme posvećeno samo sebi, ali ono bi svakako moralo postojati u našoj svijesti. Vaše slobodno vrijeme ne znači da ništa ne morate raditi, nego da niste dužni raditi nešto što vam je obveza. Djeluje jednostavno ovako rečeno, ali kako pronaći vremena za slobodno vrijeme?

U glavi vam odzvanja: „Ostavite me svi na miru!“, a istodobno želite biti u centru pažnje? Ne možete izaći na kraj sa sukobima interesa?

Pružit ću vam nekoliko prijedloga kako naći vremena za sebe u užurbanom životu ispunjenom obitelji, poslom i svim svakodnevnim obvezama te kako izbjeći stres, bolest i sačuvati sebe.

Slijedite svoje snove

vrijeme-za-sebeKako biste proveli vrijeme da vam netko kaže da imate još samo dvije godine života? Što su vam doista prioriteti? Nemojte čekati loše vijesti da biste se pokrenuli i počeli raditi nešto o čemu dugo sanjate. Vrijeme prolazi. Nećete ni primijetiti da ste postali prestari za neke snove.

Planirajte vrijeme za ljenčarenje

Trebali biste sebi osigurati dio vremena u danu kad nećete raditi apsolutno ništa ili ćete činiti samo ono što se vama sviđa. Poklonite si vrijeme za opuštanje i prikupljanje snage. Gledajte djecu kako se igraju, odmarajte dok uživate u njihovoj bezbrižnosti, veselite se njihovim grimasama u igri i domišljatosti. Prošećite parkom, upijajte zelenilo oko sebe i slušajte pjev ptica. Poklonite si slobodno vrijeme, nećete požaliti.

Poslušajte svoje osjećaje

Ako vas netko zatraži uslugu i jedini osjećaj koji se pojavi u vama je nevoljnost, slobodno recite ne. Ako morate nešto napraviti, a dade se odgoditi i baš vam se ne da u tom trenutku baviti time, ostavite za poslije. Ako možete, platite da netko drugi to učini za vas.

Naučite u sebi reći „pa što onda!?“

pa-sta-ondaStvari se ne odvijaju uvijek kako planiramo. Možda su vam djeca u nekoliko sekundi „razrušila“ dnevni boravak, a proveli ste cijelo prijepodne čisteći ga, možda vam nije uspio dugo planirani obiteljski ručak na kojem ste htjeli fascinirati svekrvu ili ste kavom zaprljali bluzu netom prije važnoga poslovnog sastanka. Pa što!? Nije smak svijeta! Pokušajte u glavi razgraničiti što je uistinu bitno, a što nije i uvijek potražite smiješnu stranu svega u takvim situacijama.

Izbacite sintagmu „da, ali…“ iz rječnika

Čega se bojite? Uvijek postoji rješenje. Nemojte razmišljati negativno, budite pozitivni i uskoro ćete osjetiti kako vam se dani mijenjaju. Recite sebi: „Ja biram ovo uraditi“, ili „Ja to mogu uraditi“.

Gledajte na svijet iz šire perspektive

vrijeme-za-lencarenjeŽivite život kao dio svojih snova. Posegnite i dohvatite svoje snove. Budite zahvalni što imate novi dan u rukama i svakodnevno zahvalite na toj prilici. Možda u jednom iz tih dana i realizirate neku želju. Ako su vam ciljevi pak previše nedostižni, smanjite kriterije.

U životu je najvažnije da uživate u njemu. Ne možete se osjećati dobro sami sa sobom i ne možete biti posve sretni ako ne radite nešto što volite i ne poklanjate sebi vrijeme. Ne možete biti zdravi ako prolazite kroz život bez predaha. Čuvajte se da biste bili tu za one kojima ste najpotrebniji i da biste uživali s njima u svakom novom danu i svim prilikama koje nam pruža, samo ih trebamo prepoznati.

Samo pokušajte, nije tako zahtjevno, a znate da vrijedi…

Prijavite se na naš newsletter