Arhive oznaka: rezistencija na antibiotike

Antibioticima protiv prehlade

Uvijek kad čujem ovu rečenicu, naježim se. Farmaceut u meni zavrišti i jedva suzdržanim glasom počnem objašnjavati koliko je loša takva primjena antibiotika, kako za počinitelje, tako i za ljude oko njega. Iako sam svjesna činjenice da mnogi od nas primjenjuju antibiotike u borbi protiv prehlade.

Jesen je doba kad se na prvi znak prehlade svi bacamo na peniciline i cefalosporine kao da su bombončići za osvježenje daha. Kad počnemo šmrcati, kihati i kašljati, osjećati malaksalost ili „kao da nas lovi prehlada“ (što je rečenica koja služi kao univerzalni način za opis intuitivna predosjećaja nadolazećeg stanja) starta službeno otvaranje kućne ljekarna. Svako je kućanstvo posjeduje. Nekih kućnih zaliha lijekova ne bi se posramila ni omanja ljekarna jer sadrži sve – od tableta protiv dijareje preko kutije za prvu pomoć, pa sve do pola kutije amoksicilina koju je otac načeo još onda kad je imao upalu krajnika. I onda, kad osjetimo da nas „lovi prehlada“, a mi ne smijemo sebi priuštiti da se razbolimo jer nas čeka ozbiljan poslovni sastanak, ispit ili prijateljičina svadba, posežemo za istom tom kolekcijom i hvatamo se za prvi antibiotik koji nam se učini namjenskim.

Dragi moji, vrijeme je da stanemo na kraj nepotrebnoj primjeni antibiotika.

Objasnila bih vam najprije zašto je primjena antibiotika za prehladu u svojoj osnovi, zapravo, besmislena…

Antibiotici
Photo credit: Sheep purple / Foter / CC BY

Antibiotici su fenomenalna grupa lijekova koja uništava bakterije ili ih sprječava u njihovu razmnožavanju. Antibiotici to čine različitim mehanizmima – neki uništavaju membranu ili zaštitni zid bakterijskih stanica, drugi sprječavaju bakterije pri sintezi prijeko potrebnih proteina ili ometaju aktivnost bakterijskih enzima.

Kojim god se mehanizmom koristili, učinak je uvijek isti – antibiotici uništavaju bakterije.

U čemu je onda problem?

Problem je u tome što prehladu ili gripu ne izazivaju bakterije nego virus. Pitanje koje slijedi je – a što se događa onda s virusom ako ga tretiramo antibiotikom?

Odgovor je- apsolutno ništa.

Što je najgore, primjena antibiotika za tretiranje virusne infekcije neće dovesti samo do izostanka efekta, nego sa sobom može donijeti i ozbiljne posljedice. Naime, svaki put kad krenete s terapijom antibiotika, a potom, čim se osjetite bolje, prekinete terapiju, samo dajete priliku bakterijama u tijelu da se suoče s krvnim neprijateljem i tako razviju mehanizme da mu se odupru. Tako se razvija rezistentnost bakterija, koje samo čekaju da vam imunitet opadne i da mogu krenuti u ofenzivu.

I tu nastaje problem. Naime, antibiotik koji ste dosad koristili gubi djelotvornost i zato trebate neki jači lijek. To znači da infekcija može trajati dulje nego inače ili se čak može pogoršati.

Nažalost, takvo neodgovorno uzimanje antibiotika dovelo je do toga da smo gutanjem penicilina bez kontrole i logike stvorili superrezistentne sojeve bakterija protiv kojih malo što možemo poduzeti. Sljedeći je korak možda nastanak superbakterije koja neće reagirati ni na jedan postojeći lijek.

Kako spriječiti izlaganje sebe i ljudi oko sebe povećanom riziku od oboljenja?

Antibiotike uzimajte samo onda kad ih prepiše liječnik. Obična prehlada ne zahtijeva njihovu primjenu, kod gripe i prehlade najdjelotvornije pomaže topla juha, šalica čaja i krevet. Nema bržeg rješenja.

Ako vam liječnik prepiše neki lijek, prethodno pomno pročitajte njegovu uputu za primjenu i konzultirajte se s liječnikom ili ljekarnikom kad ga je najbolje konzumirati, prije ili poslije obroka, uz koju vrstu tekućine, pitajte postoji li neko posebno pravilo prehrane dok ste na terapiji i slično… Nikako nemojte konzumirati alkohol dok ste pod terapijom antibiotika zato što tako smanjujete aktivnost lijeka.

Ne smijete prekidati terapiju čim se osjećate bolje, tako ćete samo razviti rezistenciju na lijek.

Toliko od mene za ovaj put, a vi sljedeći put kad vam baka ponudi neki antibiotik iz svoje ljekarne, jer vas je zagreblo po grlu, objasnite joj da vam tako samo čini medvjeđu uslugu.

Ljubica

Istaknuta fotografija: superhua / Foter / CC BY

Bližimo li se postantibiotskoj eri?

Zvuči strašno, zar ne? Pored svih drugih katastrofa o kojima već godinama slušamo, kao što su globalno zagrijavanje, klimatske promjene i istrebljenje biljnih i životinjskih vrsta (sjetimo se samo pčela), došli smo do još jednog trenutka kad trebamo dobro razmisliti. Mnoge smo trenutke zapravo i propustili, ali sada je vrijeme da se osvrnemo i vidimo što smo učinili. Evo o čemu je riječ. Prije nekoliko mjeseci umrla je još jedna žrtva tzv. superbakterije. Učitelj Brian Pool operirao je bruh dok je bio na putovanju u Indiji, a vratio se na Novi Zeland s infekcijom koja se od tada polako razvijala u njegovu tijelu. Ta bakterija, točnije soj bakterije Klebsiella pneumoniae, nije reagirala ni na jedan od poznatih antibiotika. Doktori su ga zbog toga držali u potpunoj izolaciji kako se bolest ne bi nekontrolirano širila. Ovaj slučaj nije ni prvi ni posljednji. Ljudi su prije pet godina umirali u bolnicama zbog nemogućnosti liječnika da djeluju na infekciju odgovarajućim antibioticima. Sve nam se to čini tako dalekim i mnogi se pitaju kakve to veze ima s nama. Veza je mehanizam nastanka rezistencije.

antibiogram
Photo credit: Nathan Reading / Foter / Creative Commons Attribution 2.0 Generic (CC BY 2.0)

Znate li zašto ne možete jednostavno uči u ljekarnu i kupiti antibiotik? Upravo zbog razvoja rezistencije. Rezistenciju ne razvijate vi, nego bakterije. Ako se antibiotik ne koristi na idealan način (čak i kad se upotrebljava ispravno), jedan dio bakterija može ostati rezistentan. Možda se kod vas neće naći u dovoljnom broju da bi razvio infekciju, ali će se prenijeti na drugu, treću, petu osobu i kod nekoga će izazvati bolest. Taj netko će biti tretiran nekim drugim antibiotikom jer vaš više nema efekta. Možda neće ispoštovati što mu je liječnik propisao, skratit će terapiju za koji dan i na taj način ponovno stvoriti određeni broj rezistentnih bakterija – ovaj put na oba antibiotika. I tako dalje. Vidite li sada vezu? Zato, ako vam ljekarnik drage volja proda antibiotik bez da mu pokažete recept ili antibiogram, nesavjesno obavlja svoj posao. Ako vam liječnik prepiše antibiotik, a da vas nije pošteno pregledao ili vam prepiše neki iz novije generacije antibiotika bez da je provjerio osjetljivost bakterije koju imate na neki od starijih antibiotika, nesavjesno obavlja svoj posao. Jasno mi je da su ovo teške riječi. Postoje mnoge situacije u kojima će neki noviji antibiotik spasiti nečiji život jer nije bilo dovoljno vremena da se napravi antibiogram i otkrije koji je antibiotik najbolje primijeniti. U ovakvim je situacijama noviji antibiotik više od koristi nego što može učiniti štete, pa je primjena posve opravdana. Ipak, upravo se zbog toga u bolničkim uvjetima javljaju puno rezistentnije infekcije nego izvan bolnica – infekcije koje prijete da se otmu kontroli.

No dobro, otkrit ćemo nove antibiotike – reći ćete vi.

Nije to baš tako jednostavno. Većina vas zna da se novi antibiotici otkrivaju vrlo često. No, većina novih antibiotika samo su varijacije na temu sličnih molekula iz jedne od velikih grupa kojima pripadaju svi antibiotici. Neki imaju proširen spektar djelovanja, neki smanjenu mogućnost rezistencije. S druge pak strane, bakterije koje postanu rezistentne na antibiotik iz jedne grupe najčešće će biti rezistentne i na sve ostale antibiotike iz iste grupe. To znači da nova otkrića ne smiju biti varijacije, nego bi trebala imati potpuno nov mehanizam djelovanja na bakterije!

post-antibiotska-eraNove grupe antibiotika otkrivaju se puno rjeđe, a bakterije, čini se, postaju pametnije jer na novije antibiotike razvijaju rezistenciju znatno brže nego prije. Prošlo je više od 20 godina od otkrića do stvaranja rezistencije na penicilin, a nedavno se rezistencija na ceftrarolin (jedan od novijih antibiotika iz grupe cefalosporina) razvila za samo godinu dana. Samo je pitanje vremena kad ćemo izgubiti utrku. Osobno smatram da je „postantibiotska era“ termin koji odlično opisuje ono što će se dogoditi kad izgubimo tu utrku. Pročitala sam poduži tekst upravo o tome, a prenijet ću vam nekoliko posljedica globalne rezistencije bakterija na antibiotike: ljudi će umirati od „bezazlenih“ bolesti kao što su prehlada, grlobolja ili crvenilo oka, a da ne spominjem ozbiljne posjekotine i opekotine koje su jako podložne infekcijama. Operacije će biti nemoguće jer nije moguće u cijelosti osigurati potpuno sterilne uvjete (to uključuje sve kirurške zahvate – od operacije krajnika do transplantacije organa, koja je nemoguća bez suzbijanja prirodnih obrambenih mehanizama pacijenta). Prehrambena industrija morat će se promijeniti – trenutačno se i životinje i biljke tretiraju velikim brojem antibiotika kako bi preživjele u uvjetima u kojima se čuvaju – što će za posljedicu imati manju količinu raspoložive hrane i njezino poskupljenje. Meni su ove tri stavke posve dovoljne da se zabrinem, Možete li se sjetiti još nekih?

Meni nije svejedno, a ne bi trebalo biti ni vama.
Pozdrav, Lana

Uvodna fotografija: Sheep purple / Foter / Creative Commons Attribution 2.0 Generic (CC BY 2.0)