Arhive oznaka: prevencija

Ima li istine u bapskim pričama?

Sigurno ste barem jednom od bake čuli da će vam spremiti pileću juhicu koja će vas izliječiti od prehlade, ili da ćete izgubiti novac ako vas zasvrbi desni dlan. Ali kako znati koji su savjeti puka praznovjerja, a što je zapravo istina? Malo sam istraživala najraširenija narodna vjerovanja – u nastavku pročitajte što sam otkrila…

Čisto praznovjerje

Savjeta koji nisu potkrijepljeni znanošću ima puno, daleko više od onih za koje možemo reći da su istiniti. Nikako ne tvrdim da je ovaj popis konačan, pa ako imate još neki ‘biser’ koji ste čuli od baka u svom okruženju, napišite nam u komentarima.

Nošenje crvenog konca oko ruke ili nožnog zgloba štiti od uroka.

Ako vam crna mačka prijeđe put, nešto loše će se dogoditi. Da biste se oslobodili zle slutnje, vratite se tri koraka unatrag, zatim tri puta pljunite i tek onda možete nastaviti tamo kamo ste krenuli.

Crna macka
Mac, mac…

Ako vas svrbi lijevi dlan – čestitam, dobit ćete novac! Međutim, ako vas zasvrbi desni, budite spremni na neki trošak.

Petak 13. u mjesecu je baksuzan dan, pa ako već morate izlazite iz kuće, onda barem nemojte nositi ništa crveno.

Nikad nemojte rezati nokte dok ste u tuđoj kući, jer ćete privući svađu među domaćinima.

Ako vas zasvrbi nos, umjesto da ga počešete, morate pronaći nekoga tko će vas tri puta lupiti po njemu.

Ako trudnica nešto ukrade tijekom trudnoće, na bebinom tijelu će ostati biljeg u obliku te stvari koju je mama ukrala.

Kad se beba rodi, 40 dana je ne treba iznositi iz kuće, da joj se nešto ne bi dogodilo, a najbolje bi bilo i da joj ni rođena majka ne prilazi. Vjeruje se da je majka u ovom razdoblju ‘nečista’.

Nakon tih 40 dana, ako poželite izvesti dijete van, obvezno mu obujte različite čarapice, ili mu nešto od odjeće odjenite naopako.

Bebe ne bi trebalo kupati navečer, a naročito ne treba ostavljati vodu u kadi, jer tijekom noći mogu doći vile koje će zamijeniti dijete drugim.

Ako slučajno polomite ogledalo, očekujte sedam godina nesreće u obitelji.

Ako pričate o nečemu lijepom što vam se dogodilo ili što očekujete da se dogodi, dodirnite drvo, da ne čuje zlo.

Nikad ne otvarajte kišobran u kući – to je još jedno pretkazanje nevolje.

Kisobran
Da li se i ovaj kišobran računa?

Ima i istine…

Nisu svi bakini savjeti čisto praznovjerje – ima i onih koji su vrlo praktični, kao i nekoliko savjeta koje je čak i znanost potvrdila.

Nemoj hodati ispod ljestava

Nije nam potrebna znanstvena studija da shvatimo praktično značenje ovog savjeta – ako su ljestve postavljene, velika je vjerojatnost da se na njima nalazi netko s teškim alatom u rukama, pa je prolazak ispod njih prizivanje sudbine.

Pileća juha kao lijek za sve, od glave do pete

Naravno da pileća juha nije svemogući lijek za mnoga oboljenja, od prehlade do gljivične infekcije, ali u ovom savjetu ima i malo istine. Kad se prehladimo, vrlo je važno unositi dovoljno tekućine i elektrolita, pa je domaća juha odlična, a ukusna opcija. Također, čini se da pileća juha ima i sposobnost ublažavanja upale, pa nije zgoreg unositi što više namirnica s ovakvim djelovanjem kad smo bolesni.

Pileca juha
Bakina juhica

Pojedeš jednu jabuku dnevno i ne treba ti liječnik!

Voće je odličan izvor vlakana i vitamina, ali iza ovoga se krije još nešto – ova studija tvrdi da ljudi koji jedu jednu malu jabuku dnevno dulje žive od onih koji jabuke jedu samo povremeno.

Važno je da djeca jedu mrkvu da bi bolje vidjela.

I ovdje ima istine. Mrkva je bogata beta-karotenom, koji se u tijelu pretvara u vitamin A, a on je nužan za dobar vid. Više vitamina A znači i manji rizik od katarakte.

Muškarac ne treba prakticirati duge vruće kupke jer to oštećuje sprematozoide.

Točno. Potpuno točno. Jeste li se ikad zapitali zašto su testisi ostavljeni da tako bespomoćno vise izvan tijela, gdje su svakodnevno na udaru? Zašto ih majka priroda nije zaštitila i sakrila ih unutar tijela, kao ženske jajnike?

Zato što je za kvalitetnu sjemenu tekućinu potrebno da testisi budu na temperaturi nižoj od tjelesne. Visoka temperatura oštećuje spermatozoide i čini ih manje pokretnima, pa ako pokušavate zatrudnjeti, nagovorite partnera da vruće kupke zamijeni tušem.

Mame dječaka rađaju dulje nego mame djevojčica

Nažalost, i ovo je točno. Razlog je najvjerojatnije vrlo logičan – dječaci su malo krupniji i teži od djevojčica, sa razmjerno većim glavama, pa i sam porođaj dulje traje i naporniji je za mamu.

Imate li vi neke primjere priča koje ste čuli ili iskusili na vlastitoj koži? Podijelite ih s nama!

Prijavite se na naš newsletter

Kako zaobići prehladu?

Moja obitelj tijekom jeseni redovito se „druži“ s gomilom rupčića, kapima za nos, sprejevima za grlo i litrama kuhanog čaja. Da je situacija slična i u ostalim domovima, znam po promuklim glasovima i šmrcanju koji dopiru do mene. Hladni i kišoviti dani uglavnom nas tjeraju da se zavučemo u udobnost vlastitog doma i u potpunosti preležimo tu dosadnu prehladu. Jesen je vrijeme kad bakterije i virusi caruju i oboljenja su česta, posebno ako olako shvaćamo savjete o prevenciji.

Svi mi u sebi (i na sebi) nosimo milijune mikroorganizama, koji su uglavnom u simbiozi s nama, u stanju prešutnog mirovnog sporazuma. Međutim, ne treba mnogo da se ovaj sporazum prekrši i da bakterije i virusi krenu u ofenzivu. Dovoljno je da nam obrambena snaga imuniteta malo popusti ili da broj mikroorganizama u našem okruženju uzmakne kontroli, pa da krene prava bitka s temperaturom, bolovima i kašljem. Ako se u takvom stanju odlučimo junački držati na nogama, odrađujući svakodnevne obveze, umjesto da odležimo, naše će tijelo, prije ili poslije, izgubiti bitku. Umjesto dva tri dana prehlade, očekuje nas dulje razdoblje dosadne infekcije koja će nas, nakon što ozdravimo, ostaviti iscrpljenima i ošamućenima. Uz to što sami sebi otežavamo oporavak, napuštanjem kuće u stanju pokretnog rasadnika zaraze i ljude oko sebe izlažemo riziku od obolijevanja.

Kako držati mikroorganizme pod kontrolom?

Higijena
Photo credit: gagilas / Foter / CC BY-SA

Mnogi ljudi prolaze ekstremne situacije u pokušaju da se zaštite od mikroorganizama, pa mahnito dezinficiraju sve što im dođe pod ruku. Takvo ponašanje nema previše smisla jer samo činite medvjeđu uslugu sebi i svojoj obitelji. Jer organizam koji živi pod staklenim zvonom nema priliku izgraditi snažne imunološke barijere i ne uspijeva razviti mehanizme obrane od virusnih agresora, te lako podliježe infekcijama. Dakle, higijena – svakako, ali bez pretjerivanja!

Osnovno pravilo koje će vas vrlo učinkovito štititi od bolesti je redovito pranje ruku. Dovoljan će biti običan sapun, nikakvi antibakterijski „supersapuni“. Obrišite dobro ruke nakon pranja suhim i čistim ručnikom (imajte na umu da su ručnici i kuhinjske krpe najprljaviji predmeti u našem kućanstvu – prljaviji čak i od WC školjki – pa ih stoga redovito zamjenjujete čistima). Na javnim toaletnima koristite papirnate ubruse, radije negoli sušila s vrućim zrakom. Oni samo pospješuju cirkuliranje onečišćenog zraka i raspršivanje mikroorganizama uokolo, pa vaše ruke nakon ovakvog sušenja i nisu baš tako čiste kao što ste mislili.

Javni WC
Photo credit: m01229 / Foter / CC BY

Sa sobom uvijek nosite papirnate i vlažne maramice. Papirnate za kašljanje, šmrcanje i drugo elegantno uklanjanje nosnih izlučevina, a vlažne će vam poslužiti kad pranje ruku nikako nije izvedivo. U takvim će prilikama koristiti i gel za dezinfekciju ruku. Ipak, imajte na umu da niti jedan od ovih sredstava za čišćenje ruku nije toliko djelotvoran kao dobri stari sapun i voda.

Dok brišete prašinu u svome domu, uvijek pazite na mjesta za koja znate da se često dodiruju prljavim rukama, kao što su: ručke na vratima, na vodokotliću, ručice na ormarima, poklopci na kantama za smeće i slično. Dobro je povremeno dezinficirati ih alkoholom ili vodom u kojoj je rastvoreno nekoliko kapi ulja čajnog drveta.

Pomozite svome imunološkom sustavu da ojača – hranite se ispravno i bavite se nekom fizičkom aktivnošću koja vam odgovara. Provodite vrijeme na čistom zraku. Znam da ste ove savjete čuli već tisuću puta, dovoljno da posve oglušite na njih, ali oni vam uistinu mogu pomoći u održavanju zdravlja. Ako se, pak, ne možete natjerati izaći van na hladnoću, barem redovito provjetravajte dom. Rublje perite na 60 stupnjeva i sušite ga vani, da vidi sunca, ako imate uvjete za to. Obvezno se izuvajte prije ulaska u kuću, a ako imate psa – obrišite mu šapice nakon šetnje.

Imate li i vi neki dobar savjet za preživljavanje sezone prehlada? Ako imate, podijelite ga s nama!

Do sljedećeg druženja,

budite sretne i zdrave!

Ljubica

Istaknuta slika: NickNguyen / Foter / CC BY-SA

 

Volite li svoje grudi?

Kada razgovaramo o njezi intimnoga područja, o važnosti prevencije od bolesti i redovitim pregledima, često zaboravljamo na vrlo važan aspekt ženskog zdravlja, a to su naše grudi. U vrijeme kada svaka osma žena boluje od raka dojke, koji se lako kontrolira ukoliko se otkrije na vrijeme, prevencija igra veliku ulogu. Danas ćemo vam govoriti o tome što možete učiniti da biste se zaštitili, ali i prepoznali zabrinjavajuče znakove na vrijeme.

Kako znati jeste li u rizičnoj grupi?

Prvo i najvažnije, dovoljno je da ste žena da već spadate u rizičnu skupinu. Iako i muškarci mogu oboljeti od raka dojke, kod žena je ovaj rizik čak i do sto puta veći. Smatra se da su za ovo odgovorni ženski spolni hormoni estrogen i progesteron koji promoviraju rast i razvoj stanica raka.

Rizik se povećava s godinama. Invazivni se oblici raka mnogo češće dijagnosticiraju kod žena starijih od 55 godina, nego kod onih mlađih. Naime, smatra se da broj menstruacija tijekom čitavoga života predstavlja bitan rizični faktor: što veći broj menstruacija tijekom života, to je veći rizik. To pak znači da je najveći rizik za oboljevanjem kod starijih žena koje su prvu menstruaciju dobile vrlo rano.

Rak dojke
Photo credit: *Zoha.Nve / Foter / CC BY

Ukoliko je vaša majka, sestra ili kčer oboljela od ove bolesti, vaše se šanse za oboljenjem udvostručuju. U nekim obiteljima, rak dojke može biti uzrokovan mutacijom BRCA1 ili BRCA2 gena koji se prenose s roditelja na djecu. U takvom slučaju, rizik se povećava čak 80%. Ovakav se oblik raka najčešće javlja kod djevojaka te vrlo često napada obje dojke.

Ako ste se već jednom borili s ovom bolešću, to vas ne oslobađa rizika. Naprotiv, šanse za oboljenjem se utrostručuju. Neslana šala Majke Prirode… Kao da jedna borba s rakom nije bila dovoljna.

Neki se faktori rizika mogu dovesti u vezu s načinom kako živimo. Na primjer, ukoliko do sada niste rađali ili ste prvo dijete rodili u kasnijim tridesetima, vaše šanse za oboljenjem od raka dojke su nešto uvećane.

Trudnoća ima neku neobičnu povezanost s ovim oboljenjem, naime dok drugo stanje smanjuje rizik za dobivanjem jedne vrste raka, istovremeno povećava rizik za druge, rijeđe tipove raka.

Korištenje oralne kontracepcije povećava rizik od raka dojke. Ovaj rizik nestaje 10 godina nakon prestanka primjene ovakve kontracepcijske metode.

Redoviti unos alkohola također vas izlaže povišenom riziku, zato liječnici ne preporučuju više od jednog alkoholnog pića dnevno.

Rak dojke
Photo credit: khrawlings / Foter / CC BY

Ukoliko ste pretili i pri kraju menopauze, vaše masne stanice preuzimaju ulogu jajnika u proizvodnji estrogena. Znači, što više masnih ćelija, to je veća proizvodnja estrogena koji je izravno odgovoran za poticanje na rast stanica raka. Razmislite o korekciji ishrane i o primjeni neke fizičke aktivnosti u kojoj uživate. Upamtite da je samo nekoliko sati tjedno dovoljno da se rezultati primijete.

Kako se zaštititi?

Prije svega, ne propuštajte redovne kontrole i uvijek podsjetite svoga ginekologa da vam zakaže termin za redoviti pregled. Ovisno o vašim godinama, ali i drugim faktorima, liječnik će vam preporučiti mamografiju, ultrazvuk, profesionalnu palpaciju, a u slučaju povišenog rizika, biopsiju ili genetsko mapiranje.

Bitno je da naučite prepoznati simptome koji mogu predstavljati znak za uzbunu. Ukoliko na grudima primijetite bilo kakvo zadebljanje, čvorić ili čvrstu masu, konzultirajte se sa svojim liječnikom. Simptomi raka dojke, osim kvržice, mogu se pojaviti i kao promjene u veličini ili obliku jedne ili obje dojke, ili kao otok koji se javlja na dojkama ili ispod pazuha, promjene na koži, crvenila, uvlačenje bradavice ili kao tekućina koja izlazi iz bradavica.

Jednom mjesečno odvojite nekoliko minuta za samopregled dojki te uočili moguće promjene na vrijeme. Odaberite dan u mjesecu, u skladu s vašim menstrualnim ciklusom, kada vaše grudi nisu otečene i osjetljive.

Samopregled
Photo credit: Foter / Public domain

Stanite ispred zrcala i pažljivo promatrajte svoje grudi. Uočavate li bilo kakvu promjenu u obliku, veličini ili asimetriji? Zamijećujete li kakvu oteklinu ili crvenilo? Jesu li vam bradavice uvučene? Zatim podignite ruke iznad glave, pritisnite na kukove, promatrajući pritom ima li navedenih promjena. Ovi položaji ruku zatežu mišiće i omogućuju vam lakše uočavanje eventualnih simptoma.

Nakon toga, podignite ruku, jednu pa drugu, opipavajući područje ispod pazuha. Trudite se da ne zatežete ruku jer tako otežavate samopregled.

Koristeći jagodice tri srednja prsta, pregledajte površinu grudi. Laganim kružnim pokretima, pomičite ruku gore-dolje, od ključne kosti do donjega rebrenog luka.

Sljedeći vam je korak da legnete i podignete ruke iznad glave. Ponovite prethodni postupak, ali sada u ležećem položaju koji vam omogućava da lakše uočite nepravilnosti. U slučaju bilo kakvih nedoumica, vezanih uz ovaj samopregled, pitajte svog ginekologa da vam uživo pokaže kako se pregledati.

Još bih vam dala jedan savjet za kraj: volite svoje grudi. Vodite o njima računa. Promatrajte ih i dobro upoznajte. To vam možda jednom spasi život u budućnosti.

Istaknuta slika: Caitlinator / Foter / CC BY

Redoviti posjeti ginekologu

Koliko često posjećujete svoga intimnog liječnika? Sigurna sam da mnoge od vas to čine samo kad za to osjete potrebu. A ako vam nakon pregleda ginekolog kaže da ste potpuno zdrave, možda i pomislite – pa nisam se morala mučiti!

Redoviti posjeti ginekologu za žene u reproduktivnoj dobi podrazumijevaju jedan pregled u pola godine ili makar jednom u godini dana. Dame u starijoj dobi, nakon menopauze, mogu posjećivati ginekologa jednom godišnje. Ako ih njihov liječnik nije drukčije uputio, trudnice bi trebale ići na kontrole svaki mjesec.

Možete li dopustiti sebi da više pozornosti posvećujete automobilu – koji zbog zakonske uredbe morate pregledati redovito – negoli vlastitom intimnom zdravlju?

Nedavno sam pročitala tekst o tome da žene rijetko posjećuju ginekologa kad nemaju tegoba i odmah se zapitala: pridonosim li i ja ovom trendu? Idemo razjasniti nekoliko činjenica.

  • Redoviti posjeti ginekologu trebali bi otkloniti sumnju na bolesti koje inače nemaju očigledne simptome.
  • Papa-test je sastavni dio vašega redovitog pregleda, a može vam spasiti život!
  • Neke tegobe možete liječiti Multi-Gyn preparatima, koji se mogu kupiti bez liječničkog recepta. Ipak, da budete sigurne u to što liječite, posavjetujte se sa svojim ginekologom. Učite, čitajte, tražite – informacije su danas svima lako dostupne. No, jedini pouzdan pokazatelj uzročnika vašeg stanja je zasigurno: bris.
  • Tek nakon što se konzultirate s liječnikom, pročitate dovoljno informacija i razmotrite izbor proizvoda, na vama će ostati odluka o terapiji koju ćete primijeniti.

Koji nas razlozi tjeraju da izbjegavamo ginekološke ordinacije?

Nemamo vremena

Pregled ne traje dulje od 15-30 minuta. Uz čekanje, odlazak, povratak doma… neće vam trebati više od 2 sata! Ne pokušavajte me uvjeriti da vlastitom zdravlju ne možete posvetiti sat, dva svakih šest mjeseci!

Nemamo potrebu

Već sam nagovijestila da postoje bolesti koje mogu ostati skrivene dulje vrijeme. One mogu izazvati neplodnost, rak ili ugroziti vašeg partnera. Redovitim pregledima, vaš ginekolog dijagnosticirat će takve bolesti i tako vam pomoći da ih na vrijeme izliječite.

Zaboravne smo

U modernom dobu zaboravnost ne smije biti opravdanje. Točno je da je sve više informacija oko nas, da smo njima zasićeni i opterećeni. Ipak, elektronička dob na raspolaganje nam stavlja brojne podsjetnike: od mobitela do kalendara na računalu. Posjet ginekologu možete vezati i uz neki životni događaj – rođendan, godišnjicu, tehnički pregleda automobila… Opcija je bezbroj!

Strah nas je liječnika

Čega vas je strah? Ako ste imale neko grozno iskustvo, razmislite o tome da promijenite ginekologa. Mene je strah zubara – pa u njegovu ordinaciju zalazim s vremena na vrijeme.

Nadam se da vam je ovdje sve jasno. Razmislite sada, a ne morate mi napisati: koliko redovito posjećujete ginekologa?