Arhive oznaka: pretilost

Izgubite kilograme, poboljšajte seksualni život

Prekomjerna tjelesna težina epidemija je modernog doba, a prati je i cijeli niz problema, počevši od srčanih bolesti, preko dijabetesa, sve do smanjene pokretljivosti psiholoških problema. Popis problema tu ne završava nego se posljedice pretilosti često osjećaju i u spavaćoj sobi.

Erektilna disfunkcija

Erektilna disfunkcija

Erekcija ovisi o protoku krvi. Da bi do nje došlo, krvne žile se šire i spužvasto tkivo penisa puni se krvlju. Ako je taj proces ometenne dolazi ni do erekcije, i upravo je to veza između prekomjerne tjelesne težine i erektilne disfunkcije.

Visok kolesterol stvara naslage u krvnim žilama, što smanjuje protok krvi, a dijabetes i visok tlak dodatno otežavaju dopremanje krvi u muški spolni organ. Stoga se erektilna disfunkcija javlja češće kod pretilih muškaraca. S druge strane, muškarci na mediteranskoj dijeti (puno voća i povrća, maslina, žitarica od punog zrna, koštunjavog voća i redovita čaša crnog vina) imaju veću šansu  izbjeći takve tegobe.

No, pretilost nije samo muški problem – slična situacija javlja se i kod pretilih žena, kod kojih je prokrvljenost klitorisa smanjena, što utječe na uživanje tijekom seksualnog odnosa.

Ipak, nije sve tako crno – jedna australska studija pokazala je da gubitak 5 do 10% tjelesne težine u razdoblju od dva mjeseca može itekako poboljšati erektilnu funkciju – a samim time i povećati užitak!

Libido

Povećana razina masnoće u krvi povisuje razinu SHB globulina – čestica koje vezuju spolne hormone, konkretno testosteron, koji je odgovoran za seksualnu želju i kod muškaraca i kod žena. Niska razina testosterona smanjuje libido, tj. želju za seksom, a to može biti i neželjen učinak nekih lijekova, kao što su antihipertenzivi, antidepresivi, antidijabetici, itd.

Gubitak libida često je posljedica različitih faktora – kontracepcijamenopauza, čak i svakodnevni stres mogu upropastiti vašu želju za intimnošću. Međutim, veza između gojaznosti i manjka seksualne želje sve je više prihvaćena među stručnjacima. Tako je jedna studija iz 2013. godine pokazala da žene koje se podvrgnu operaciji želuca kako bi izgubile na težini, primjećuju pozitivne promjene u spavaćoj sobi, u vidu pojačane seksualne želje, smanjene vaginalne suhoće i više uživanja u seksu s partnerima.

Pretilost ne utječe na naš seksualni život samo na fizičkoj razini – ne smijemo zanemariti ni utjecaj na samopouzdanje

Krofna

Ako nismo zadovoljni svojim izgledom, vjerojatno se nećemo ni prepustiti trenutku u potpunosti. Možda će nam biti neugodno skinuti se pred partnerom, ili ćemo inzistirati na vođenju ljubavi u majici nekoliko brojeva većoj, i to isključivo u mrklom mraku. Konstantno inzistiranje na misionarskoj pozi u potpunom mraku prije ili kasnije dovest će do dosade, i tu ulazimo u začarani krug u kojem su odnosi sve rjeđi i sve kraći, tek onako „reda radi“. Psihološki utjecaj gojaznosti može ići toliko daleko da potpuno izgubimo želju za seksom zbog depresije i manjka samopouzdanja.

Što je prvi korak?

Potražite pomoć. Pretilost je bolest i nema ničega sramnog u savjetovanju s liječnikom kako biste pomogli svom tijelu da se riješi viška kilograma. Promjene moraju biti postupne i održive. Brze, nagle dijete rijetko kad dovode do trajnih rezultata, zato prihvatite navike kojih ćete se pridržavati ne samo za trajanja dijete nego do kraja života.

Na kraju, ne zaboravite voljeti svoje tijelo, bez obzira na to koliko ste daleko od svoje idealne težine. Njegujte svoje tijelo, brinite se o njemu i volite ga. To je jedini pravi put do istinskog zdravlja, kako fizičkog tako i mentalnog.

Prijavite se na naš newsletter

Sedam dana u paklu tetine kuhinje

Prijemni ispiti su završili i ja sam ostao sam u kući. Na veliku tugu mog trbuha. Teta je konačno digla sidro i otišla doma nakon što je sedam dana u kontinuitetu ispitivala granice izdržljivosti mog želuca. Na neki način, bio je to čisti mobbing.

Prvu večer nakon obreda inicijacije nad piletinom, veseo, nasmijanoga studentskog lica, otvorio sam pivo i zavalio se u fotelju, spreman odgovarati na sva pitanja vezana uz kontrolu u gradskom prijevozu, brojeve tramvaja i procjenu bodovnog stanja na listama za prijemni ispit. Sve dok me nije prekinuo taj divni miris palačinki. Pa sam s još većim osmijehom otišao ponovno do kuhinje, samo da bih se vratio s osmijehom oko cijele glave (bio bi takav da nemam uši).

Drugi dan počeo je dramatično, nekim super jajima s rajčicom i slaninom, za koje se kasnije ispostavilo da su kus-kus. Pa dobro, čovjek uči dok je živ, rekao sam sebi i prionuo na pljeskavice od konjskog mesa, jer: “Zdravlje na usta ulazi, a ti ništa ne jedeš, došao si na donju granicu slabokrvnosti“. Vrlo je teško zadržati trezvenost kad se pored pljeskavica na stolu nađu još i mladi krumpiri, mladi luk i svi prilozi ovoga svijeta, ali znam da sam pomislio:

Pa dobro, ako već trebam završiti na inzulinu i s tri bajpasa, bar da imamo dobru krvnu sliku.

To je bio ručak. Mislim da tu večer nisam večerao. Ali sam ponovno jeo palačinke. Ovaj put s namazom od čokolade – bili smo u nabavi poslije doručka.

Treći dan pamtit ću po svemu najboljem, jer smo četvrtog dana pojeli sve što smo kupili drugog i trećeg dana. Bar se meni tako činilo.

Peti dan odbijao sam otići na doručak sve dok netko u istoj rečenici nije upotrijebio prženice i čokoladni namaz, ​​što me natjeralo da sa suzama u očima, gotovo jecajući odem u kuhinju i svakim zalogajom mrzim sebe sve više i više. Za ručak su me našli ispod stola kako se skrivam, a onda sam šesto jutro jedva vezao cipele.

Da se ovaj teror nastavio još koji dan, mislim da bih srastao s hladnjakom jer je svakoga trenutka neki dio mog tijela virio iz njega dok sam kopao po policama sve dublje i dublje, jer bih, naravno, počistio sve što ostane na stolu pokriveno krpom.

Vrlo je važno da nakon svega ovoga uspijete ustati i otići do hladnjaka. Vjerujte mi na riječ. Tako to počinje. Gledam crtić s Tomom i Jerryjem, jedan od onih u kojem se bore među svom onom hranom… Znam – naručit ću pizzu! Poslije pizze ide sladoled, između toga dvije litre Coca-Cole i ćiribu- ćiriba! Pretvorili ste se u Quasimoda. Ne šalim se. Tako sam izgledao svaki dan prije dizanja od stola, jer, vjerujte mi, trbuh puno manje zateže kad su leđa svinuta. Da je teta ostala sedam dana dulje, stranica uz pomoć koje sam prije mjesec dana doveo svoj Body Mass Index (BMI) u mršave bi pala. A ja bih morao na dijetu.

“Zdravlje ulazi na usta” medicinski je koncept koji su ustanovile naše bake ili njihove bake ili bake njihovih baka, i mogao bi biti opravdan ako govorimo o bakama koje su nakon završenoga medicinskog fakulteta specijalizirale kao magistrice prehrane ili provele dane i dane u teretani, pa nakon tečaja prozvale sebe nutricionisticama i počele nam pričati o aminokiselinama. S obzirom na to da je ovdje riječ o bakama koje za zdravlje pitaju konzilij susjeda, čisto sumnjam da ne kažu infrakt, a da ne znaju što su HDL, LDL i aterogeneza. Dakle, to je pogrešno gledanje, jer hrana koju one serviraju je masna, slana i puna šećera. Sve što ne bi smjela biti. Samim time predivna.

Ona me dovela ponovno s druge na treću kopču na remenu. Da je potrajalo, dovela bi me do kupnje novih traperica. Stvar je u sljedećem.

Naš organizam ne poznaje ograničenje niti ima mehanizam da nas zaštiti od prejedanja. Zato se pretilost sve više smatra bolešću ovisnosti, a ne metaboličkim problemom. I zato se u idućih godinu dana pripazite. Ovo što ću vam sada reći ove godine vam neće biti potrebno, ali do sljedećeg ljeta držite na pameti: ljudima koji ne mogu spustiti rukonaslon na sjedalu u avionu naplaćuju dvije karte.

Prijavite se na naš newsletter

Istaknuta slika: alaina.buzas via Foter.com / CC BY

Jesu li stolci zamijenili cigarete?

Jeste li se ikada pitali koliko vremena provedete sjedeći? Većina nas bavi se poslom koji djelomično, ako ne i potpuno, podrazumijeva rad za računalom na radnom mjestu, a to je barem šest sata sjedenja u uredu, knjižnici, kafiću, sobi za sastanke i slično… Pridodajmo tome još dvadesetak minuta vožnje do posla i natrag, a kad na kraju radnog dana napokon kažemo zbogom poslu, i kod kuće potražimo relaksaciju i odmor, najčešće se zavalimo na kauču pred televizorom. U tom položaju provedemo otprilike još nekoliko sati prije odlaska u krevet na spavanje.

Ni vikendi nisu puno drukčiji. Te dane uglavnom koristimo za rješavanje zaostalih poslova koje radnim danima nismo stigli obaviti, a tek onda slijedi malo opuštanja uz prijatelje i obitelj, najčešće u restoranu ili kod nekoga doma i, naravno, sjedeći s njima. Uvečer još malo gledanja televizijskog programa i spremni smo za krevet. Sada smo otprilike došli do 57 sati sjedenja tjedno.

Noviji podaci tvrde da nam sjedenje svaki tjedan skraćuje život za 20 sati i 42 minute. To je oko 45 dana godišnje. Ponovit ću još jednom: 45 dana života manje godišnje. Mene ta brojka uistinu zabrinjava. A vas?

Djevojke na klupi
Photo credit: kohlmann.sascha / Foter / CC BY-SA

Prema istraživanjima, prosječna osoba provede dnevno sjedeći oko 9,3 sata, 6,5 sati bavi se fizičkom aktivnošću slabijeg intenziteta, a samo 0,7 sati nekom intenzivnijom ili jako intenzivnom aktivnošću. Ono što je uistinu razlog za brigu jesu posljedice koje takav ritam života donosi sa sobom, pa pogledajmo preciznije što su znanstvenici zaključili o sjedilačkom tipu života…

Sjedenje vodi k pretilosti

Ako se vaš životni stil djelomično sastoji i od sjedenja na poslu, vožnje automobilom i gledanja televizije, vrlo je vjerojatno da imate povišene razine triglicerida i kolesterola, viši BMI (indikator pretilosti), povećan obim struka te više masnih naslaga u odnosu na ljude koji njeguju aktivniji stil života. Dok smo u sjedećem položaju, naše tijelo troši minimalan broj kalorija, što znači da se sav višak hrane koji u sebe unosimo nagomilava na trbuhu, stražnjici i struku. Masnoće u središnjem dijelu tijela izravno su povezane s kardiovaskularnim problemima, a s pretilošću dolaze i visok krvni tlak, dijabetes, rizik od moždanog udara i duboke venske tromboze, čak i depresija.

Povećava se i rizik obolijevanja od raka

Studija, provedena u Njemačkoj, pronašla je da sjedenje povećava rizik od raka debeloga crijeva 24 posto, rizik od raka pluća 21 posto, a kod žena koje većinu vremena provedu sjedeći šansa za dobivanje raka endometrija veća je čak 32 posto. Znanstvenici su ove statističke podatke izravno povezali s pretilošću ljudi koji pretežno sjede tijekom dana, što dovodi do rezistencije na inzulin i zapaljenja procesa u tijelu. Ta su dva faktora identificirana kao odgovorna za porast rizika od razvoja raka. Kod pretilih ljudi čest je i manjak vitamina D u organizmu, što povećava rizik od razvoja raka debelog crijeva.

Naši mišići spavaju

U sjedećem položaju veliki mišići, odgovorni za naše držanje, ostaju besposleni, što znači da trbušni mišići spavaju, a mišići kralježnice su napregnuti, jer je drže u neprirodnom, povijenom položaju. To vodi neispravnom držanju, skoliozi, bolovima u donjem dijelu leđa, ramenima i vratnom pojasu. Kralježnica gubi fleksibilnost i postajemo podložniji ozljedama prilikom svakodnevnih aktivnosti, bilo to pranje poda ili jednostavno vezanje vezica na cipelama. Kukovi također pate, kao i mišići stražnjice, a sve to vodi smanjenoj pokretljivosti, što u starijoj životnoj dobi znači sklonost padovima i lomovima kostiju.

Dok mišići spavaju, kolesterol caruje

Rad za računalom
Photo credit: Dwonderwall / Foter / CC BY

Kad su mišići neaktivni, enzim koji služi iskorištavanju masti iz krvi, lipoproteinska lipaza, gubi svoju aktivnost, pa mišići ne mogu koristiti masnoće unesene u organizam te one nastavljaju plutati našim tijelom. Dobri kolesterol HDL opada, a „loši“ LDL kolesterol rapidno raste. Tako stvaramo kardiovaskularne bolesti, aterosklerozu, mogućnost dobivanja infarkta ili moždanog udara. Sjedenje suprimira i određeni gen, odgovoran za kontroliranje inflamacije i zgrušavanje krvi, pa nestaje njegovo zaštitno djelovanje na srce i krvne žile. Kao da nam prethodne činjenice nisu bile dovoljne…

Borimo se s dijabetesom

Gušterača je organ zadužen za lučenje inzulina, hormona koji pomaže mišićima da iskoriste glukozu iz krvi kao izvor energije. Kad su mišići u stanju mirovanja, inzulin u tijelu se ne iskorištava u potpunosti, dok gušterača nastavlja s radom. Koncentracija inzulina se pojačava, a rezistencija tkiva na ovaj hormon raste, što za posljedicu nosi razvoj dijabetesa.

Zastoj cirkulacije

Kad dugo vremena provedemo sjedeći, krv u nogama prestane cirkulirati kako treba, pa se zadržava u donjem dijelu nogu. Takvo stanje može dovesti do različitih komplikacija koje ugrožavaju život, kao što je duboka venska tromboza.

Ni vježbanje nas neće spasiti

Ono što nas zabrinjava jesu rezultati nekih studija koji pokazuju da ni vježbanje ne može u potpunosti sanirati opasne posljedice dugoročna sjedenja. Ako dnevno provedete devet sati u sjedećem položaju, a onda odete u teretanu, to ipak neće smanjiti rizik od razvoja kancerogenih stanica.

Ipak, nemojmo očajavati! Istraživanja su dokazala i to da će se pozitivni učinci odraziti odmah kad odlučimo kratkim stankama prekidati dnevno sjedenje na poslu. Dakle, ustanite i prošećite malo po uredu svakih pola sata. Ubrzo će se poboljšati vaša tolerancija na glukozu i razina triglicerida, a uz ispravnu prehranu i dodatnu fizičku aktivnost, obim struka i BMI dovest ćete do preporučanih vrijednosti.

Dakle, rješenje se ne krije u bjesomučnom vježbanju pola sata dnevno (iako, naravno, ne škodi), nego u organizaciji života na način koji vam omogućava laganu do umjerenu aktivnost tijekom dana. Ni dugotrajno stajanje nije rješenje – vjerojatno vam je poznato da zanimanja koja zahtijevaju dugotrajno stajanje na nogama (trgovina, frizerske, kozmetičarske i druge djelatnosti) vrlo često nose sa sobom posljedice proširenih vena, oteklih zglobova i pratećih komplikacija.

Rješenje je umjerenost – dajte nogama šansu da se protegnu i potaknite cirkulaciju

Evo prijedloga kako da dan učiniti aktivnijim:

  • Ako ste u mogućnosti, organizirajte sastanke u prirodi umjesto u zatvorenim uredima: prošećite parkom, gradskim ulicama ili dovedite poslovne suradnike na izletište. Isto učinite s prijateljima – družite se, šećući.
  • Pokušajte što manje koristiti automobil. Na posao idite pješice, biciklom ili javnim prijevozom, ali siđite stanicu-dvije prije da biste protegnuli noge. Ako ne možete bez automobila, onda ga parkirajte nekoliko ulica niže i prošećite do posla. Uvjerena sam da će vam kratka šetnja goditi u rano jutro te ćete započeti radni dan s mnogo više energije i volje.
  • Radni prostor organizirajte tako da potaknete sve oko sebe na često ustajanje: kantu za smeće, faks i sve druge uređaje i predmete u vašem okruženju smjestite u udaljenije krajeve sobe, tako da omogućite sebi i svojim nogama ustajanje i protezanje. Dok ste na telefonu, šećite po uredu.
  • Polijepite male podsjetnike svuda oko sebe (na ekran, radni stol, ogledalo, u mobilni uređaj) koji će služiti da vas podsjete na važnost povremenog ustajanja.
  • Zamijenite slobodno vrijeme ispred televizora kvalitetnije provedenim zajedničkim fizičkim aktivnostima s ukućanima ili, jednostavno, prošećite kućnog ljubimca.
  • Ako baš ne možete bez gledanja TV-a, iskoristite reklame da malo „prodrmate“ tijelo. Napravite nekoliko sklekova, čučnjeva, trbušnjaka… Ionako ste sve reklame već odgledali.
  • Znajte da liftovi i pokretne stube rade protiv nas. Osim u slučaju da se morate penjati na sedmi kat, izbjegavajte ih što češće.
  • Nabavite si pedometar i brojite sve korake koje napravite tijekom dana. Opća je preporuka za zdrav život – 10.000 koraka dnevno. Koliko ih vi napravite na dan?
  • Možda će vam ovo neobično zvučati, ali, vjerujte, funkcionira u praksi: zamijenite radni stolac pilates loptom. Dok sjedite na njoj, ona aktivira vaše mišiće zadužene za stabilizaciju tijela te tjera tijelo na vježbu, praktički dok sjedite!

Imate li vi neki svoj sustav koji vam služi da se podsjetite na aktivniji i zdraviji život? Ako da, javite nam!

Vidimo se u šetnji,

Ljubica

Istaknuta slika: MarioMancuso / Foter / CC BY