Arhive oznaka: plodnost

Kako vaša težina utječe na plodnost

Ako pokušavate zatrudnjeti ili barem planirate osnovati obitelj u sljedećih nekoliko godina, morate znati da vaša težina može igrati veliku ulogu u tome.

Kada se spomenu parovi koji imaju problema sa začećem, najčešće se misli na hormonalne ili funkcionalne probleme s reproduktivnim sustavom. Međutim, ponekad male promjene životnog stila mogu imati velike rezultate. Za početak, to je korekcija težine.

Kako težina utječe na plodnost?

Nije sama težina ta koja regulira plodnost, nego sadržaj masti u tijelu. Masti su spremnik estrogena, ženskog spolnog hormona. Ako je u tijelu manjak estrogena, to utječe na menstrualni ciklus i na ovulaciju, a njihovo ispravno funkcioniranje nužno je da biste zatrudnjeli.

Koliki je vaš BMI?

BMI je indeks tjelesne mase – drukčije rečeno, parametar koji nam pomaže da odredimo bi li trebalo izgubiti ili dobiti na težini kako bismo poboljšali zdravlje.

Formula za izračunavanje BMI-ja je jednostavna:

BMI = tjelesna masa (u kilogramima) / visina² (u metrima)

Sad kada ste izračunali svoj BMI, usporedite ga s ovom skalom:

BMI < 18,5 pothranjenost

BMI 18,5 – 24,9 normalna težina

BMI 25 – 29,9 prekomjerna težina

BMI > 30 gojaznost

Mršava djevojkaAko vam je BMI manji od 18,5…

Ako vam je težina manja od preporučenog opsega, veće su šanse da ćete imati problema sa začećem. Sličan problem može se dogoditi i ako vam je BMI u opsegu normalnog, ali ste izuzetno mišićavi, što znači da imate nizak postotak masti u tijelu.

Manjak masti utječe na ovulaciju. Neki stručnjaci tvrde da je optimalan sadržaj masti u ženskom tijelu oko 22%, iako je potrebno još istraživanja da bismo znali koji je to idealan postotak.

U svakom slučaju, ako su vam menstruacije neredovite ili potpuno izostaju, obvezno posjetite ginekologa kako biste utvrdili u čemu je problem i poduzeli potrebne korake.

Ako vam je BMI veći od 24,9…

statua punije gospođe

Povećana težina, baš kao i snižena, utječe na ovulaciju, smanjuje mogućnost začeća, ali i šanse za uspjeh tretmana neplodnosti. Ako patite od sindroma policističnih jajnika, povišena tjelesna težina može dodatno pogoršati stanje i smanjiti vaše šanse za začećem.

Uz to, žene s povišenom tjelesnom težinom imaju veći rizik od preeklampsije (povišenog krvnog pritiska u trudnoći) i dijabetesa, a povišen je i rizik od pobačaja i anomalija kod novorođenčeta koje mogu zahtijevati intenzivnu njegu nakon poroda.

Dakle, bez obzira na to naginje li vam težina prema gornjoj ili donjoj skali, ako u skorije vrijeme planirate proširenje obitelji (ali i zbog općeg zdravlja), konzultirajte se sa svojim liječnikom. Ne trebate držati drastične dijete – male promjene navika, zdrava i umjerena prehrana i redovita fizička aktivnost u kojoj uživate, mogu napraviti veliku razliku.

Pročitajte više o Multi-Gyn proizvodima

Poslovna žena ili majka – moramo li birati?

Ovo sigurno nije prvi članak na internetu koji se bavi ovom tematikom.

Kladila bih se da ste dosad naišli na barem nekoliko sličnih postova – neki od njih se protive tome da izbor uopće postoji i tvrde da je tema zastarjela; drugi se bore za jednakost i pravo žena na izbor; treći žele očuvati tradicionalnu ulogu obitelji i žene kao majke; dok četvrti s’ dozom cinizma tvrde da ne možemo imati sve i da se zavaravamo ako mislimo da možemo graditi i karijeru i obitelj.

Pitanje koje mi se nameće dok prelijećem pogledom preko ovih i sličnih tekstova jest – zašto uopće diskutiramo o ovome? I kako to da nema tekstova tipa:

Poslovni muškarac ili otac? Ne možete istodobno graditi karijeru i biti dobar otac.

S jedne strane začut će se argumenti da su žene stvorene da budu majke, da nam je u genima da brinemo o drugima i da je majčinski instinkt nešto što se ne može isključiti ili ostaviti po strani dok se bavimo klijentima. Da prije ili kasnije sve žene požele ostvariti se u ulozi majke, i da to istodobno znači zbogom ambiciji i uspješnoj karijeri. Ovi argumenti s druge strane podrazumijevaju kako je uloga očeva da materijalno osiguraju obitelj, i rade punom parom dok majka odgaja djecu. I to je u redu ako oba supružnika to žele. Međutim, iza ove rasprave krije se još jedan problem.

bioloski sat

Biološki sat.

Često ćete čuti komentar za žene u tridesetima da im „biološki sat otkucava“ i da se baš zbog toga i nameće dvojba – hoće li se posvetiti stvaranju obitelji ili će nastaviti njegovati svoj profesionalni život.

Biološki sat nije samo snažna želja za proširenjem obitelji – efekt je puno dublji i kompleksniji nego što djeluje na prvi pogled, pa ako se i same nalazite pred sličnim izborom, važno je da razumijete što se događa kad biološki sat otkuca svoje.

Mislim da je ovo važno ne samo za žene koje upravo sada razmišljaju o tome da postanu majke – vjerujem da mame trebaju razgovarati sa svojim kćerima puno ranije, čim njihovo tijelo postane sposobno stvoriti novi život (sudeći po iskustvima ginekologa, prve menstruacije kod djevojčica se javljaju puno ranije, pa dragi roditelji, ako mislite da možete uspostaviti razgovor o sigurnom odnosu i trudnoći za 18. rođendan, do tada već možete postati bake i djedovi. Mislite na vrijeme.)

Što više znamo, to smo svjesniji izbora koji nam se pružaju. Pa tako, ako želimo izgraditi karijeru, možda ćemo se posvetiti obitelji u ranim dvadesetim, kako bismo se kad djeca malo odrastu mogle posvetiti poslu. Ili s druge strane, možda ćemo se povesti primjerom Sheryl Sandberg koja savjetuje da radimo punom parom bez obzira na to kad planiramo proširenje obitelji. Na kraju krajeva, ne mora samo mama ostati s djecom kod kuće – sve više očeva odriče se punog radnog vremena ili rade od kuće, ili rade skraćeno radno vrijeme kako bi se posvetili djeci. Izbora ima puno, važno je istražiti sve opcije i mudro odlučiti, kako bismo organizirali život baš onako kako želimo.

Elem, da se vratimo na biološki sat.

Svaka djevojčica rođena je sa oko milion jajnih stanica koje čekaju da dođu na red. Od prve menstruacije pa sve do menopauze, naše tijelo oslobađa jednu po jednu jajnu stanicu svaki mjesec (ponekad se dogodi da se oslobode i dvije istodobno – tako nastaju blizanci). Neoplođene stanice izbacujemo iz tijela menstruacijom, one oplođene se uz malo sreće (i vjerojatno puno panike) pretvaraju u bebe.

Dakle, tijekom života imamo unaprijed određen broj jajnih stanica koje mogu biti kandidati za oplodnju. Kako se menopauza primiče, tako ovulacija postaje neredovnija, nestabilna, a ponekad se i potpuno preskoči. Uz to, i starost jajne stanice je važna – stanica od 40 godina starosti je prošla puno toga u odnosu na dvadesetogodišnju. Bilo je tu raznih infekcija, možda i poneka seksualno prenosiva bolest i druga stanja. Nažalost, ta jajna stanica lakše će posustati na putu od Falopijevih tuba do materice, pa su šanse za začeće manje. Zato liječnici savjetuju da se trudnoća planira prije 35. godine – ne samo da se u tom razdoblju lakše zatrudni, nego su i jajne stanice snažnije i otpornije, pa je broj pobačaja i urođenih problema s fetusom manji.

Nije baš da dan uoči svog 35. rođendana možete zatrudnjeti bez problema, a već sutradan ste rizična grupa. Plodnost je individualna i postoji pregršt faktora koji utječu na nju. Međutim, neke stvari su prepoznate kao faktori rizika – a godine starosti jedan su od njih.

Ne želim utjecati na vaš izbor ni u jednom ni u drugom smjeru. Niti imam pravo, niti poznajem vas i vaše životne okolnosti. Jedino što želim postići ovim tekstom jest da razmislite o svim faktorima kad donosite važne životne odluke. Jedino tako ćete biti sigurni da ništa niste previdjeli. I jedino tako ćete i u idućim godinama biti sigurni da ste dobro odlučili.


Reference:

  • https://www.sciencedaily.com/releases/2017/04/170403123542.htmhttps://www.scientificamerican.com/article/study-shows-fertility-dec/
  • https://academic.oup.com/humrep/article/17/5/1399/845579/Changes-with-age-in-the-level-and-duration-of
  • http://www.bbc.co.uk/news/magazine-24128176
  • https://www.washingtonpost.com/posteverything/wp/2014/07/22/no-womens-fertility-doesnt-drop-off-a-cliff-at-35/?utm_term=.47fcbcbd71c6
  • https://qz.com/729821/the-idea-that-a-womans-fertility-plummets-at-age-35-comes-from-bad-science/
  • http://americanpregnancy.org/getting-pregnant/trying-to-conceive-after-age-35/
  • https://www.theatlantic.com/magazine/archive/2013/07/how-long-can-you-wait-to-have-a-baby/309374/
  • https://www.babycentre.co.uk/a6155/your-age-and-fertility
  • http://www.webmd.com/baby/features/pregnancy-chances-after-35#1
  • http://www.success.com/blog/career-motherhood-10-ways-to-make-it-work
  • http://www.huffingtonpost.com/marianna-glynska/career-versus-motherhood-_b_12127446.html
  • https://www.psychologytoday.com/blog/high-octane-women/201111/motherhood-versus-career-the-epic-battle-need-not-be
Pročitajte više o Multi-Gyn proizvodima

Umjetne vagine

Četiri vagine nastale u laboratoriju uspješno su ugrađene pacijenticama, i do današnjeg dana pokazuju sasvim normalnu funkcionalnostuzbuđenje, vlaženje, orgazam… Ovi umjetni organi s ostatkom tijela stopili su se povezujući se krvnim žilama i živcima, omogućivši na taj način normalan seksualni život ženama koje su rođene s, kako se prije vjerovalo, neizlječivom bolešću.

Riječ je o četiri pacijentice oboljele od kongenitalne malformacije zvane Milerijanska ageneza (ili MRKH sindrom), kod koje tijekom formiranja genitalnog trakta izostane formiranje materice, a vaginalni kanal može biti jako skraćen, oštećen ili može potpuno izostati.

Žene s ovim sindromom ne mogu uživati u seksu, niti imati potomstvo.

Ipak, transplantacija koja je obavljena na Wake Forest School of Medicine, ne samo da je pružila ovim ženama mogućnost da vode normalan seksualni život, nego je dala nadu da će znanstvena dostignuća u budućnosti otkriti i rješenje za njihovu neplodnost.

“Laboratorijska vagina” napravljena je od stanica pacijentica uzgojenih kako bi formirale tanke slojeve različitih tkiva koja sudjeluju u izgradnji vagine. Zatim su ta tkiva ručno “šivana” u oblik koji će anatomski odgovarati pacijentici.

Nakon implantacije ovakvog spolnog organa, pacijentice su dolazile na kontrole, uziman im je bris, uzorci tkiva, popunjavale su upitnike, ali i živjele normalan život mlade žene u reproduktivnom razdoblju. Pokazalo se da se novo vaginalno tkivo posve lijepo “primilo”, da nije došlo do odbacivanja i da se stanice normalno regeneriraju i nakon resorpcije šavova i potpunog nestajanja implantiranih listića tkiva.

Evo kako se to radi…  za one koji hoće probati u kućnoj radinosti*:


Reference

* Mala napomena za hazardere među vama – samo se šalimo, ništa slično nemojte isprobavati u kućnoj radinosti.

Pročitajte više o Multi-Gyn proizvodima

Za ljepotu se mora trpjeti. A smije li zdravlje trpjeti?

Događa li vam se da tijekom depilacije proklinjete onoga tko je došao na ideju mode u kojoj žene ne smiju imati dlake nigdje osim na pojedinim, “opće prihvaćenim” mjestima? Znam da nije uvijek sve bilo tako, da se moda mijenjala kroz stoljeća, da se običaji razlikuju od kulture do kulture i da mnoge strastvene pobornice za ravnopravnost žena zastupaju mišljenje da nema potrebe obraćati pozornost na takve sitnice kao što su dlake na nogama, rukama… da ne nabrajam dalje. Zašto ne bih i ja mogla tako?

Pa ne mogu, moda je iskreirala moj ukus, pa ne smatram da izgledam estetski prihvatljivo ako ne pazim na sebe, ako se ne depiliram redovito i ne vodim računa o obrvama, noktima, koži, kosi…

Ali sve je to moda.

Možete se osvrnuti malo na frizure u osamdesetim ili sedamdesetim godinama, čak i prije… Koliko je bilo tapiranje, minivala i različitih drugih načina na koje su žene pokušavale izgledati ljepše, atraktivnije, da bi se nekome svidjele, nekoga zavele…

Prošlo stoljeće doista je bezazleno ako uzmemo u obzir neka ekstremnija razdoblja u povijesti (barem što se mode tiče). Primjerice, 1500 godina p.n.e. Egipćanke su, u cilju da izgledaju što ljepše, brijale glavu, a posljednje zaostale dlake uklanjale posebnom zlatnom pincetom. Da bi se ljepota njihove glave do kraja istaknula, tjeme su glancale mekom krpom do visokog sjaja.

Cijelog tog stoljeća bogate egipatske žene na obrijanoj i uglancanoj glavi topile su aromatske maste, puštajući da se tako otopljena aroma slijeva niz njihovo tijelo, čineći im kožu i odjeću mirisnom i privlačnom. I masnom.

Ima još ovakvih primjera kroz povijest. Recimo, žene su u Engleskoj u 18. stoljeću nosile vlasulje koje su nekad bile visoke i do metar. Nosile su ih i nekoliko mjeseci neprekidno. Perike su posipane brašnom, ukrašavane voćem, maketama vrta, brodova, prepariranim životinjama… Da se ne bi raspadale, premazivane su životinjskom mašću.

Na temelju ovih sastojaka možete i sami zaključiti što je bio problem. Miševi, insekti i druge štetočine naseljavali su se u ovom pogodnom staništu, a uši su postale vrlo uobičajen problem među bogatijim stanovništvom.

Perike su konačno iznenada izašle iz mode kad je 1795. uveden porez na puder za kosu.

O modi koja se pratila u različitim razdobljima, a vezana je uz neke druge dlake na tijelu, već smo pisali.

Nedavno sam obula savršene cipele s visokom potpeticom, u želji da izgledam lijepo na jednoj proslavi. Dobila sam puno komplimenata, osjećala se vrlo ponosno na sebe, ali sve je to palo u vodu kad sam jedva došla do kuće jer su me noge toliko boljele… Da je bilo ljeto, izula bih se i išla bosa. Nije čak problem u udobnosti, problem je u navici.

Spomenut ću još samo da su sintetički materijali, koji su bili vrlo popularni tijekom nekoliko desetljeća prošlog stoljeća, vrlo štetni za vaginalno zdravlje žene, pa čak mogu utjecati na plodnost.

Moda nam kreira standarde ljepote. Ako ne izgledate kao s reklame za neki parfem ili kozmetički proizvod, ako niste mršave kao manekenke, nemate grudi kao glumica ili pjevačica i nemate bujnu kosu kao da ste zaštitno lice razvikanog brenda šampona ili regeneratora… vjerojatno ćete se prilično namučiti oko šminke i odjeće, a u ekstremnim slučajevima možda se odlučiti i za estetsku kirurgiju u cilju poboljšanja vlastitog izgleda.

Nije to poboljšanje izgleda, to je usklađivanje izgleda s nametnutim normama.

Reći ću i ono što svi tako često ponavljaju: budite ono što jeste.
Samo tako ćete biti među onima koji kreiraju modu.

Pročitajte više o Multi-Gyn proizvodima

Istaknuta fotografija: dualdflipflop via Foter.com / CC BY

Kad planirate postati majka?

Znate li koliko prosječno treba vremena od trenutka kad se par odluči imati dijete do trenutka kad žena ostane u drugom stanju? Znate li kolika je vjerojatnost začeća tijekom jednog mjeseca kad ste u tridesetim godinama, a kolika u četrdesetima? Znate li što označava termin, u današnje vrijeme rijetko korišten, „starija prvorotkinja“? Znate li u kojoj su dobi žene biološki idealne za trudnoću, s najmanjim prosjekom komplikacija i genetskih poremećaja kod djece?

Vjerujem da je ovo previše pitanja za početak članka, no uistinu me zanima koliko nas je svjesno toga.

Parovima koji aktivno rade na tome da postanu roditelji u prosjeku je potrebno pet mjeseci da žena ostane u drugom stanju. Mnogi su uvjereni da je za to potrebno dva ili tri mjeseca, a često misle da se beba dogodi iz prvog pokušaja, što nekim parovima i uspijeva, no nije svim tako jednostavno. Ima toliko faktora koji mogu utjecati na plodnost, počevši od stresa, neispavanosti, bioloških faktora, pa preko općega fizičkog stanja, bolesti, pa čak i vremenskih uvjeta…

Općem uvjerenju da ne treba puno vremena i truda da se napravi beba možda pomažu i neplanirane trudnoće.

Tek nakon godinu dana aktivna i bezuspješna nastojanja da postanu roditelji, parovima se preporučuje odlazak liječniku po savjet i pomoć.

Muškarci spermatozoide proizvode cijeli životni vijek. Mi se, pak, rađamo s jajnim stanicama, trošeći ih malo-pomalo kroz život.

FSH (folikulostimulirajući hormon) priprema jajne stanice za oplodnju. Solidne razine tog hormona javljaju se za cijeloga reproduktivnog razdoblja života. Smatra se da više razine hormona pripremaju brojnije i kvalitetnije jajne stanice, pa su pozitivan znak za plodnost. Međutim, liječnici tvrde da razina veća od granice od 10 označava manjak jajnih stanica koje treba pripremiti. U jednom istraživanju provedenom prošle godine na osnovi mjerenja tog hormona zaključeno je da krvne grupe imaju veze s plodnošću.

Naime, nulta krvna grupa ima dvostruko veće šanse za razinu FSH-a veću od 10 kod žena starijih od 35 godina. Znanstvenici upozoravaju da se rezultati istraživanja ne trebaju uzimati „zdravo za gotovo“ zbog postojanja parametara koji s većom pouzdanošću određuju plodnost kod žena nego što je to FSH.

Ovulacija se ne događa svaki mjesec, a u mjesecu s ovulacijom samo je 48 sati u kojima je moguće zanijeti.

Mjesečna šansa da ostanete u drugom stanju, ako ste žena u tridesetima, iznosi oko 20 posto.

Ako ste u četrdesetima, brojka pada na 5 posto.

Prema Centru za kontrolu i sprječavanje bolesti u SAD-u, jedan od osam parova u Americi ima problema s neplodnošću.

Uz to što se ne obnavljaju pa ih imamo samo u ograničenom broju, naše jajne stanice podložne su utjecaju svih životnih uvjeta, posebno onih štetnih.

Kod mlađih majki, koje su na svijet donijele djecu u dobi između 20. i 23. godine, na 500 do 800 zdravih beba rodi se jedna s Downovim sindromom.

Kod majki starijih od 40 godina, na 120 do 130 zdravih beba jedna je rođena s tim sindromom.

Moj osobni stav je da je majka priroda upravo iz tih razloga „uvela“ menopauzu, kako bi smanjila mogućnosti anomalija kod djece starijih majki.

Sjećam se predavanja s fakulteta kad nam je rečeno da je ženski organizam fizički najspremniji za rađanje u dobi između 18. i 20. godine. Odonda se vremena nisu previše promijenila, nisam ja studirala prije svijeta i vijeka. To sam, dakle, čula prije manje od deset godina, a danas čitam da je idealno vrijeme za rađanje između 20. i 29. godine.

Donedavno se termin „starija prvorotkinja“ koristio kod žena koje su prvo dijete rodile poslije tridesete godine. Danas je neobično da žena rodi prije tridesete.

Ne samo da je neobično, gotovo je neizvedivo.

Završavamo škole, tražimo poslove, pokušavamo sebi i onima koje volimo osigurati sve što nam je za život potrebno i znamo vrlo dobro da bez novca ne možemo opstati na ovom svijetu. I dok tako jurimo, vrijeme projuri pored nas.

Sve se više oslanjamo na znanstveno-medicinska dostignuća i nadamo se da će nam pomoći ako zatreba. Pitamo se kako ne uspijevamo zatrudnjeti, a sve one glazbene i holivudske zvijezde to uspijevaju i u kasnim četrdesetima.

Medicinska dostignuća pomažu starijim ženama da ostanu u drugom stanju. Neplodnost se u mnogo slučaja uspješno tretira, pa je tako prosjek plodnosti kod žena u četrdesetima popravljen za oko 3 posto, a kod žena u pedesetima za 5 posto.

Ulijevaju li vam ove statistike povjerenje?

Prijavite se na naš newsletter

Kako što lakše dobiti bebu? Pokušajte uz naših 10 savjeta!

Dovoljno je da vodite ljubav sa svojim partnerom, da sjemena tečnost završi na pravom mjestu i voila!

U prirodi nije baš sve tako jednostavno, no ipak postoje načini kako poboljšati svoju plodnost! Krenimo skupa kroz neke od njih. Možda će vam koji od ovih načina poslužiti u praksi.

Posjetite ginekologa te vodite računa o higijeni

Prvo se uvjerite u zdrastvenu sliku te, ukoliko je sve ginekološki ispravno, održavajte takvo stanje. Budite svjesni da je neprimjerena intimna higijena jednako loša kao kad i ne postoji. Preparati za intimnu higijenu moraju biti blagi, prirodni i odgovarajuće PH vrijednosti. Na našoj stranici možete naći nekoliko savjeta za ispravnu intimnu higijenu.

Pazite na prehranu!

Postoje namirnice koje vam mogu pomoći u pojačanju plodnosti i koje vam, općenito, poboljšavaju zdrastveno stanje. Imajte na umu da pesticidi i herbicidi koje koriste u prehrambenoj industriji mogu u značajnoj mjeri utjecati na vaš hormonski nivo– ovaj utjecaj možda nije od nekog značaja za vaše svakodnevno zdravlje, ali sigurno da vrši značajan utjecaj kada je u pitanju nešto tako veliko i važno kao što je začeće.

Postoje i dijetni programi specijalno osmišljeni u ove svrhe.

Pripazite na svoju kilažu!

Trudnica
Photo credit: Ⅿeagan / Foter / CC BY

Niska kilaža, mršavost i anoreksija mogu utjecati na smanjenje plodnosti i na urednost vaših ciklusa.

Ukoliko previše smršavite, možete primjetiti izostanak ciklusa što se sigurno odražava i na vašu plodnost. S druge strane, višak kilograma također može imati loš efekt, posebno kod muškaraca kod kojih se zbog pretilosti nekad smanji proizvodnja spermatozoida, pa samim time i plodnost.

Bavite li se sportom, budite umjereni!

Zdrav život ne podrazumijeva svakodnevno iscrpljivanje, već umjerene i dobro osmišljene vježbe. Što se muškaraca tiče, poznata je činjenica da biciklizam može dovesti do smanjenja broja spermatozoida.

Izbacite cigarete!

Nemojte čekati drugo stanje da biste prestali s pušenjem jer je vjerojatnost velika da ga nećete ni dočekati. Pušenje vrši utjecaj na naše nivoe estrogena pa može smanjiti plodnost u jednom ciklusu za 10-40%.

Izbacite alkoholna pića!

Redovito konzumiranje alkohola može utjecati na neredovitost ciklusa i smanjenje plodnosti. Osim toga, ukoliko ostanete u drugom stanju, a niste toga svjesni, uzimanje većih količina alkohola može dovesti do pojave fetalnog alkoholnog sindroma- poremećaja u razvoju ploda koji se kasnije ne može ispraviti.

Kava, kava, kava!

Mama i beba
Photo credit: lkonstanski / Foter / CC BY

Iako možda imate dojam da vam pomaže da ostanete budni, skoncentrirani i znatno brži u obavljanju svojih svakodnevnih poslova, kava ponekad nosi sasvim suprotan efekt: “hiperaktivnost” prouzrokovana kavom može vas spriječiti na fokusiranje na ono što morate napraviti ili će vas toliko puta otjerati na WC da će vam smanjiti produktivnost. Nakon što sam popila svoju treću kavu danas, moram vas obavijestiti: ukoliko popijete više od dvije kave dnevno, smanjujete šanse za začećem do 9 puta, u usporedbi s osobom koja popije manje od toga.

Kontrolirajte stres!

Već smo pisali na tu temu pa bacite pogled na neke od naših savjeta. Iskreno, s obzirom na svijet u kakvom živimo, nemoguće je izbjeći svakodnevni stres, a pogotovo ako smo bez novca, jednog od najvećeg izvora stresa.

Klimatizacija

Bebine nogice
Photo credit: gabi_menashe / Foter / CC BY

Jeste li znali da temperatura testisa mora biti 2-3 stupnja niža od temperature ostatka tijela da bi ispravno funkcionirali? Upravo zato su oni malo, pa…odvojeni. Zato bi budući očevi trebali pripaziti malo na odijevanje te izbjegavati uske ili sintetičke hlaće. Dobro je pa nismo više u 80-ima (mada neki modni trendovi i dalje vuku na tu stranu).

Vodite ljubav što češće

Nemojte čekati ovulaciju, provjeravati temperature, pratiti kalendar i zakazivati vođenje ljubavi. Tako samo možete smanjiti emocije i uništiti vezu s partnerom. Bilo bi zapravo idealno uopće ne opterećivati se kada su plodni dani, a kada ne. Ako vodite ljubav 2-3 puta tjedno, sigurno ćete “ubosti“.

Eto, toliko od mene za danas.

Uživajte i sretno!

 

Pozdrav,

Lana

Istaknuta slika: Daquella manera / Foter / CC BY