Arhive oznaka: papanikolau test

Kada se radi Papa-test?

U prethodnom blogu pisali smo o stanjima na koja mogu upućivati rezultati Papa-testa, o tome kako se izvodi Papa-test i koji je njegov značaj. U nedostatku slobode da postavimo neka sasvim obična pitanja ginekologu, događa se da nakon izlaska iz ordinacije razmišljamo o tome zašto je meni novi Papa-test zakazan za godinu dana, a mojoj prijateljici tek za tri?!
Bez odgovora se svakako može, ali…

Kada treba obaviti prvi Papa-test?

Najnovije preporuke govore da Papa-test prvi put treba obaviti između 18. i 21. godine života, ovisno o tome kad se stupa u spolne odnose. Preciznije, prvi Papanikolau test treba uraditi tri godine nakon stupanja u spolne odnose.

Koliko ga često treba provoditi?

Papa-test trebao bi biti sastavni dio godišnjega ginekološkog pregleda sve do naše tridesete godine. Od tridesete nadalje ženama se preporučuje da uz Papa-test obave i HPV genotipizaciju. Ako je rezultat HPV testa negativan na prisutnost virusa, a Papa-test negativan na promjene stanica, sljedeće testiranje preporučuje se tek za tri godine.

Žene koje ne obave HPV test sljedeći Papa-test mogu zakazati nakon dvije do tri godine, ali samo ako je nalaz posljednja tri Papa-testa bio negativan na promjene i ako do tada nisu imale ozbiljnije ginekološke probleme.

Trebaju li Papa-test raditi samo spolno aktivne žene?

Iako se maligne promjene epitelnih stanica grlića maternice najviše povezuju s humanim papiloma virusom, zabilježeni su i rijetki slučajevi cervikalnog karcinoma kod žena koje nikada nisu imale spolne odnose. Stoga se Papa-test preporučuje i ženama koje nisu spolno aktivne.

Treba li Papa-test raditi u poznim godinama?

Iskustvo i statistika upućuju na to da se jedan od četiri slučaja karcinoma grlića maternice javlja upravo kod žena starijih od 65 godina. To i jest razlog zašto se Papanikolau test preporučuje
svim ženama do 70 godina starosti. Ako je žena napunila 70 godina i ako su posljednja tri nalaza bila u redu, odnosno nalazi su bili u redu posljednjih deset godina, onda više nije nužno raditi Papa-test.

Fotografija: Robert S. Donovan / Foter / Creative Commons Attribution 2.0 Generic (CC BY 2.0)

Zašto se radi Papa-test?

U današnje vrijeme ne postoji žena koja nije čula za Papanikolau test test ili Papa-test. Velik broj žena, na prijedlog ginekologa, test učini barem jednom, a većina njih i dva puta godišnje. Ipak, mogu se okladiti da samo mali broj žena zna čemu taj test zapravo služi.
Papa-test je prva faza u procesu dijagnosticiranja mogućih nepravilnih stanica epitala. To je od velikog značenja jer neke nepravilnosti mogu imati i pretkancerogeni karakter.

U slučaju da rezultat Pape-testa pokaže promjene na tim stanicama, sljedeća je faza potvrđivanje ili negiranje dobivenog nalaza dijagnostičkim metodama: kolposkopijom, biopsijom i HPV genotipizacijom. Ipak, ako vaš nalaz upozori na neke manje promjene na epitalu, to još uvijek ne znači da imate ozbiljan zdravstveni problem.

Test je osmišljen prije svega za otkrivanje promjena u epitalu vanjskog ušća grlića maternice i kanala grlića maternice. Rezultati Papa-testa mogu upućivati i na to kako na epitel djeluju spolni hormoni estrogen i progesteron. Tako na osnovi izgleda cervikalnih stanica možemo steći uvid u stanje spolnih hormona.

Iako test nije osmišljen za detekciju spolno prenosivih bolesti, iz njega je moguće vidjeti ima li osoba infekciju herpes virusom ili trihomonijazu.

Na nalazu se mogu naći i stanice zvane Candida albicans, koje mogu upućivati na postojanje vaginalne gljivične infekcije.

Treba uvijek imati u vidu da Papa-test nije dijagnostička metoda nego “screening” test nakon kojeg se postavlja dijagnoza na temelju dodatnih testova. Upravo zato, ako postoje simptomi koji upućuju na rak, Papa-test nije dovoljan da bi se isključilo postojanje raka, nego se dijagnoza postavlja na temelju drugih metoda (biopsija i histopatološki nalazi).

Kako se radi Papanikolau test?

Ginekolog uzima vaginalni bris s prednjeg, vidljivog dijela grlića maternice. Bris se razmazuje na mikroskopsku pločicu, boji se određenim bojama i zatim šalje na laboratorijsku mikroskopsku analizu. Rezultati analize mogu biti normalni (grupe I i II) ili mogu upućivati na promjene u stanicama i zahtijevati dodatnu analizu kako bi se postavila dijagnoza (grupe III a, III b i IV).

HPV genotipizacija

Papa-test može upozoriti na promjene epitala izazvane Humanim papiloma virusom. Prisutnost virusa dalje se potvrđuje (ili isključuje) tzv. HPV testom, kojim se utvrđuje postojanje DNK virusa u stanicama. Humani papiloma virus vrlo je zastupljen: smatra se da je svaka žena u određenom razdoblju svoga reproduktivnog doba bile zaražena ovim virusom, kao i da nakon prolaska simptoma (koji se u najčešćem broju slučajeva i ne ispolji), virus ostaje mirovati u stanicama. Od 40-ak poznatih vrsta HPV-a, samo se nekoliko njih povezuje s pojavom raka grlića maternice.

Kondomi ne štite u potpunosti od HPV-a, jer se virus može prenijeti i preko kože koja nije zaštićena.

Posljednjih godina razvijeno je HPV cjepivo. Cijepljenje se smatra sigurnim i preporučuje djevojkama prije njihova prvoga seksualnog odnosa (učinak izostaje ako je osoba već zaražena), ali štiti samo od dva tipa Humanog papiloma virusa.

Što je kolposkopija?

Kolposkopija je dijagnostička metoda tijekom koje se na epitel grlića maternice nanosi mala količina kiseline (podsjeća na octenu kiselinu), dio se osvjetljava uređajem zvanim kolposkop, a zatim se promatra način na koji stanice reflektiraju svjetlost. Dijelovi tkiva koji se uočavaju kao bjeličaste površine su ”rizična mjesta”, pa se s takvog mjesta uzima uzorak za biopsiju.

Važno je znati da je tretman pretkancerogenih promjena najčešće uspješan te su upravo zbog toga redoviti ginekološki pregledi i Papa-test od velikog značenja u prevenciji raka grlića maternice.

Budite uz nas i doznajte još mnogo toga!
Bok, Lana

Fotografija: euthman / Foter / Creative Commons Attribution 2.0 Generic (CC BY 2.0)