Arhive oznaka: opuštanje

Kako postići zen u 21. stoljeću

Neki dan slušala sam intervju s čovjekom koji već četrdesetak godina poučava ljude meditaciji. Njegovo iskustvo bilo bi dovoljna referenca da odslušam intervju do kraja, ali nije me to zainteresiralo. Moju pažnju kupila je prva rečenica koju je izgovorio, a u kojoj sam prepoznala i sebe i mnoge meni drage osobe. Prije nego što vam citiram ovog zen-majstora, želim vam objasnim što je bori-se-ili-bježi instinkt.

Osnovni instinkt koji životinjama omogućuje preživljavanje jest upravo taj – bori-se-ili-bježi. Kad se životinja nađe u potencijalno smrtonosnoj situaciji, instinkt je taj koji prevlada i u trenutku ta životinja mora donijeti vrlo važnu odluku – vrijedi li boriti se ili je bolje bježati? To su dvije opcije koje su na stolu, treće nema. Antilopa neće pregovarati s lavom i pokušavati pronaći kompromis, nego će ili bježati koliko je noge nose, ili će, kad osjeti kandže lava oko svojih bedara, pokušati šutnuti ga svom snagom kako bi se oslobodila.

Isto je i sa psima, mačkama, konjima – svi oni pokušat će izbjeći konflikt ako mogu, a ako ne, postoji drugi izlaz, pripremiti se za borbu. Međutim, što je to što se promijeni u tijelu životinje kad taj instinkt preuzme kontrolu?

Ako vrlo pomno promatrate životinju u opasnosti, primijetit ćete da joj je disanje ubrzano, a ako biste mogli i dotaknuti je, osjetili biste da srce ubrzano lupa, mišići su napeti, a koncentracija je na visokoj razini. Tijelo je spremno za akciju. Te promjene događaju se pod djelovanjem hormona, adrenalina i kortizola, popularno nazvanih “hormoni stresa”. Zašto je ovo važno, doznat ćete u ostatku teksta.

Dakle, životinje na znak opasnosti reagiraju otpuštanjem hormona stresa i pripremom tijela za bijeg ili borbu. Što je s ljudima? Ista priča. Kad nam prijeti opasnost, naše tijelo potpuno isto reagira – srce nam lupa kao da hoće iskočiti iz grudi, disanje se ubrzava, nosnice šire, mišići napeti kao strune. Kad opasnost prođe, tako se i naše tijelo opušta.

Davno je prošlo vrijeme kad smo bježali od lavova i borili se s hijenama za komad mesa (još postoje civilizacije koje se suočavaju sa sličnim nedaćama, ali fokusirajmo se na nas, ovdje i sada). Međutim, daleko od toga da smo evolucijom izgubili i stresore. Lavove su zamijenili stresni poslovi, a hijene brojne obveze u koje smo se sami uvalili.

Brz život, popunjen kalendar i svakodnevna utrka za boljim, većim, skupljim, itekako je nadomjestila nedostatak prirodnih neprijatelja koje smo prešišali u lancu prehrane.

Danas se bori-se-ili-bježi instinkt aktivira svaki put kad nas netko iznervira u prometu, shvatimo da smo ostali bez kave, a pritom kasnimo na posao, ili šef za kojega smatramo da je manje sposoban od nas ima loš dan.

Izvori stresa su na sve strane – u obitelji, romantičnim i drugim vezama – a mi kao ljudska vrsta, čini se, nismo naučili na najbolji način nositi se s njima. Gospodin s početka teksta izjavio je kako je jedan od najvećih problema modernog društva to što ljudsko tijelo nije dizajnirano da živi u konstantnom stresu. Bori-se-ili-bježi osmišljen je kao privremen mehanizam za spašavanje golog života – ne kao svakodnevni način funkcioniranja.

Opće je poznato, a i znanstveno dokazano, da je stres jedan od glavnih krivaca za brojna oboljenja i zdravstvene probleme, ne samo psihičke, nego i fizičke prirode. Ako ste mislili da razina stresa nema veze s tim što ste se prehladili pet puta u proteklih šest mjeseci, prevarili ste se. Stres itekako može usporiti oporavak, pogoršati postojeće ili povećati rizik od potencijalnog oboljenja.

Bori-se-ili-bježi instinkt za nas je postao neprijatelj, a ne koristan alat.

Dakle, kako pretvoriti ovu korisnu tjelesnu reakciju u saveznika, umjesto agresora koji nas polako, ali sigurno ubija? Čini se da je jedini način naučiti kontrolirati stres. Očigledno je da stres ne možemo izbjeći, možemo samo promijeniti način na koji se borimo s njim.

Meditacija mi nikad nije bila jača strana. Sjedenje u neudobnom položaju zatvorenih očiju dok izgovaram “mmmmmmm” i trudim se da ne mislim ni na što, uglavnom je završavalo još većim stresom izazvanim time što se ne mogu koncentrirati – na meditaciju. Dakle, duplo golo. S obzirom na to da ovaj pristup nije davao rezultate, bacila sam se u potragu za drugim sustavom.

Naišla sam na video koji možete pogledati ispod. Prema ovom principu, meditacija nije ono što svi zamišljamo da jest – nego jednostavno način da se odvojimo od svojih misli i promatramo ih kao neovisne entitete, kao ptice koje prolete kroz naš um. To načelo naučilo me da uočim kad postajem nervozna jer mi nedostaje koncentracije i to prihvatim kao činjenicu: “Hm, vidi ti to, nervozna sam. Mora da je zbog toga što su mi ponovno odlutale misli“. Na taj način um se bolje (i brže) vrati u stanje smirenosti jer, umjesto da se borimo protiv svojih misli i osjećaja, mi ih prihvaćamo, priznajemo da postoje i prilagođavamo svoju reakciju toj činjenici.

Jedna od mojih novogodišnjih odluka bila je da meditiram svaki dan. Pridružite mi se – učimo meditirati zajedno! Isprobajte metodu o kojoj govori Andy Puddicombe, odvojite desetak minuta i javite mi dojmove. Vjerujem da ćete se osjećati rasterećenije, smirenije i da će vam trebati manje truda da cijenite današnji dan, bez obzira na prolivenu kavu, isflekanu košulju i gužvu u prometu.

Prijavite se na naš newsletter

Istaknuta slika: Kashirin Nickolai via Foter.com / CC BY

Pobijedite stres – napravite SPA u vlastitoj kući

Ljudi koji me poznaju, znaju da mi čitanje časopisa i članaka o tretmanima lica, tijela, kose… nije svakodnevica. Uz to, isti ti ljudi mogli bi vam reći da tijekom dana rijetko sjednem nekoliko minuta da predahnem i uživam, nego sam stalno u pokretu i poslu. Moje svakodnevno tuširanje ne traje više od pet minuta, a kosa mi je takva da je mogu oprati za još pet i osušiti za manje od toga. Međutim… prije tjedan dana dobila sam na mail sljedeći savjet – organiziraj sebi SPA tretman u kući, nakon toga ćete se znatno bolje osjećati. Odlučila sam odvojiti za sebe dva sata i isprobati. I oduševila se! To je bilo prošli vikend. Dok ovo pišem, kada se polako puni vrućom vodom s aromatičnom solju, za moj (sad već tradicionalni) vikend SPA tretman.

Prenijet ću vam neke upute koja sam pročitala, ali vjerujem da možete pronaći više od toga, kao i da će svaka od vas odabrati s ovog popisa samo ono što njoj odgovara. Muškarci koji ovo čitate – nemojte se uvrijediti mojim obraćanjem damama, ali jednostavno vas ne mogu zamisliti da stavljate masku na lice i krastavce na oči.

Mnogi pišu o cijelom SPA danu, ali ja polazim od sebe: nemam ni vremena, ni strpljenja organizirati obroke, vježbe i opuštajuće trenutke u tako velikoj količini. Pa evo mojih preporuka.

Atmosfera

Kupka
Photo credit: skampy / Foter / CC BY-SA

Prije svega, raščistite lom u kupaonici, sklonite sredstva za čišćenje, dječje patkice (svoje zadržite  )… Isto to pokušajte i sa spavaćom sobom. Prigušite svjetlo, upalite nekoliko mirisnih svijeća (ili mirisni štapić, ako volite) i zagrijte prostoriju. Nađite najmekše i najveće ručnike koje imate i prebacite ih preko radijatora, da vas čekaju spremni i topli. Počnite puniti kadu toplom vodom po vašem ukusu, dodajte malo eteričnog ulja, pjene za kupanje ili aromatičnih soli. Predivne kupke mogu se napraviti i od čajeva koje imate u kući, pa pripremite manju količinu koncentriranog čaja po želji te ga dodajte u kadu. Ako ste trudnica – obratite pozornost da voda ne bude previše topla, a raspitajte si i koja je aromatična ulja sigurno koristiti u trudnoći.

Čišćenje

Mekom vatom i losionom ili mlijekom za skidanje šminke očistite lice i vrat. Ja se rijetko šminkam – ali ovo radim redovito. Uvijek me zaprepasti količina „crnila“ koja se tijekom dana nakupi na mom licu. Zatim nađite neku eksfolijantnu ili peeling kremu te je kružnim pokretima utrljavajte u lice. Ako nemate nijednu pri ruci, možete je napraviti sami. Samo upišite u internetsku tražilicu, bit ćete preplavljeni savjetima o različitim kombinacijama sastojaka iz vaše kuhinje koje možete upotrijebiti kao piling kremu. Možda ću pisati na tu temu poseban blog, recepata ima na stotine… Nakon završenog pilinga, dobro isperite lice mlakom vodom i obrišite ga tapkanjem mekim ručnikom.

Maskiranje

Maske za lice mogu biti različite. Njihova svrha, cijena i pakiranje variraju, a sigurno postoje neke koje možete sebi priuštiti. Opet, ako želite probati neku iz kućne radinosti, potražite recepte na internetu. Nije teško napraviti ih. Odaberite masku za sebe, nanesite je na lice i ostavite da odstoji onoliko koliko piše na uputi za korištenje. Dobro isperite lice mlakom vodom i obrišite ga tapkanjem mekim ručnikom.

Ako želite, možete uraditi piling cijelog tijela dok se kada puni, a maska na licu čeka da bude isprana. Obratite posebnu pozornost na laktove i koljena, jer na njima uvijek ima najviše mrtvih stanica kože koju treba odstraniti.

Uranjanje u kadu

Vrijeme je da se prepustite mirišljavoj vodi. Prije nego što to učinite, pripremite sebi dva svježa kolutića krastavca, ili blazinice natopljene hladnim čajem od kamilice, jer će vam opuštajuća maska za oči pomoći da zaboravite sve oko sebe. Barem nakratko.

Tuširanje

Kad vam je dosta ljenčarenja, pustite da voda iz kade polako otječe, a vi započnite tuširanje. Sperite sa sebe sapunicu ili sol iz kade, kosu operite šamponom, zatim nanesite regenerator ili masku. Da ne dangubite dok čekate da prođe određeno vrijeme za tretman kose, možete srediti pete četkom ili kamenom. Nanesite omiljeno sredstvo za intimnu higijenu. Ovo je idealan trenutak za brijanje, ako to radite. Zatim dobro isperite sve sa sebe i ogrnite se mekim, toplim ručnikom.

U svoju sobu!

Prijeđite u spavaću sobu, prostrite veliki ručnik na krevet i počnite s nanošenjem kremica. Ja sam tek nedavno otkrila čari raznovrsnosti krema: jedna za tijelo, jedna za ruke, jedna za lice, jedna za pete… Ma sigurno ih ima još, samo ih još nisam pronašla. Tko ima izrazito suhu kožu kao ja, može koristiti i neko bebi ulje, ako vam ne smeta da morate čekati određeno vrijeme da se ulje upije, prije odijevanja bilo čega.

Nokti

Vrijeme je za manikuru i pedikuru. Nakon brčkanja, vaši nokti su mekani i spremni da budu oblikovani na koji god način želite. Sredite ih, kao i kožu oko njih i zanoktice, a zatim namažite nekom lijepom bojom. Ako niste tip za boje, bezbojni lak će učiniti da vaši nokti izgledaju uredno i zdravo, čak i u slučajevima kad to nisu.

I za kraj…

Kad ste završili s kućnim SPA tretmanima, pogasite svijeće, opustite se u krevetu i… odspavajte.

A ja sad odoh… čeka me – kada.


Istaknuta fotografija: Moyan_Brenn / Foter / CC BY

Moderni neprijatelj broj 1 – stres i kako utječe na žensko zdravlje

Svaki dan kad se vratim s posla, poželim se jednostavno isključiti. U posljednje vrijeme sve češće dobivam želju za gledanjem TV-a (koji inače ne gledam i ne posjedujem već više od 15 godina), no jednostavno ni to nisam u stanju. Sve mi se češće događa da se ne mogu opustiti: previše razmišljam o poslu, ne uživam kao nekad u kuhanju, u vremenu provedenom s partnerom, obitelji ili prijateljima jer sam prenapeta i umorna.

Kome se požaliti? Svi smo mi u istoj gabuli. Životni tempo se ubrzao u tolikoj mjeri da ne postoji osoba koja nije pod stresom. Svi mi, bili zaposleni, nezaposleni, mladi ili stari, imamo svoje razloge za stres.

Znate li kako se opustiti?

Evo nekoliko razloga zašto je važno naučiti tehnike opuštanja:

Tijekom stresa povećava se razina andrenalina, noradrenalina i kortizola. Zapravo, visoka razina andrenalina i kortizola ne šteti jer nas priprema za borbu ili bijeg, te organizam čini privremeno snažnijim. U takvom tjelesnom stanju, pod povišenom razinom tih hormona, refleksi postaju brži, a osjetila izoštrenija, što je od velike koristi ako se nalazite u nekakvoj životno ugrožavajućoj situaciji.

Međutim, svakodnevne životne situacije (od kojih vam ipak ne ovisi život) uzrokuju povišenu razinu tih hormona dulje razdoblje i tako umaraju organizam te stvaraju tegobe koje će se nakon nekog vremena početi ispoljavati.

Djevojka udara dečkaMuškarci se uspješnije bore protiv stresa. Njihov ventil najčešće je fizička aktivnost ili bilo kakva druga aktivnost koja troši puno energije. Češće pribjegavaju seksu kao metodi oslobođenja od stresa 🙂

Stresne situacije na poslu mogu ostaviti ozbiljne posljedice na zdravlje. Žene su sklonije nagomilavanju stresa, nego što je to slučaj kod pripadnika muškog spola.

Pod dugotrajnim utjecajem kortizola, adrenalina i noradrenalina na organizam, mogu se ugroziti neke vitalne funkcije:

–          remeti se ravnoteža seksualnih hormona, povećava razina estrogena, a smanjuje razina progesterona, što za posljedicu može imati pojačan PMS, razdražljivost, anovulaciju i neuredan menstrualni ciklus. U ozbiljnijim slučajevima menstruacija može i izostati. Tada ulazite u začaran krug – što vam je PMS izražajniji, teže ćete se osloboditi psihičkog stresa.

–          Kortizol sprječava izgradnju kostiju, pa se kod dugotrajne izloženosti stresu mogu javiti osteopenija i osteoporoza.

–          Sužavanje perifernih krvnih stanica (da bi se krv preusmjerila u vitalne organe) može za posljedicu imati suhu kožu, pojavu pigmentacije, bubuljica, ekcema, pa čak i ispadanje dlaka iz korijenja. Nemojte se ponadati da će vam otpasti dlake baš na mjestima gdje vam odgovara, niste te sreće! Najvjerojatnije će vam početi opadati kosa.

Djevojka sjedi na klupi–          Kortizol slabi i imunološki sustav, pa smo podložnije infekcijama i reinfekcijama. Dobitnu kombinaciju nose gripa u suradnji s emotivnim stresom, stvarajući tako odličnu podlogu za bakterijsku infekciju! A kad u računicu uključimo i antibiotike, nastaje velika vjerojatnost da će se poremetiti vaginalna flora i uslijediti vaginalna kandidijaza. Da biste smanjili mogućnost dobivanja vaginalne infekcije, preporučamo neki od naših proizvoda.

–          Zbog dugotrajne izloženosti visokim razinama andrenalina i noradrenalina, srce se preopterećuje i poslije nekog vremena mogu se pojaviti srčane smetnje kao što su aritmija, angina pektoris, bolovi i stezanje u grudnom košu. Kod ljudi koji već pate od srčanih problema, ne smije se isključiti ni mogućnost srčanog udara. Stres može utjecati na krvne žile, tako da se s godinama povećava krvni tlak, što povećava vjerojatnost pucanja krvnih žila i dobivanje infarkta.

–          Ono što vas vjerojatnije više zanima – jer, kao što već znamo „neće valjda baš mene pogoditi infarkt“ – je pitanje kako dugotrajan stres utječe na debljinu. Različite su manifestacije kroničnog stresa na ljudski organizam: kod nekih se manifestira kao pojačan apetit, a kod drugih se apetit smanji. Činjenica je da pod stresom vaše stanice troše više energije, pa se i glad povećava. Međutim, osjećaj gladi ostaje i nakon što se stanice vrate u normalno stanje. To se može loše odraziti na kilažu. Uz to, zbog prekovremenog rada nadbubrežne žlijezde, prekovremeno radi i štitna žlijezda, što često dovodi do hipotireoze ili hipertireoze. Hipotireozu i hipertireozu treba ozbiljno shvatiti, među ostalim i zato što mogu vidno utjecati na vaš izgled.

Pretpostavljam da ste sada još više pod stresom 🙂

Ne brinite. Ništa od ovoga neće vam se dogoditi ako se opustite i uživate u svakodnevnici i sitnim radostima koje ona donosi.

Kad naučite kako, javite i meni ili proučite ovu web stranicu: http://make-everything-ok.com/