Arhive oznaka: odnos

Od odnosa do trudnoće – kako dolazi do začeća?

Kad se povede priča o sigurnom odnosu i pilulama za dan poslije, dojam je da do (neželjene) trudnoće dolazi na svakom koraku. S druge strane, ako se malo dublje unesete u iskustva parova koji pokušavaju zatrudnjeti i bore se s’teškoćama, postaje jasno da stvaranje novog života često nije jednostavan zadatak.

Zašto je to tako? Je li posrijedi samo sreća ili nešto više od toga?

Ovog puta ne moramo počinjati ispočetka…

…jer smo o tome već govorili naširoko i nadugačko. I o jajnoj stanici, i o njezinu putovanju do materice, i o PMS-u koji je uz to prati. Međutim, ostao je još jedan djelić slagalice kako bismo stvorili jasnu sliku, a to je začeće.

Vjerojatno se sjećate još sa satova biologije iz osnovne škole da su za stvaranje novog života potrebne dvije stanice – mamina, jajna stanica i tatin spermatozoid. Jajne stanice se stvaraju u jajnicima, odakle kreću na svoj put prema materici i mogućoj oplodnji, po jedna svakog mjeseca – i to nazivamo menstrualnim ciklusom.

Spermatozoidi se stvaraju u testisima, a oslobađaju se ejakulacijom zajedno sa sjemenom tekućinom.

Dakle, tijekom seksualnog odnosa kod parova koji žele dobiti bebu, cilj je (osim užitka) da spermatozoidi dođu do jajne stanice i oplode je. Da bi se to dogodilo, mora doći do ejakulacije unutar vagine, dakle tijekom vaginalnoga seksualnog odnosa. Svaka vagina luči iscjedak čija količina, konzistencija i donekle miris variraju od osobe do osobe. Cilj tog iscjetka jest da zaštiti vaginu od infekcija, ali ima ulogu i u oplodnji.

trudnica

S jedne strane, iscjedak tijekom ovulacije postaje tanji i elastičniji kako bi omogućio spermatozoidima da lakše plivaju k jajnoj stanici. Međutim, s druge strane, iscjedak nije selektivan u izbacivanju stranih tijela iz vagine – bile to bakterije ili spermatozoidi. Kod nekih žena može biti vrlo negativno raspoložen prema spermatoizidima, i to utolikoj mjeri da do oplodnje ne može ni doći.

Elem, nakon ejakulacije, spermatozoidi počinju plivati prema jajnoj stanici. Na tom putu velik broj spermatozoida neće preživjeti, nego će biti izbačen putem iscjetka u idućim danima. Oni najbrži i najsposobniji stići će do jajne stanice i zatim započeti bjesomučnu borbu – tko će prvi probiti membranu stanice. Jajnu stanicu će pronaći u Falopijevoj tubi, tanušnom kanalu koji vodi od jajnika do materice. Kad jedan od spermatozoida uspije ući u jajnu stanicu, ona zatvara vrata za sve ostale spermatozoide i započinje naporan proces diobe.

Jajna stanica u Falopijevoj tubi provede oko 24 sata, nakon čega nastavlja svoj put prema materici. Ako u tom razdoblju od 24 sata ne dođe do oplodnje, zadebljali zid materice počinje se ljuštiti nakon otprilike dva tjedna i mi dobivamo menstruaciju. Ako spermatozoid uspije oploditi stanicu, ubrzo nakon toga oplođena stanica počinje se dijeliti i rasti, dok putuje prema materici. Kad stigne na svoje odredište, oplođena stanica pričvrsti se za zid materice i tu nastavlja rasti.

Međutim, ako je spermatozoid oplodio jajnu stanicu, to još uvijek ne znači da ste trudni. Da bi do trudnoće došlo, ovaj drugi korak vrlo je važan – a to je da se blastocista, odnosno začetak novog života, prikači za zid materice. Iz te blastociste razvit će se embrij i placenta.

Ako blastocista promaši put i završi bilo gdje izvan materice (primjerice, u Falopijevoj tubi ili u međuprostoru između tube i jajnika), to se naziva izvanmaterična trudnoća. Ovo je ozbiljno stanje koje zahtijeva intervenciju i uklanjanje blastociste da ne bi bilo posljedica po zdravlje žene.

Od trenutka kad je blastocista uspješno stigla do materice i stvorila svoj dom za idućih četrdesetak tjedana, proći će još oko dva tjedna prije nego što primijetite da vam menstruacija malo kasni. Prije nego što odete ginekologu da potvrdite trudnoću, možete uraditi jednostavan kućni test. Imajte u vidu da kućni testovi na trudnoću nisu 100 postotočni, pa možete dobiti i lažno pozitivne i lažno negativne rezultate. U svakom slučaju, ako vam menstruacija kasni više od sedam dana, otiđite ginekologu na pregled.

Pročitajte više o Multi-Gyn proizvodima

A koliki penis vi volite?

Kada naiđem na članak u novinama koji se bavi ovakvim temama, moram priznati da se malo zgrozim. No, nemam problema pisati o tome ovdje. Ipak je ovo Intimna.info, mjesto gdje razbijamo tabue, pričamo o zabranjenom i pomažemo jedne drugima. Generalno, ako nemate koga pitati, pitajte nas.

Dakle, danas pričamo o veličini.

Svi znamo da je veličina vrlo bitna. Istina je, zapravo, da je najvažnija muškarcima. Znate li koliko je duboka vagina?

Dubina vagine je samo oko 8 cm!

vodjenje ljubavi
Photo credit: LyndaSanchez / Foter / Creative Commons Attribution-ShareAlike 2.0 Generic (CC BY-SA 2.0)

Uz to, klitoralno tkivo okružuje vaginu i njegov vrh nalazi se prilično nisko, odmah pri ulazu u vaginu.

Sjećate li se kad su vam objašnjavali kako da stavite tampon? Poanta je u tome da, ako ga postavite na pravo mjesto (čitaj: gurnete dovoljno duboko), više ga ne osjećate. Pa zašto bi onda duži penis bio bolji od kraćega?

Zbog tih razloga procjenjuje se da je idealna dužina muškoga spolnog organa 8 do 10 cm.

Sad se vi pitate: kako je onda moguće da veći organi stanu u taku malu vaginu? Pa, jednostavno je. Vagina je, zapravo, najsličnija crijevu s rastezljivom sluzokožom. Kad se žena uzbudi, tkivo postane elastičnije. Uz to, grlić maternice se povuče naviše kako bi napravio još mjesta. Ako žena nije dovoljno uzbuđena, može se dogoditi da penis udari o grlić maternice i da odnos bude bolan. Zbog položaja klitorisa žene puno lakše zadovoljava muški spolni organ šireg obima od onog koji je izrazito dugačak. Pokušajte predložiti partneru da ne penetrira duboko, nego da se zadrži na ulazu. Uočit ćete da je stimulacija živaca tada puno jača.

Pitanje je zašto muškarci vjeruju da je bolje imati veći spolni organ.
Kako bilo, zapamtite da odnos ne smije biti bolan. Ako, bez obzira na uzbuđenost i dobru lubrikaciju, osjećate bol, posavjetujte se sa svojim ginekologom.

Početna fotografija: Simon & His Camera / Foter / Creative Commons Attribution-NoDerivs 2.0 Generic (CC BY-ND 2.0)