Arhive oznaka: neplodnost

Kako vaša težina utječe na plodnost

Ako pokušavate zatrudnjeti ili barem planirate osnovati obitelj u sljedećih nekoliko godina, morate znati da vaša težina može igrati veliku ulogu u tome.

Kada se spomenu parovi koji imaju problema sa začećem, najčešće se misli na hormonalne ili funkcionalne probleme s reproduktivnim sustavom. Međutim, ponekad male promjene životnog stila mogu imati velike rezultate. Za početak, to je korekcija težine.

Kako težina utječe na plodnost?

Nije sama težina ta koja regulira plodnost, nego sadržaj masti u tijelu. Masti su spremnik estrogena, ženskog spolnog hormona. Ako je u tijelu manjak estrogena, to utječe na menstrualni ciklus i na ovulaciju, a njihovo ispravno funkcioniranje nužno je da biste zatrudnjeli.

Koliki je vaš BMI?

BMI je indeks tjelesne mase – drukčije rečeno, parametar koji nam pomaže da odredimo bi li trebalo izgubiti ili dobiti na težini kako bismo poboljšali zdravlje.

Formula za izračunavanje BMI-ja je jednostavna:

BMI = tjelesna masa (u kilogramima) / visina² (u metrima)

Sad kada ste izračunali svoj BMI, usporedite ga s ovom skalom:

BMI < 18,5 pothranjenost

BMI 18,5 – 24,9 normalna težina

BMI 25 – 29,9 prekomjerna težina

BMI > 30 gojaznost

Mršava djevojkaAko vam je BMI manji od 18,5…

Ako vam je težina manja od preporučenog opsega, veće su šanse da ćete imati problema sa začećem. Sličan problem može se dogoditi i ako vam je BMI u opsegu normalnog, ali ste izuzetno mišićavi, što znači da imate nizak postotak masti u tijelu.

Manjak masti utječe na ovulaciju. Neki stručnjaci tvrde da je optimalan sadržaj masti u ženskom tijelu oko 22%, iako je potrebno još istraživanja da bismo znali koji je to idealan postotak.

U svakom slučaju, ako su vam menstruacije neredovite ili potpuno izostaju, obvezno posjetite ginekologa kako biste utvrdili u čemu je problem i poduzeli potrebne korake.

Ako vam je BMI veći od 24,9…

statua punije gospođe

Povećana težina, baš kao i snižena, utječe na ovulaciju, smanjuje mogućnost začeća, ali i šanse za uspjeh tretmana neplodnosti. Ako patite od sindroma policističnih jajnika, povišena tjelesna težina može dodatno pogoršati stanje i smanjiti vaše šanse za začećem.

Uz to, žene s povišenom tjelesnom težinom imaju veći rizik od preeklampsije (povišenog krvnog pritiska u trudnoći) i dijabetesa, a povišen je i rizik od pobačaja i anomalija kod novorođenčeta koje mogu zahtijevati intenzivnu njegu nakon poroda.

Dakle, bez obzira na to naginje li vam težina prema gornjoj ili donjoj skali, ako u skorije vrijeme planirate proširenje obitelji (ali i zbog općeg zdravlja), konzultirajte se sa svojim liječnikom. Ne trebate držati drastične dijete – male promjene navika, zdrava i umjerena prehrana i redovita fizička aktivnost u kojoj uživate, mogu napraviti veliku razliku.

Pročitajte više o Multi-Gyn proizvodima

Endometrioza i onečišćenje okoliša

Danas ćemo pričati o endometriozi. Znate li što je točno endometrioza? Endometrioza je nekontroliran rast tkiva u maternici (koje se zove endometrium). Ovako “naraslo” tkivo može pritiskati zdjelicu, jajnike ili jajovode i izazvati izuzetno bolne menstruacije, ili i bolan seksualni odnos. Endometrijalno tkivo mjesečno otiče i eliminira dio krvi mjesečnim ciklusom. Međutim, tkivo može rasti i izvan same maternice. Ako se nađe između jajovoda, krv biva uhvaćena u klopku i može stvoriti cistu ili ožiljke na okolnom tkivu, izazivati ​​dodatan bol, pa čak i neplodnost. Prema nekim izvorima, jedna u deset žena u reproduktivnoj dobi života razvit će endometriozu.

Kako se liječi endometrioza?

Zapravo, ne liječi se. Može se operirati, ukloniti višak tkiva. Nekad je jedino rješenje kompletna histerektomija, uklanjanje jajnika i maternice. Žene koje ne žele “pod nož” često se odlučuju za hormonsku terapiju, koja ne daje uvijek sjajne rezultate. Vrlo često su sporedni učinci hormonske terapije vrlo ozbiljni, pa se terapija mora prekinuti. Također, kao simptomatska terapija uobičajeni su lijekovi protiv bolova (aspirin, ibuprufen i drugi NSAR), čija dugotrajna uporaba može izazvati nuspojave, kao što su čir na želucu i unutarnje krvarenje.

Postoje li predispozicije za endometriozu?

Da, znanstvenici s Klinike Mayo tvrde da žene koje dobivaju endometriozu imaju genetsku predispoziciju, a sama bolest nastaje pod utjecajem jednog ili kombinacije faktora, koji još uvijek nisu jasno definirani. Kao okidači navode se onečišćenje okoliša, bolest ili prekomjeran unos alkohola.

Godine 1993. objavljena je studija u kojoj se navodi utjecaj dioksina na endometriozu kod rezus majmuna.

Godine 2008. na Šangajskom sveučilištu otkrivena je izravna veza između visokog postotka onečišćenja zraka u Kini i endometrioze kod Kineskinja. Zapravo, nije u pitanju samo Kina, žene dugotrajno izložene visokim razinama onečišćenja u zraku – bilo gdje – sklone su razviti bolne simptome endometrioze. Objavljeni su rezultati koji navode da kombinacija estrogena i dioksina iz zagađenog zraka igra važnu ulogu u rastu materničnog tkiva i patogenezi endometrioze.

U ovoj studiji znanstvenici ne tvrde da su dioksini jedini uzrok endometrioze, nego navode da sigurno postoje mnoge kombinacije štetnih čimbenika koje uzrokuju kaskadu događaja i rezultiraju rastom intrauterinog tkiva. Također, navodi se da bi dioksini mogli igrati jednu od ključnih uloga u oštećenju imunološkog sustava, kako žena tako i muškaraca, a samim tim sudjelovati u nastanku bolesti kao što su psorijaza i artritis.

Što su točno dioksini?

Dioksini su kemikalije koje zagađuju zrak, vodu i zemlju u blizini industrijskih postrojenja, osobito tvornica papira. Njihova najveća mana je što se ne mogu u potpunosti izbaciti iz organizma, nego se u njemu akumuliraju godinama. Povrće i voće uzgojeno na zagađenom zemljištu može sadržati dioksine. Najveće koncentracije mogu se naći u ribi, školjkama, goveđem mesu i mliječnim proizvodima.

Zanimljivo je da je još od 1993. godine, pa i nakon studije na Šangajskom sveučilištu 2008. godine, objavljen velik broj kritika o neobjektivnosti ovih studija. Brojni znanstvenici tvrde da su takve objave uzrokovane konstantnom internacionalnom osudom onečišćenja okoliša, kao i pritiskom da se otkrije uzrok ove, sve češće bolesti kod žena.

Bez obzira na ove kritike, zna se da je velik broj studija pokazao korelaciju između bolesti ženskoga reproduktivnog sustava i onečišćenja okoliša (uostalom – i muško zdravlje je ugroženo, ali oni ne nose sve svoje reproduktivne stanice sa sobom cijelog života).
Što mislite, bi li se malo više poradilo na pronalaženju uzroka i terapiji endometrioze kad bi od nje obolijevao svaki deseti muškarac?

Istaknuta fotografija: The Library of Congress / Foter / No known copyright restrictions