Arhive oznaka: mikroorganizmi

Kako da vas prehlada zaobiđe ove jeseni

Svake godine jesen u našoj obitelji obilježe gomile maramica, kapi za nos i neprekidno kuhanje čajeva. Da je slična situacija i u ostalim domovima, znam po promuklim glasovima i šmrcanju koji dopiru iz telefonskih slušalice. Hladni kišoviti dani uglavnom nas natjeraju da se zavučemo u udobnost vlastitog doma i natenane odbolujemo tu dosadnu prehladu. Jesen je vrijeme kad bakterije i virusi caruju i bolesti su neizbježne, osobito ako savjete o prevenciji shvaćamo olako.

Svi mi na sebi (i u sebi) imamo milijune mikroorganizama koji većinu vremena provode živeći s nama u stanju prešutna mirovnog sporazuma. Međutim, nije potrebno puno da se taj sporazum prekrši, pa bakterije i virusi krenu u ofenzivu. Dovoljno je da nam obrambene snage imuniteta malo opadnu, ili da broj mikroorganizama u našem okruženju izmakne kontroli, i eto nama prave pravcate bitke s temperaturom, bolovima i kašljem umjesto naoružanja. Još ako budemo uporni u želji da se junački održimo na nogama umjesto da uzmemo nekoliko dana za “odležavanje”, naše tijelo prije ili kasnije popusti i umjesto dva-tri dana prehlade dočeka nas nekoliko tjedana dosadne infekcije koja nas dugo nakon što nas napusti ostavlja slabima i ošamućenima. Uz to što sami sebi otežavamo oporavak, napuštanjem kuće pretvaramo se u pokretni rasadnik zaraze, dovodeći ljude oko sebe u rizik od obolijevanja.

Kako držati mikroorganizme pod kontrolom?

Mnogi ljudi skloni su ekstremnom ponašanju, pa počnu mahnito dezinficirati sve što im dođe pod ruku. Takvo ponašanje nema puno smisla, jer na taj način čine medvjeđu uslugu i sebi i svojoj obitelji – organizam koji živi pod staklenim zvonom nema priliku izgraditi snažnu barijeru i samim tim, kad se suoči s prvim agresorom, nema mehanizme obrane i lako podliježe infekciji. Dakle, higijena da, ali bez pretjerivanja, molim!

Osnovno pravilo, koje će vas vrlo učinkovito zaštititi, je često pranje ruku. Dovoljan će biti običan sapun, nikakva antibakterijska čuda. Ruke posušite ručnikom, koji je potrebno često mijenjati (imajte u vidu da su ručnici i kuhinjske krpe najprljaviji predmeti u našim kućanstvima – prljaviji čak i od zahodske školjke!) ili, ako u javnom toaletu, papirnatim ubrusima, a ne pod sušilom s vrućim zrakom. Oni samo cirkuliraju prljav zraka i razbacuju mikroorganizme okolo, pa vaše ruke nakon sušenja nisu tako čiste kao što mislite.

Nosite sa sobom papirnate i vlažne maramice. Papirnate za kašljanje, šmrcanje, elegantno rješavanje problema nosnih izlučevina, a vlažne za situacije kad pranje ruku nikako nije izvedivo. U takvim prilikama može pomoći i gel za dezinfekciju ruku. Ipak, imajte na umu da ova rješenja nisu tako učinkovita kao dobro staro pranje ruku.

Kad brišete prašinu u kući, sjetite se točaka koje se često dodiruju prljavim rukama, kao što su kvake, ručke na vodokotliću, ručice na ormarima, poklopci na kantama za smeće i slično. Dobro je povremeno dezinficirati ta mjesta alkoholom ili vodom u kojoj je otopljeno nekoliko kapi eteričnog ulja čajevca.

Pomognite svom imunološkom sustavu da ojača – hranite se pravilno. Bavite se tjelovježbom. Provodite vrijeme na svježem zraku. Znam da ste ovo čuli tisuću puta, dovoljno da oguglate i ne shvatite ove preporuke ozbiljno, ali ovi savjeti doista imaju velik utjecaj na vaše zdravstveno stanje. Ako se već ne možete natjerati da izađete vani po hladnom vremenu, barem redovito provjetravajte kuću. Rublje perite na minimum 60° C i sušite vani kad god je to moguće, “da ga sunce vidi”. Skidajte obuću prije nego što uđete u kuću, a ako imate psa, obvezno mu obrišite šapice nakon šetnje.

Imate li i vi dobar savjet za preživljavanje sezone prehlada? Podijelite ga s nama!

Do sljedećeg druženja,
čuvajte se.

Ljubica

Istaknuta fotografija: seanmfreese / Foter / CC BY

Bakterija – od čega smo to uistinu sazdani?

Sjednite i udobno se smjestite, moram vam priopćiti nešto vrlo ozbiljno.

Devedeset posto genetskog materijala koji nosimo u sebi zapravo ne pripada našim stanicama. Devedeset posto nas zapravo čine mikroorganizmi – bakterije, gljivice i druge stanice koje nisu humanog podrijetla. Ti organizmi žive u nama, na nama i od nas, predstavljajući našu fiziološku floru – kompleksnu smjesu živih organizama koji, i u dobru i u zlu, utječu na naše zdravlje, nekad nam pomažući u borbi protiv izazivača bolesti, a katkad uzrokujući neko akutno ili kronično oboljenje.

Otkud sad to?

Nove metode identifikacije mikroorganizama, kao što su PCR tehnike, mogu, za razliku od klasičnih metoda kultivacije u Petrijevoj zdjelici, identificirati mnogo više bakterija nego što smo mislili da je moguće. To je dovelo do nekih fantastičnih zaključaka, ali i pitanja.

  • Prostorije koje su smatrane posve sterilnima, kao što su NASA-ine čiste sobe u kojima se sastavljaju svemirske letjelice, zapravo sadrže nevjerojatan broj različitih mikroorganizama. Što mislite koliko smo takvih poslali na Mjesec, ili možda Mars?
  • Bakterije uspijevaju preživljavati u za život nemogućim uvjetima: pod tlakom, u ekstremno visokim ili niskim temperaturama te izložene intenzivnom zračenju.
  • Neke bakterije, otkrivene u smrznutim slojevima zemlje starima i do 30.000 godina, pokazuju rezistentnost na antibiotike. To znači da antibiotici ne uzrokuju stvaranje rezistencije, nego njezino širenje među mikroorganizmima. Naravno, Darwin je posve ispravno zaključio kako će najotporniji primjerci nastaviti svoju vrstu, a manje otporni izgubit će utrku s evolucijom.
  • Tjelesne tekućine za koje smo nekad smatrali da su sterilne, danas znamo da sadrže mikroorganizme (krv, primjerice). Tko bi rekao?!
  • Bakterije koje su se mogle naći samo u „iznimno teškim uvjetima“ otkrivene su na pojedinim protetičkim elementima, kao što je umjetni kuk. Idealna temperatura za rast i razvoj tih bakterija je iznad 80 stupnjeva Celzijevih.
  • Svatko od nas ima jedinstven koktel patogenih (i fizioloških) mikroorganizama u sebi. On je toliko specifičan da bismo ga mogli nazvati bakterijskim otiskom prsta. Bakterijska flora u usnoj šupljini ili u intimnom području u tolikoj je mjeri raznovrsna da se „ne može uhvatiti ni za glavu ni za rep“. To znači da su bolesti poput bakterijske vaginoze izazvane poremećenom ravnotežom mikroorganizama, nikako samo jednom vrstom bakterija, a primjena antibiotika može samo pogoršati tu neravnotežu. Zato se za tretiranje bakterijske vaginoze preporučuje primjena probiotika umjesto antibiotika.

Koliko su mikroorganizmi važni i zašto ih dosad nismo bolje proučili?

Yersinia pestis
Photo credit: NIAID / Foter / CC BY

Kad ste pročitali da 90 posto našega genetskog materijala zapravo ne nosi naš genetski kod, možda ste pomislili: „Te bakterije sigurno imaju veći genetski materijal u odnosu na svoju masu, na veličinu svojih stanica, inače bi bile vidljive okom, kad ih je već u tolikom broju“.

Evo još jednoga zapanjujućeg podatka: trećinu ukupne biomase na zemlji čine mikroorganizmi.

Kao što smo već rekli, PCR metode detekcije omogućile su nam da dođemo do golemog broja podataka o bakterijama, gljivicama, virusima, a ti podaci doveli su do toga da smo samo uspjeli produbiti vlastito neznanje.

Poznavali smo prethodno i uspjeli klasificirati do oko 80.000 vrsta. Sada, ne samo da postoji pretpostavka o postojanju više od 3.000.000 vrsta, nego se i termin „vrsta“ u kontekstu mikroorganizama polako ukida! Zapravo, dokazano je da bakterije u tolikoj mjeri lako i brzo razmjenjuju svoj genetski materijal i da mogu nositi karakteristike brojnih poznatih vrsta odjednom. Biste li vi organizam s takvim svojstvima klasificirali kao novu vrstu ili jednostavno odustali od takvih pokušaja?!

U istraživačkom svijetu spoznali smo i to da onaj tko misli da pozna bakterijski životni ciklus – mora učiti dalje.

Izazivaju li bolesti ili upravljaju našim emocijama?

Zahvaljujući gospodinu Kochu i njegovim postulatima, mnoge akutne bolesti su godinama, neke i desetljećima, uspješno tretirane. Ipak, nova otkrića pokazuju da nije sve tako crno-bijelo kao što je Koch pretpostavljao. Naime, nakon izlječenja akutne bolesti, bakterijska flora može ostati u takvom stanju da modificira imunološki odgovor i izazove povratak bolesti u kroničnom obliku.

To nije sve. Dokazano je da su mnoge bolesti izazvane jednostavnim disbalansom (poremećajem ravnoteže) mikroorganizama, kao što je slučaj s bakterijskom vaginozom, pa bi ovdje Kochov pristup liječenju bio neispravan.

A za kraj moram vam prepričati jedan vrlo zanimljiv eksperiment, a vi sami dokučite poantu.

Petri šolje
Photo credit: GoodNCrazy / Foter / CC BY

Eksperiment se provodio na vinskim mušicama i sastojao se iz sljedećeg:

Mušice su podijeljene u dvije grupe. Jedna je uzgajana u zaštićenim uvjetima melasom, a druga škrobom.

Nakon određenog vremena, grupe su pomiješane. Obje su pokazale da isključivo preferiraju partnera za parenje iz skupine kojoj pripadaju – „melase mušice“ parile su se isključivo s drugim „melasa mušicama“ i obratno. Takvo ponašanje mušica pojavilo bi se nakon jedne generacije mušica, a održavalo sljedećih 37 generacija!

Nakon primjene antibiotika, ta bi se probirljivost izgubila, što upućuje na bakterijsku pozadinu njihova ponašanja.

Pa, vi sada razmislite…

Toliko od mene za danas,

lijep pozdrav,

Lana

Reference:

Istaknuta slika: NIAID / Foter / CC BY

Kako zaobići prehladu?

Moja obitelj tijekom jeseni redovito se „druži“ s gomilom rupčića, kapima za nos, sprejevima za grlo i litrama kuhanog čaja. Da je situacija slična i u ostalim domovima, znam po promuklim glasovima i šmrcanju koji dopiru do mene. Hladni i kišoviti dani uglavnom nas tjeraju da se zavučemo u udobnost vlastitog doma i u potpunosti preležimo tu dosadnu prehladu. Jesen je vrijeme kad bakterije i virusi caruju i oboljenja su česta, posebno ako olako shvaćamo savjete o prevenciji.

Svi mi u sebi (i na sebi) nosimo milijune mikroorganizama, koji su uglavnom u simbiozi s nama, u stanju prešutnog mirovnog sporazuma. Međutim, ne treba mnogo da se ovaj sporazum prekrši i da bakterije i virusi krenu u ofenzivu. Dovoljno je da nam obrambena snaga imuniteta malo popusti ili da broj mikroorganizama u našem okruženju uzmakne kontroli, pa da krene prava bitka s temperaturom, bolovima i kašljem. Ako se u takvom stanju odlučimo junački držati na nogama, odrađujući svakodnevne obveze, umjesto da odležimo, naše će tijelo, prije ili poslije, izgubiti bitku. Umjesto dva tri dana prehlade, očekuje nas dulje razdoblje dosadne infekcije koja će nas, nakon što ozdravimo, ostaviti iscrpljenima i ošamućenima. Uz to što sami sebi otežavamo oporavak, napuštanjem kuće u stanju pokretnog rasadnika zaraze i ljude oko sebe izlažemo riziku od obolijevanja.

Kako držati mikroorganizme pod kontrolom?

Higijena
Photo credit: gagilas / Foter / CC BY-SA

Mnogi ljudi prolaze ekstremne situacije u pokušaju da se zaštite od mikroorganizama, pa mahnito dezinficiraju sve što im dođe pod ruku. Takvo ponašanje nema previše smisla jer samo činite medvjeđu uslugu sebi i svojoj obitelji. Jer organizam koji živi pod staklenim zvonom nema priliku izgraditi snažne imunološke barijere i ne uspijeva razviti mehanizme obrane od virusnih agresora, te lako podliježe infekcijama. Dakle, higijena – svakako, ali bez pretjerivanja!

Osnovno pravilo koje će vas vrlo učinkovito štititi od bolesti je redovito pranje ruku. Dovoljan će biti običan sapun, nikakvi antibakterijski „supersapuni“. Obrišite dobro ruke nakon pranja suhim i čistim ručnikom (imajte na umu da su ručnici i kuhinjske krpe najprljaviji predmeti u našem kućanstvu – prljaviji čak i od WC školjki – pa ih stoga redovito zamjenjujete čistima). Na javnim toaletnima koristite papirnate ubruse, radije negoli sušila s vrućim zrakom. Oni samo pospješuju cirkuliranje onečišćenog zraka i raspršivanje mikroorganizama uokolo, pa vaše ruke nakon ovakvog sušenja i nisu baš tako čiste kao što ste mislili.

Javni WC
Photo credit: m01229 / Foter / CC BY

Sa sobom uvijek nosite papirnate i vlažne maramice. Papirnate za kašljanje, šmrcanje i drugo elegantno uklanjanje nosnih izlučevina, a vlažne će vam poslužiti kad pranje ruku nikako nije izvedivo. U takvim će prilikama koristiti i gel za dezinfekciju ruku. Ipak, imajte na umu da niti jedan od ovih sredstava za čišćenje ruku nije toliko djelotvoran kao dobri stari sapun i voda.

Dok brišete prašinu u svome domu, uvijek pazite na mjesta za koja znate da se često dodiruju prljavim rukama, kao što su: ručke na vratima, na vodokotliću, ručice na ormarima, poklopci na kantama za smeće i slično. Dobro je povremeno dezinficirati ih alkoholom ili vodom u kojoj je rastvoreno nekoliko kapi ulja čajnog drveta.

Pomozite svome imunološkom sustavu da ojača – hranite se ispravno i bavite se nekom fizičkom aktivnošću koja vam odgovara. Provodite vrijeme na čistom zraku. Znam da ste ove savjete čuli već tisuću puta, dovoljno da posve oglušite na njih, ali oni vam uistinu mogu pomoći u održavanju zdravlja. Ako se, pak, ne možete natjerati izaći van na hladnoću, barem redovito provjetravajte dom. Rublje perite na 60 stupnjeva i sušite ga vani, da vidi sunca, ako imate uvjete za to. Obvezno se izuvajte prije ulaska u kuću, a ako imate psa – obrišite mu šapice nakon šetnje.

Imate li i vi neki dobar savjet za preživljavanje sezone prehlada? Ako imate, podijelite ga s nama!

Do sljedećeg druženja,

budite sretne i zdrave!

Ljubica

Istaknuta slika: NickNguyen / Foter / CC BY-SA

 

Seks u vodi

Seks u moru ili bazenu, pod otvorenim nebom okupanim mjesečinom ili možda u jacuzziju pri svjetlosti svijeća? Sve smo te slike susretali u filmovima, no je li sve baš tako lijepo kako se u filmovima prikazuje?

Pružit ću vam mali uvid u to kako seks u vodi zapravo izgleda i vjerojatno vam srušiti iluzije o romantičnoj ljetnoj noći. Pa krenimo…

Trenje

Kao prvo, svima nam je poznato da se tijekom seksa luči velika količina sekreta koja služi podmazivanju vaginalne sluzokože, kako bi penetracija bila što ugodnija te da trenje ne ošteti vaginalno tkivo. Taj sekret se lako rastvara u vodi pa se prilikom kupanja u bazenu, moru ili kadi brzo spere s vagine. Ovo može utjecati na osjećaj ugode pri spolnom činu. Spolni čin može biti manje ugodan, čak i bolan, a može dovesti i do oštećenja sluzokože, kako vaginalne, tako i sluzokože penisa.

Osim toga, ukoliko koristite kondom, imajte u vidu da trenje i morska voda mogu oštetiti prezervativ pa je njegova funkcija u zaštiti od trudnoće i spolno prenosivih bolesti uveliko smanjena.

Nije vam dovoljno? Onda čitajte dalje…

Bakterije pod lupomBakterije

Morska voda ( a riječna i jezerska voda još i više) sadrži mnoštvo mikroorganizama koji mogu biti štetni ukoliko uđu u vaginu. Prilikom uobičajnog kupanja u moru, vagina je relativno zatvorena kupaćim gaćicama koje ju štite. Međutim, penetracijom se mnoge od ovih bakterija mogu lako prenijeti u vaginu. Pa vi ponovno razmislite sljedeći put kada pomislite na romantiku u bazenu dok nikoga nema oko vas. Bazenska voda sadrži i visoku razinu dezinficijenasa, obično na bazi klora, koji mogu našteti vašoj prirodnoj vaginalnoj flori, a uništavaju i laktobacile pa se kao posljedica spolnog odnosa u bazenskoj vodi mogu javiti i vaginalne infekcije.

Smatrate da se možete nositi s blažim infekcijama? Uostalom, čemu naši proizvodi služe, nego da pomognu u tome. No, to nije sve- čitajte dalje…

Sigurnost

Velika je vjerojatnost da ćete se ozlijediti koji put ukoliko se odlučite na seks u običnoj, maloj kadi.

Priznajmo: neudobno je, tijesno i poprilično sklizavo. Ja, primjerice, vrlo lako dobivam modrice na tijelu pa sam uvjerena da bi takva akcija kasnije izazvala sumnjičave i upitne poglede mojih prijatelja. Pretpostavljam da je velika jacuzzi kada primjerenija za ovaj tip akcije, no mlazevi vode mogu prouzrokovati sklisko dno i kad nema sapunice.

Česma u kupatiluA ukoliko mislite da ćete sve iznad navedene probleme pri vođenju ljubavi u vodi riješiti dobrim seksom pod tušem, samo pomislite na onaj sklizav pod i kolike su šanse da se oboje poskliznete pod tušem. Da bi se to ipak spriječilo, osim sigurnoga poda, potrebno je imati i mnogo snage u mišićima te se zato nemojte iznenaditi upali mišića nakon ovakve aktivnosti pod tušem, a to je, iskreno, najmanje zlo: mnogi ljudi vole iskusiti tu slatku upalu mišića koju ne spominjemo da ne bismo potaknuli znatiželjna pitanja okoline. Ja se povodim za geslom: tko voli, nek izvoli.

Jasno je meni da ja uzalud sve ovo pišem jer zabranjeno voće je najslađe.

Budite samo vrlo oprezni te vam želim ugodnu zabavu. Imajte na umu naše proizvode koji vam mogu dobro doći pri tome.

Pozdrav, Lana

Uvodna slika: Capitan Giona / Foter / Creative Commons Attribution-ShareAlike 2.0 Generic (CC BY-SA 2.0)

Najvažniji savjeti o osobnoj higijeni

Najbolji način zaštite od bolesti je održavanje osobne higijene. Mnogi od vas će, čitajući ovaj tekst, reagirati zgražanjem, pitajući se je li moguće da postoje ljudi koji te stvari ne znaju. O osobnoj higijeni uči se u obiteljskom domu, tako da se navike prenose s roditelja na dijete. Međutim, neke se stvari zaborave spomenuti ili se usput zagube. Jednostavno rečeno: roditelji neke higijenske navike prakticiraju, a djeca ih ipak ne usvoje. U ovo vrijeme strašnih vijesti o Eboli koje nam stižu iz Afrike, svi se počnemo pomalo bojati za svoje zdravlje. Zato, čuvajte se gripe i viroza: par dodatnih savjeta će svima dobro doći.

Česma u kupatiluRedovito perite ruke!

To je prvi i najvažniji način kako spriječiti prijenos infektivnih bolesti. Svatko bi trebao oprati ruke nakon odlaska na toalet, no ipak manje od 50 posto ljudi to uistinu i čini. Najprljavija točka u prosječnom kućanstvu upravo je ručica za povlačenje vode u vodokotliću.

Sunđeri za čišćenje domaćinstvaNemojte raditi više stvari odjednom

Ljudi obično upotrebljavaju istu spužvicu ili krpu za brisanje različitih kućanskih površina – radne površine, posuđa, daske za sjeckanje, itd… „Vidio sam kako neki ljudi takvom krpom i djeci brišu lice“, rekao je jedan mikrobiolog. Radi sprječavanja uzajamne kontaminacije, bitno je korištenje različitih proizvoda za čišćenje površina u kuhinji i kupaonici. Znači, u kuhinji često mijenjajte spužvice i krpe za pranje i brisanje.

Daske za sjeckanje dobro isperite nakon svake upotrebe. One osiguravaju toplu i vlažnu sredinu koja, zajedno sa zarobljenim ostacima hrane, čini povoljne uvjete za razmnožavanje bakterija. Bakterije posjeduju sposobnost brzog razmnožavanja te im broj može narasti i na milijune u nekoliko sati.

Peškiri na žici
RaSeLaSeD – Il Pinguino / Foter / Creative Commons Attribution-ShareAlike 2.0 Generic (CC BY-SA 2.0)

U kupaonici koristite čistu tkaninu, a ručnike mijenjajte nakon najviše tri upotrebe. Prosječna osoba kroz prhut odbaci i oko milijun stanica kože u jednom satu. Te stanice, i bakterije koje ih prate, skupljaju se po ručnicima, koji postaju idealna podloga za njih ako se ostave u vlažnoj kupaonici. Vješajte stoga ručnike bez savijanja te ih sušite na zraku.

Odjeća mora biti čista i uredna

Perite je redovito da biste je očistili od mikroorganizama, različite prljavštine i prašine. Vodite uvijek računa o tome da vam donje rublje dobro pristaje i da je udobno. Posebno pripazite da vam nije tijesno. Od velike je važnosti za vaše intimno područje da se „prozračuje“. Pamučno rublje najbolji je izbor, ali nemojte spavati samo u donjem rublju.

MikroorganizmiOsim pravilne higijene, važno je i da ste dobro naspavani i odmorni te da se bavite tjelovježbom i zdravo se hranite. Održavate li svoj organizam u dobrom zdravstvenom stanju, zaobići će vas i bolesti koji možda haraju u vašoj okolini. A ubrzat će se i oporavak nakon bilo kakve bolesti.

Bolest ćete spriječiti ako se pridržavate savjeta o vlastitoj higijeni, a spriječit ćete i eventualne intimne tegobe.

Želite li doznati više, prijavite se na naš newsletter!

Početna slika: whologwhy / Foter / Creative Commons Attribution 2.0 Generic (CC BY 2.0)