Arhive oznaka: kolposkopija

Plašite li se svoga ginekologa?

Budimo iskrene, nijedna od nas ne uživa tijekom posjeta ginekologu. Kad vam netko koga viđate dva puta godišnje zaviruje u međunožje i uz to velik dio vremena provede pomno proučavajući ga, to ne može ni biti ugodno iskustvo. Pridodajmo tome i pozu naših nogu visoko u zraku, hladne metalne instrumente koji podsjećaju na sprave za mučenje te poneku medicinsku sestru koja ležerno povremeno prođe ordinacijom i jednostavno ne može odoljeti da ne baci pogled na to što vi imate tamo dolje: dobivamo recept za 15-ak minuta mučnog ležanja na nečemu što bi trebalo, valjda, biti krevet.

Iako nijednoj ženi druženje s ginekologom nije previše ugodno iskustvo, neke od nas uistinu ga vrlo stresno doživljavaju. Da bismo to spriječili, donosim vam kratak vodič koji bi trebao pomoći da posjet ginekologu prođe bez neugodnosti. Dobro, možda ipak uz malo nelagode, ali definitivno bez drame.

Vaš prvi put

Bez obzira na to jeste li djevojka u pubertetu kojoj slijedi prvi odlazak ginekologa ili ste samo promijenili dosadašnjega, prvi susret uvijek je pomalo nelagodno iskustvo. Zapravo, podsjeća na prvi sudar s dečkom – oboje znate zašto ste tu, oboje poštujete društvene norme i vrlo ste ljubazni jedno prema drugome te u vrlo kratkom roku stječete dojam je li to „to“ ili ćete odmah nakon susreta tražiti novog kandidata, koji vam bolje odgovara. Ono po čemu se izlazak s dečkom razlikuje od prvoga ginekološkog pregleda jest da ćete na kraju potonjeg bez dvojbe završiti s nogama u zraku, i to ne na romantičan način.

Osnovna odluka koju treba donijeti prije pregleda je – kakvoga ginekologa za sebe izabrati. Odgovara li vam više muški ili, možda, ženski ginekolog? Većini dama više odgovara da to bude žena jer se tako osjećaju opuštenije, ali, vjerujte mi, muški ginekolozi zasigurno se neće ponašati kao da pred njima leži Jeti – jednako su profesionalni i sve su to već vidjeli nebrojeno puta u profesiji. Ne zaboravite, biti ginekologom profesija je kao i svaka druga, pa bi se vaš liječnik, muški ili ženski, trebao tako i ponašati – profesionalno i obzirno. Ako takav odnos uzmakne odmah na prvom susretu, možda bi bilo dobro potražiti dalje.

Uobičajeno je pri prvom posjetu ginekologu odgovarati na pomalo škakljiva pitanja: o vašoj seksualnoj prošlosti, spolno prenosivim bolestima, planovima za trudnoću i slično. Bitno je da ste što iskreniji u odgovorima – nemate razloga za stid.

Priprema, pozor…

Djevojka piše
Photo credit: Elin Schönfelder / Foter / CC BY

Bilo bi dobro pripremiti se prije posjeta ginekologu – ako vam je teško upamtiti sve što želite pitati, što vas zbunjuje ili zabrinjava – jednostavno zapišite na papir. Nemojte zaboraviti zabilježiti prvi dan posljednje menstruacije, to je podatak koji će ginekolog tražiti od vas pri svakoj posjeti. Ako ste koristili nekakvu terapiju, zapišite o čemu se radilo, u koju svrhu, u kojoj dozi i koliko dugo. Zabilježite i datum posljednje kolposkopije, ultrazvuka i drugih testova koje ste napravili. Ako koristite kontracepciju ili ste je u nekom razdoblju koristili, budite spremni reći o kojoj vrsti kontracepcije je riječ, kad ste je koristili i koliko dugo.

Nekoliko praktičnih savjeta

Ako ste sramežljivi po prirodi, nudim vam nekoliko savjeta koji će pokušati ublažiti osjećaj nelagode tijekom pregleda. Moja je preporuka da odjenete nešto što možete lako skinuti – izbjegavajte uske traperice i cipele koje se teško skidaju. Po meni, najudobnija opcija je široka suknja koju ne morate ni skidate sa sebe, nego samo zadignuti dok se penjete na stolac za pregled. Tako ćete izbjeći šetnju po ordinaciji u polugolom izdanju.

Nemojte se previše opterećivati intimnom frizurom. Svakako održavajte intimnu higijenu te se istuširajte prije pregleda, a stidne dlačice održavajte urednima. Različita su mišljenja ginekologa o intimnim frizurama – moj prvi ginekolog, primijetivši „brazilku“, savjetovao mi je da je izbjegavam, a drugi nije ništa komentirao. Za koju se god opciju odlučili, nitko ne smije osuđivati vaš izbor – smije vas samo posavjetovati, ako to smatra nužnim.

Nemojte koristiti vaginalne irigatore prije odlaska na pregled. Ako pregled podrazumijeva kolposkopiju i Papa-test, trebate izbjegavati spolni odnos 48-72 sata prije pregleda. Prije negoli zakažete ove analize, zamolite ginekologa da vas detaljnije uputi u njih.

Ako vam je uistinu vrlo neugodno otići na pregled, zamolite prijateljicu da ide s vama. Naravno da neće ući s vama u ordinaciju, no malo ćaskanja uoči pregleda zasigurno će vas opustiti.

Posjet ginekologu ne treba biti bauk, potrebna je samo dobra priprema i proći ćete bolje nego što ste očekivali. Kad krene razgovor o uobičajenim temama s liječnikom, dok on mikroskopom promatra vašu vaginu, znat ćete da ste na dobrom putu 🙂

Sretno,

Ljubica

Istaknuta slika: dextroannie / Foter / CC BY

 

Zašto se radi Papa-test?

U današnje vrijeme ne postoji žena koja nije čula za Papanikolau test test ili Papa-test. Velik broj žena, na prijedlog ginekologa, test učini barem jednom, a većina njih i dva puta godišnje. Ipak, mogu se okladiti da samo mali broj žena zna čemu taj test zapravo služi.
Papa-test je prva faza u procesu dijagnosticiranja mogućih nepravilnih stanica epitala. To je od velikog značenja jer neke nepravilnosti mogu imati i pretkancerogeni karakter.

U slučaju da rezultat Pape-testa pokaže promjene na tim stanicama, sljedeća je faza potvrđivanje ili negiranje dobivenog nalaza dijagnostičkim metodama: kolposkopijom, biopsijom i HPV genotipizacijom. Ipak, ako vaš nalaz upozori na neke manje promjene na epitalu, to još uvijek ne znači da imate ozbiljan zdravstveni problem.

Test je osmišljen prije svega za otkrivanje promjena u epitalu vanjskog ušća grlića maternice i kanala grlića maternice. Rezultati Papa-testa mogu upućivati i na to kako na epitel djeluju spolni hormoni estrogen i progesteron. Tako na osnovi izgleda cervikalnih stanica možemo steći uvid u stanje spolnih hormona.

Iako test nije osmišljen za detekciju spolno prenosivih bolesti, iz njega je moguće vidjeti ima li osoba infekciju herpes virusom ili trihomonijazu.

Na nalazu se mogu naći i stanice zvane Candida albicans, koje mogu upućivati na postojanje vaginalne gljivične infekcije.

Treba uvijek imati u vidu da Papa-test nije dijagnostička metoda nego “screening” test nakon kojeg se postavlja dijagnoza na temelju dodatnih testova. Upravo zato, ako postoje simptomi koji upućuju na rak, Papa-test nije dovoljan da bi se isključilo postojanje raka, nego se dijagnoza postavlja na temelju drugih metoda (biopsija i histopatološki nalazi).

Kako se radi Papanikolau test?

Ginekolog uzima vaginalni bris s prednjeg, vidljivog dijela grlića maternice. Bris se razmazuje na mikroskopsku pločicu, boji se određenim bojama i zatim šalje na laboratorijsku mikroskopsku analizu. Rezultati analize mogu biti normalni (grupe I i II) ili mogu upućivati na promjene u stanicama i zahtijevati dodatnu analizu kako bi se postavila dijagnoza (grupe III a, III b i IV).

HPV genotipizacija

Papa-test može upozoriti na promjene epitala izazvane Humanim papiloma virusom. Prisutnost virusa dalje se potvrđuje (ili isključuje) tzv. HPV testom, kojim se utvrđuje postojanje DNK virusa u stanicama. Humani papiloma virus vrlo je zastupljen: smatra se da je svaka žena u određenom razdoblju svoga reproduktivnog doba bile zaražena ovim virusom, kao i da nakon prolaska simptoma (koji se u najčešćem broju slučajeva i ne ispolji), virus ostaje mirovati u stanicama. Od 40-ak poznatih vrsta HPV-a, samo se nekoliko njih povezuje s pojavom raka grlića maternice.

Kondomi ne štite u potpunosti od HPV-a, jer se virus može prenijeti i preko kože koja nije zaštićena.

Posljednjih godina razvijeno je HPV cjepivo. Cijepljenje se smatra sigurnim i preporučuje djevojkama prije njihova prvoga seksualnog odnosa (učinak izostaje ako je osoba već zaražena), ali štiti samo od dva tipa Humanog papiloma virusa.

Što je kolposkopija?

Kolposkopija je dijagnostička metoda tijekom koje se na epitel grlića maternice nanosi mala količina kiseline (podsjeća na octenu kiselinu), dio se osvjetljava uređajem zvanim kolposkop, a zatim se promatra način na koji stanice reflektiraju svjetlost. Dijelovi tkiva koji se uočavaju kao bjeličaste površine su ”rizična mjesta”, pa se s takvog mjesta uzima uzorak za biopsiju.

Važno je znati da je tretman pretkancerogenih promjena najčešće uspješan te su upravo zbog toga redoviti ginekološki pregledi i Papa-test od velikog značenja u prevenciji raka grlića maternice.

Budite uz nas i doznajte još mnogo toga!
Bok, Lana

Fotografija: euthman / Foter / Creative Commons Attribution 2.0 Generic (CC BY 2.0)