Arhive oznaka: infekcije

Što to uopće znači – siguran seks?

Ako ste proteklih desetak godina proveli na planetu Zemlji u nekom od naseljenih područja s internetom ili barem TV prijemnikom, onda sam sigurna da su vam i više nego poznati rizici koje sa sobom nosi seks bez zaštite. Od pojave HIV virusa pa do danas, čovječanstvo je prešlo dugačak put u borbi protiv seksualno prenosivih bolesti. Bili smo svjedoci različitih kampanja, videoisječaka, letaka, jumbo reklama, TV reklama, satova seksualnog obrazovanja u školama, radionica na kojima smo učili kako se namješta kondom i zašto nije sramota da djevojka bude ta koja inzistira da tijekom odnosa njezin partner koristi zaštitu. Čak su i kontracepcijske pilule evoluirale od prvih verzija s visokim razinama hormona, od kojih su djevojke dobivale na težini i dlakavosti, do modernih pilulica koje gotovo i nemaju nuspojava (naravno, prije nego što se odlučite na ovaj korak, posavjetujte se sa svojim ginekologom).

Kako onda da, unatoč svim naporima ginekologa, epidemiologa, stručnjaka za obrazovanje stanovništva i seksualnu edukaciju, broj ljudi zaraženih spolno prenosivim bolestima svakodnevno raste?

Stručnjaci kažu da gotovo svi seksualno aktivni muškarci i žene u nekom trenutku svog života “zakače” HPV, iliti virus koji izaziva kondilome i potencijalno rak grlića maternice. Oko dvije trećine čovječanstva nosi u sebi herpes virus, a procjenjuje se da oko 37 milijuna ljudi u svijetu boluje od HIV virusa. Da problem bude još veći, svaka druga osoba zaražena HIV virusom – i ne zna da je zaražena.

Kako je moguće da nakon toliko truda rezultata gotovo i nema? U srednjoj školi mi je bilo potpuno nezamislivo da bi bilo tko od mojih prijatelja i prijateljica mogao učiniti nešto tako nesmotreno kao što je seks bez zaštite. Ipak, kroz razgovor sam doznala da mnogi od njih kao metodu zaštite koriste – oprez. “Pazimo, znaš, on ne ejakulira u mene, tako da smo sigurni“. To objašnjenje mi nije pilo vodu tada, pa ni sada. Ostavimo po strani rizik od tinejdžerske trudnoće, koji nikako nije zanemariv problem koji treba ignorirati, ali za potrebe ovog teksta fokusirajmo se na rizike od spolno prenosivih bolesti.

Danas vas neću zamarati pojedinostima o spolno prenosivim bolestima – a dat ću sebi i slobodu pretpostaviti da, ako čitate ovaj tekst, vjerojatno ste svjesni rizika dovoljno da prakticirate ono što bi stručnjaci nazvali sigurnim seksom. Upravo je termin “siguran” ono o čemu želim razgovarati s vama. Što čini siguran seks?

Ako mislite da ste se osigurali time što ste nagovorili partnera da stavi kondom, morat ću vas uvjeriti u suprotno. Postoje spolno prenosive bolesti, poput HPV-a, herpesa ili sifilisa, od kojih vas kondom neće zaštititi. Te infekcije se ne prenose putem tjelesnih tekućina, nego dodirom kože na kožu, tako da vam u tom slučaju kondom ne pruža potpunu zaštitu.

U nekim slučajevima lako možete uočiti da je pravi trenutak za pritisnuti kočnicu – ako primijetite bilo kakve ranice, kraste ili plikove na ili oko spolovila svog partnera, šanse su velike da vaš partner boluje od neke spolno prenosive bolesti. Napominjemo da humani papiloma virus i humani herpes virus ostaju u našem tijelu zauvijek i reaktiviraju se u razdobljima kad nam oslabi imunološki sustav. Protiv ovih virusa trenutačno nema lijeka.

Što je onda siguran seks?

Moj savjet vam je – ne oslanjati se na kondom kao 100-postotno sigurno sredstvo koje će vas zaštititi bez obzira na sve. Iako su kondomi relativno pouzdani, kao što sam ranije objasnila, neće vas zaštititi od svih bolesti. Bitan preduvjet za zdrav, a siguran seksualni život jest otvoren i iskren razgovor s partnerom. Znamo da je ovo lako reći kad ste u stabilnoj vezi, ali takvi razgovori prije prvog odnosa vrlo su neugodni. Ipak, skupite hrabrost i imajte u vidu viši cilj, a to je prije svega vaše zdravlje. Dakle, prije prvog odnosa porazgovarajte sa svojim novim partnerom o prethodnoj povijesti seksualnih bolesti i infekcija. Ako niste u stanju imate otvoren razgovor, onda je možda bolje pričekati, kako bi se između vas i vašeg partnera izgradio odnos većeg povjerenja i otvorenosti. Naravno, isto vrijedi i za vas – bolujete li trenutačno ili ste u prošlosti bolovali od određene spolno prenosive bolesti, vaša je dužnost da novom partneru to i kažete, kako biste zajedno mogli procijeniti rizike i poduzeti odgovarajuće korake.

Nemojte oklijevati pregledavati intimnu regiju svog partnera. Naravno, taj proces ne mora izgledati kao pregled kod liječnika, nego učinite to spontano, bez ubijanja atmosfere. Ako primijetite znak za uzbunu, poput ranice ili kraste, nikad nije kasno da se predomislite i zaustavite akciju. Jedino na taj način osigurat ćete ako ne potpunu, onda makar visoku razinu sigurnosti u krevetu.

Prijavite se na naš newsletter

Istaknuta slika: Leonardo Stigliari via Foter.com / CC BY-ND

Moderni neprijatelj broj 1 – stres i kako utječe na žensko zdravlje

Svaki dan kad se vratim s posla, poželim se jednostavno isključiti. U posljednje vrijeme sve češće dobivam želju za gledanjem TV-a (koji inače ne gledam i ne posjedujem već više od 15 godina), no jednostavno ni to nisam u stanju. Sve mi se češće događa da se ne mogu opustiti: previše razmišljam o poslu, ne uživam kao nekad u kuhanju, u vremenu provedenom s partnerom, obitelji ili prijateljima jer sam prenapeta i umorna.

Kome se požaliti? Svi smo mi u istoj gabuli. Životni tempo se ubrzao u tolikoj mjeri da ne postoji osoba koja nije pod stresom. Svi mi, bili zaposleni, nezaposleni, mladi ili stari, imamo svoje razloge za stres.

Znate li kako se opustiti?

Evo nekoliko razloga zašto je važno naučiti tehnike opuštanja:

Tijekom stresa povećava se razina andrenalina, noradrenalina i kortizola. Zapravo, visoka razina andrenalina i kortizola ne šteti jer nas priprema za borbu ili bijeg, te organizam čini privremeno snažnijim. U takvom tjelesnom stanju, pod povišenom razinom tih hormona, refleksi postaju brži, a osjetila izoštrenija, što je od velike koristi ako se nalazite u nekakvoj životno ugrožavajućoj situaciji.

Međutim, svakodnevne životne situacije (od kojih vam ipak ne ovisi život) uzrokuju povišenu razinu tih hormona dulje razdoblje i tako umaraju organizam te stvaraju tegobe koje će se nakon nekog vremena početi ispoljavati.

Djevojka udara dečkaMuškarci se uspješnije bore protiv stresa. Njihov ventil najčešće je fizička aktivnost ili bilo kakva druga aktivnost koja troši puno energije. Češće pribjegavaju seksu kao metodi oslobođenja od stresa 🙂

Stresne situacije na poslu mogu ostaviti ozbiljne posljedice na zdravlje. Žene su sklonije nagomilavanju stresa, nego što je to slučaj kod pripadnika muškog spola.

Pod dugotrajnim utjecajem kortizola, adrenalina i noradrenalina na organizam, mogu se ugroziti neke vitalne funkcije:

–          remeti se ravnoteža seksualnih hormona, povećava razina estrogena, a smanjuje razina progesterona, što za posljedicu može imati pojačan PMS, razdražljivost, anovulaciju i neuredan menstrualni ciklus. U ozbiljnijim slučajevima menstruacija može i izostati. Tada ulazite u začaran krug – što vam je PMS izražajniji, teže ćete se osloboditi psihičkog stresa.

–          Kortizol sprječava izgradnju kostiju, pa se kod dugotrajne izloženosti stresu mogu javiti osteopenija i osteoporoza.

–          Sužavanje perifernih krvnih stanica (da bi se krv preusmjerila u vitalne organe) može za posljedicu imati suhu kožu, pojavu pigmentacije, bubuljica, ekcema, pa čak i ispadanje dlaka iz korijenja. Nemojte se ponadati da će vam otpasti dlake baš na mjestima gdje vam odgovara, niste te sreće! Najvjerojatnije će vam početi opadati kosa.

Djevojka sjedi na klupi–          Kortizol slabi i imunološki sustav, pa smo podložnije infekcijama i reinfekcijama. Dobitnu kombinaciju nose gripa u suradnji s emotivnim stresom, stvarajući tako odličnu podlogu za bakterijsku infekciju! A kad u računicu uključimo i antibiotike, nastaje velika vjerojatnost da će se poremetiti vaginalna flora i uslijediti vaginalna kandidijaza. Da biste smanjili mogućnost dobivanja vaginalne infekcije, preporučamo neki od naših proizvoda.

–          Zbog dugotrajne izloženosti visokim razinama andrenalina i noradrenalina, srce se preopterećuje i poslije nekog vremena mogu se pojaviti srčane smetnje kao što su aritmija, angina pektoris, bolovi i stezanje u grudnom košu. Kod ljudi koji već pate od srčanih problema, ne smije se isključiti ni mogućnost srčanog udara. Stres može utjecati na krvne žile, tako da se s godinama povećava krvni tlak, što povećava vjerojatnost pucanja krvnih žila i dobivanje infarkta.

–          Ono što vas vjerojatnije više zanima – jer, kao što već znamo „neće valjda baš mene pogoditi infarkt“ – je pitanje kako dugotrajan stres utječe na debljinu. Različite su manifestacije kroničnog stresa na ljudski organizam: kod nekih se manifestira kao pojačan apetit, a kod drugih se apetit smanji. Činjenica je da pod stresom vaše stanice troše više energije, pa se i glad povećava. Međutim, osjećaj gladi ostaje i nakon što se stanice vrate u normalno stanje. To se može loše odraziti na kilažu. Uz to, zbog prekovremenog rada nadbubrežne žlijezde, prekovremeno radi i štitna žlijezda, što često dovodi do hipotireoze ili hipertireoze. Hipotireozu i hipertireozu treba ozbiljno shvatiti, među ostalim i zato što mogu vidno utjecati na vaš izgled.

Pretpostavljam da ste sada još više pod stresom 🙂

Ne brinite. Ništa od ovoga neće vam se dogoditi ako se opustite i uživate u svakodnevnici i sitnim radostima koje ona donosi.

Kad naučite kako, javite i meni ili proučite ovu web stranicu: http://make-everything-ok.com/