Arhive oznaka: bolest

Bakterija – od čega smo to uistinu sazdani?

Sjednite i udobno se smjestite, moram vam priopćiti nešto vrlo ozbiljno.

Devedeset posto genetskog materijala koji nosimo u sebi zapravo ne pripada našim stanicama. Devedeset posto nas zapravo čine mikroorganizmi – bakterije, gljivice i druge stanice koje nisu humanog podrijetla. Ti organizmi žive u nama, na nama i od nas, predstavljajući našu fiziološku floru – kompleksnu smjesu živih organizama koji, i u dobru i u zlu, utječu na naše zdravlje, nekad nam pomažući u borbi protiv izazivača bolesti, a katkad uzrokujući neko akutno ili kronično oboljenje.

Otkud sad to?

Nove metode identifikacije mikroorganizama, kao što su PCR tehnike, mogu, za razliku od klasičnih metoda kultivacije u Petrijevoj zdjelici, identificirati mnogo više bakterija nego što smo mislili da je moguće. To je dovelo do nekih fantastičnih zaključaka, ali i pitanja.

  • Prostorije koje su smatrane posve sterilnima, kao što su NASA-ine čiste sobe u kojima se sastavljaju svemirske letjelice, zapravo sadrže nevjerojatan broj različitih mikroorganizama. Što mislite koliko smo takvih poslali na Mjesec, ili možda Mars?
  • Bakterije uspijevaju preživljavati u za život nemogućim uvjetima: pod tlakom, u ekstremno visokim ili niskim temperaturama te izložene intenzivnom zračenju.
  • Neke bakterije, otkrivene u smrznutim slojevima zemlje starima i do 30.000 godina, pokazuju rezistentnost na antibiotike. To znači da antibiotici ne uzrokuju stvaranje rezistencije, nego njezino širenje među mikroorganizmima. Naravno, Darwin je posve ispravno zaključio kako će najotporniji primjerci nastaviti svoju vrstu, a manje otporni izgubit će utrku s evolucijom.
  • Tjelesne tekućine za koje smo nekad smatrali da su sterilne, danas znamo da sadrže mikroorganizme (krv, primjerice). Tko bi rekao?!
  • Bakterije koje su se mogle naći samo u „iznimno teškim uvjetima“ otkrivene su na pojedinim protetičkim elementima, kao što je umjetni kuk. Idealna temperatura za rast i razvoj tih bakterija je iznad 80 stupnjeva Celzijevih.
  • Svatko od nas ima jedinstven koktel patogenih (i fizioloških) mikroorganizama u sebi. On je toliko specifičan da bismo ga mogli nazvati bakterijskim otiskom prsta. Bakterijska flora u usnoj šupljini ili u intimnom području u tolikoj je mjeri raznovrsna da se „ne može uhvatiti ni za glavu ni za rep“. To znači da su bolesti poput bakterijske vaginoze izazvane poremećenom ravnotežom mikroorganizama, nikako samo jednom vrstom bakterija, a primjena antibiotika može samo pogoršati tu neravnotežu. Zato se za tretiranje bakterijske vaginoze preporučuje primjena probiotika umjesto antibiotika.

Koliko su mikroorganizmi važni i zašto ih dosad nismo bolje proučili?

Yersinia pestis
Photo credit: NIAID / Foter / CC BY

Kad ste pročitali da 90 posto našega genetskog materijala zapravo ne nosi naš genetski kod, možda ste pomislili: „Te bakterije sigurno imaju veći genetski materijal u odnosu na svoju masu, na veličinu svojih stanica, inače bi bile vidljive okom, kad ih je već u tolikom broju“.

Evo još jednoga zapanjujućeg podatka: trećinu ukupne biomase na zemlji čine mikroorganizmi.

Kao što smo već rekli, PCR metode detekcije omogućile su nam da dođemo do golemog broja podataka o bakterijama, gljivicama, virusima, a ti podaci doveli su do toga da smo samo uspjeli produbiti vlastito neznanje.

Poznavali smo prethodno i uspjeli klasificirati do oko 80.000 vrsta. Sada, ne samo da postoji pretpostavka o postojanju više od 3.000.000 vrsta, nego se i termin „vrsta“ u kontekstu mikroorganizama polako ukida! Zapravo, dokazano je da bakterije u tolikoj mjeri lako i brzo razmjenjuju svoj genetski materijal i da mogu nositi karakteristike brojnih poznatih vrsta odjednom. Biste li vi organizam s takvim svojstvima klasificirali kao novu vrstu ili jednostavno odustali od takvih pokušaja?!

U istraživačkom svijetu spoznali smo i to da onaj tko misli da pozna bakterijski životni ciklus – mora učiti dalje.

Izazivaju li bolesti ili upravljaju našim emocijama?

Zahvaljujući gospodinu Kochu i njegovim postulatima, mnoge akutne bolesti su godinama, neke i desetljećima, uspješno tretirane. Ipak, nova otkrića pokazuju da nije sve tako crno-bijelo kao što je Koch pretpostavljao. Naime, nakon izlječenja akutne bolesti, bakterijska flora može ostati u takvom stanju da modificira imunološki odgovor i izazove povratak bolesti u kroničnom obliku.

To nije sve. Dokazano je da su mnoge bolesti izazvane jednostavnim disbalansom (poremećajem ravnoteže) mikroorganizama, kao što je slučaj s bakterijskom vaginozom, pa bi ovdje Kochov pristup liječenju bio neispravan.

A za kraj moram vam prepričati jedan vrlo zanimljiv eksperiment, a vi sami dokučite poantu.

Petri šolje
Photo credit: GoodNCrazy / Foter / CC BY

Eksperiment se provodio na vinskim mušicama i sastojao se iz sljedećeg:

Mušice su podijeljene u dvije grupe. Jedna je uzgajana u zaštićenim uvjetima melasom, a druga škrobom.

Nakon određenog vremena, grupe su pomiješane. Obje su pokazale da isključivo preferiraju partnera za parenje iz skupine kojoj pripadaju – „melase mušice“ parile su se isključivo s drugim „melasa mušicama“ i obratno. Takvo ponašanje mušica pojavilo bi se nakon jedne generacije mušica, a održavalo sljedećih 37 generacija!

Nakon primjene antibiotika, ta bi se probirljivost izgubila, što upućuje na bakterijsku pozadinu njihova ponašanja.

Pa, vi sada razmislite…

Toliko od mene za danas,

lijep pozdrav,

Lana

Reference:

Istaknuta slika: NIAID / Foter / CC BY