Arhive oznaka: antibiotici

Antibiotici mogu uzrokovati vaginalne infekcije

Iritacija, pojačan iscjedak, neugodan miris, svrbež, peckanje – simptomi vaginalnih tegoba su slični, ali uzroci mogu biti različiti. Najčešće vaginalne tegobe javljaju se zbog nepravilne higijene, različitih iritatansa (uložaka s dodanim mirisom, omekšivača za rublje, ili korištenja gelova za tuširanje umjesto sredstava za intimnu higijenu), nošenja uske odjeće ili sintetičkog donjeg rublja, itd.

U biti, mehanizam je sličan – pojavi se agresor koji unese nemir u vaginalnu floru. Tisuće i tisuće bakterija koje žive u vašoj vagini izgubilo je svoj harmonični sklad. Dobri mikrobi se povlače, a loši se nekontrolirano razmnožavaju, i dolazi do infekcije.

Česti uzročnici su i antibiotici.

Kako to? Zar antibiotici ne bi trebali štititi od infekcija?

Upravo tako, zato i nastaje problem. Antibiotici nam pomažu da se izborimo s infekcijom tako što ubijaju bakterije ili barem sprječavaju njihov rast. Na taj način bore se zajedno s našim organizmom protiv uljeza.

Problem je u tome što većina antibiotika nije usmjerena samo protiv jednog soja bakterija nego napada većinu bakterija istodobno – to znači i loše, koje nam smetaju, ali i one dobre, bez kojih ne možemo. Znači, kada, primjerice, koristiti vaginalete s antibiotikom da biste se riješili jedne infekcije, vrlo lako se može dogoditi da zaradite još jednu, sekundarnu.

Naime, taj antibiotik će napasti i dobre bakterije koje spokojno žive u vašoj vagini i pomažu joj da se obrani od vanjskih utjecaja (ove dobre bakterije većinom spadaju u grupu laktobacila – doznajte više o njima u ovom tekstu). Kada se naruši broj laktobacila u vagini, loše bakterije i gljivice iskoriste ovu priliku da se razmnože i preuzmu vodstvo, i eto vam infekcije.

Bakterija

A evo i iznenađenja…

Korištenje vaginaleta s antibioticima nije jedini način da zaradite sekundarnu infekciju – to se može dogoditi čak i kad antibiotike pijete, tj. primjenjujete oralno.

Kako?

Primjerice, liječnik vam je propisao antibiotik za upalu grla. Pilule pijete prema uputi, upala prolazi, i čini vam se da sve ide kao podmazano. Međutim, taj antibiotik nije ostao samo u vašem grlu nego se raširio po cijelom tijelu, pa je jedan manji dio stigao i do vaše vagine, gdje može napraviti kaos.

A da ironija bude veća – postoji i mogućnost da uzimate antibiotike da biste se riješili bakterijske vaginoze, a usporedo se razvije gljivična infekcija rodnice. A može se dogoditi i da se gljivična infekcija pogrešno liječi kao bakterijska vaginoza, ali to je tema za neki drugi tekst.

Kako se zaštititi?

Postoji nekoliko stvari koje možete učiniti da biste se zaštitili od nuspojave antibiotika. Prije svega, antibiotike uvijek uzimajte prema uputama i nikada, ponavljam NIKADA ne prestajte s terapijom prije nego što vam je to liječnik savjetovao. Prekidanjem terapije riskirate razvoj rezistentnih sojeva bakterija koje sljedeći put možda neće reagirati na antibiotik, a onda ste stvarno u problemu.

Uz to, pratite i savjet farmaceuta vezano uz to kako uzimati lijek. Uglavnom se savjetuje da se antibiotici uzimaju uz jogurt, kako biste zaštitili želudac, a još je bolje ako jogurt sadrži žive probiotske kulture, odnosno dobre bakterije koje pomažu želucu da se odupre agresivnom djelovanju antibiotika.

Jogurt

Za kraj, koristite sredstva koja sadrže prebiotike za vašu intimnu regiju, preventivno ili kada se problemi već jave. Prebiotici su zapravo ‘hrana’ laktobacilima, pa pomažu da se ponovno uspostavi red i poredak u vaginalnoj flori, i da se previše razmnožene loše bakterije zamijene dobrima. A ubuduće, čim započnete terapiju antibioticima, počnite i s korištenjem proizvoda koji će zaštititi vaše intimno zdravlje.

Pročitajte više o Multi-Gyn proizvodima

Bakterija – od čega smo to uistinu sazdani?

Sjednite i udobno se smjestite, moram vam priopćiti nešto vrlo ozbiljno.

Devedeset posto genetskog materijala koji nosimo u sebi zapravo ne pripada našim stanicama. Devedeset posto nas zapravo čine mikroorganizmi – bakterije, gljivice i druge stanice koje nisu humanog podrijetla. Ti organizmi žive u nama, na nama i od nas, predstavljajući našu fiziološku floru – kompleksnu smjesu živih organizama koji, i u dobru i u zlu, utječu na naše zdravlje, nekad nam pomažući u borbi protiv izazivača bolesti, a katkad uzrokujući neko akutno ili kronično oboljenje.

Otkud sad to?

Nove metode identifikacije mikroorganizama, kao što su PCR tehnike, mogu, za razliku od klasičnih metoda kultivacije u Petrijevoj zdjelici, identificirati mnogo više bakterija nego što smo mislili da je moguće. To je dovelo do nekih fantastičnih zaključaka, ali i pitanja.

  • Prostorije koje su smatrane posve sterilnima, kao što su NASA-ine čiste sobe u kojima se sastavljaju svemirske letjelice, zapravo sadrže nevjerojatan broj različitih mikroorganizama. Što mislite koliko smo takvih poslali na Mjesec, ili možda Mars?
  • Bakterije uspijevaju preživljavati u za život nemogućim uvjetima: pod tlakom, u ekstremno visokim ili niskim temperaturama te izložene intenzivnom zračenju.
  • Neke bakterije, otkrivene u smrznutim slojevima zemlje starima i do 30.000 godina, pokazuju rezistentnost na antibiotike. To znači da antibiotici ne uzrokuju stvaranje rezistencije, nego njezino širenje među mikroorganizmima. Naravno, Darwin je posve ispravno zaključio kako će najotporniji primjerci nastaviti svoju vrstu, a manje otporni izgubit će utrku s evolucijom.
  • Tjelesne tekućine za koje smo nekad smatrali da su sterilne, danas znamo da sadrže mikroorganizme (krv, primjerice). Tko bi rekao?!
  • Bakterije koje su se mogle naći samo u „iznimno teškim uvjetima“ otkrivene su na pojedinim protetičkim elementima, kao što je umjetni kuk. Idealna temperatura za rast i razvoj tih bakterija je iznad 80 stupnjeva Celzijevih.
  • Svatko od nas ima jedinstven koktel patogenih (i fizioloških) mikroorganizama u sebi. On je toliko specifičan da bismo ga mogli nazvati bakterijskim otiskom prsta. Bakterijska flora u usnoj šupljini ili u intimnom području u tolikoj je mjeri raznovrsna da se „ne može uhvatiti ni za glavu ni za rep“. To znači da su bolesti poput bakterijske vaginoze izazvane poremećenom ravnotežom mikroorganizama, nikako samo jednom vrstom bakterija, a primjena antibiotika može samo pogoršati tu neravnotežu. Zato se za tretiranje bakterijske vaginoze preporučuje primjena probiotika umjesto antibiotika.

Koliko su mikroorganizmi važni i zašto ih dosad nismo bolje proučili?

Yersinia pestis
Photo credit: NIAID / Foter / CC BY

Kad ste pročitali da 90 posto našega genetskog materijala zapravo ne nosi naš genetski kod, možda ste pomislili: „Te bakterije sigurno imaju veći genetski materijal u odnosu na svoju masu, na veličinu svojih stanica, inače bi bile vidljive okom, kad ih je već u tolikom broju“.

Evo još jednoga zapanjujućeg podatka: trećinu ukupne biomase na zemlji čine mikroorganizmi.

Kao što smo već rekli, PCR metode detekcije omogućile su nam da dođemo do golemog broja podataka o bakterijama, gljivicama, virusima, a ti podaci doveli su do toga da smo samo uspjeli produbiti vlastito neznanje.

Poznavali smo prethodno i uspjeli klasificirati do oko 80.000 vrsta. Sada, ne samo da postoji pretpostavka o postojanju više od 3.000.000 vrsta, nego se i termin „vrsta“ u kontekstu mikroorganizama polako ukida! Zapravo, dokazano je da bakterije u tolikoj mjeri lako i brzo razmjenjuju svoj genetski materijal i da mogu nositi karakteristike brojnih poznatih vrsta odjednom. Biste li vi organizam s takvim svojstvima klasificirali kao novu vrstu ili jednostavno odustali od takvih pokušaja?!

U istraživačkom svijetu spoznali smo i to da onaj tko misli da pozna bakterijski životni ciklus – mora učiti dalje.

Izazivaju li bolesti ili upravljaju našim emocijama?

Zahvaljujući gospodinu Kochu i njegovim postulatima, mnoge akutne bolesti su godinama, neke i desetljećima, uspješno tretirane. Ipak, nova otkrića pokazuju da nije sve tako crno-bijelo kao što je Koch pretpostavljao. Naime, nakon izlječenja akutne bolesti, bakterijska flora može ostati u takvom stanju da modificira imunološki odgovor i izazove povratak bolesti u kroničnom obliku.

To nije sve. Dokazano je da su mnoge bolesti izazvane jednostavnim disbalansom (poremećajem ravnoteže) mikroorganizama, kao što je slučaj s bakterijskom vaginozom, pa bi ovdje Kochov pristup liječenju bio neispravan.

A za kraj moram vam prepričati jedan vrlo zanimljiv eksperiment, a vi sami dokučite poantu.

Petri šolje
Photo credit: GoodNCrazy / Foter / CC BY

Eksperiment se provodio na vinskim mušicama i sastojao se iz sljedećeg:

Mušice su podijeljene u dvije grupe. Jedna je uzgajana u zaštićenim uvjetima melasom, a druga škrobom.

Nakon određenog vremena, grupe su pomiješane. Obje su pokazale da isključivo preferiraju partnera za parenje iz skupine kojoj pripadaju – „melase mušice“ parile su se isključivo s drugim „melasa mušicama“ i obratno. Takvo ponašanje mušica pojavilo bi se nakon jedne generacije mušica, a održavalo sljedećih 37 generacija!

Nakon primjene antibiotika, ta bi se probirljivost izgubila, što upućuje na bakterijsku pozadinu njihova ponašanja.

Pa, vi sada razmislite…

Toliko od mene za danas,

lijep pozdrav,

Lana

Reference:

Istaknuta slika: NIAID / Foter / CC BY

Antibioticima protiv prehlade

Uvijek kad čujem ovu rečenicu, naježim se. Farmaceut u meni zavrišti i jedva suzdržanim glasom počnem objašnjavati koliko je loša takva primjena antibiotika, kako za počinitelje, tako i za ljude oko njega. Iako sam svjesna činjenice da mnogi od nas primjenjuju antibiotike u borbi protiv prehlade.

Jesen je doba kad se na prvi znak prehlade svi bacamo na peniciline i cefalosporine kao da su bombončići za osvježenje daha. Kad počnemo šmrcati, kihati i kašljati, osjećati malaksalost ili „kao da nas lovi prehlada“ (što je rečenica koja služi kao univerzalni način za opis intuitivna predosjećaja nadolazećeg stanja) starta službeno otvaranje kućne ljekarna. Svako je kućanstvo posjeduje. Nekih kućnih zaliha lijekova ne bi se posramila ni omanja ljekarna jer sadrži sve – od tableta protiv dijareje preko kutije za prvu pomoć, pa sve do pola kutije amoksicilina koju je otac načeo još onda kad je imao upalu krajnika. I onda, kad osjetimo da nas „lovi prehlada“, a mi ne smijemo sebi priuštiti da se razbolimo jer nas čeka ozbiljan poslovni sastanak, ispit ili prijateljičina svadba, posežemo za istom tom kolekcijom i hvatamo se za prvi antibiotik koji nam se učini namjenskim.

Dragi moji, vrijeme je da stanemo na kraj nepotrebnoj primjeni antibiotika.

Objasnila bih vam najprije zašto je primjena antibiotika za prehladu u svojoj osnovi, zapravo, besmislena…

Antibiotici
Photo credit: Sheep purple / Foter / CC BY

Antibiotici su fenomenalna grupa lijekova koja uništava bakterije ili ih sprječava u njihovu razmnožavanju. Antibiotici to čine različitim mehanizmima – neki uništavaju membranu ili zaštitni zid bakterijskih stanica, drugi sprječavaju bakterije pri sintezi prijeko potrebnih proteina ili ometaju aktivnost bakterijskih enzima.

Kojim god se mehanizmom koristili, učinak je uvijek isti – antibiotici uništavaju bakterije.

U čemu je onda problem?

Problem je u tome što prehladu ili gripu ne izazivaju bakterije nego virus. Pitanje koje slijedi je – a što se događa onda s virusom ako ga tretiramo antibiotikom?

Odgovor je- apsolutno ništa.

Što je najgore, primjena antibiotika za tretiranje virusne infekcije neće dovesti samo do izostanka efekta, nego sa sobom može donijeti i ozbiljne posljedice. Naime, svaki put kad krenete s terapijom antibiotika, a potom, čim se osjetite bolje, prekinete terapiju, samo dajete priliku bakterijama u tijelu da se suoče s krvnim neprijateljem i tako razviju mehanizme da mu se odupru. Tako se razvija rezistentnost bakterija, koje samo čekaju da vam imunitet opadne i da mogu krenuti u ofenzivu.

I tu nastaje problem. Naime, antibiotik koji ste dosad koristili gubi djelotvornost i zato trebate neki jači lijek. To znači da infekcija može trajati dulje nego inače ili se čak može pogoršati.

Nažalost, takvo neodgovorno uzimanje antibiotika dovelo je do toga da smo gutanjem penicilina bez kontrole i logike stvorili superrezistentne sojeve bakterija protiv kojih malo što možemo poduzeti. Sljedeći je korak možda nastanak superbakterije koja neće reagirati ni na jedan postojeći lijek.

Kako spriječiti izlaganje sebe i ljudi oko sebe povećanom riziku od oboljenja?

Antibiotike uzimajte samo onda kad ih prepiše liječnik. Obična prehlada ne zahtijeva njihovu primjenu, kod gripe i prehlade najdjelotvornije pomaže topla juha, šalica čaja i krevet. Nema bržeg rješenja.

Ako vam liječnik prepiše neki lijek, prethodno pomno pročitajte njegovu uputu za primjenu i konzultirajte se s liječnikom ili ljekarnikom kad ga je najbolje konzumirati, prije ili poslije obroka, uz koju vrstu tekućine, pitajte postoji li neko posebno pravilo prehrane dok ste na terapiji i slično… Nikako nemojte konzumirati alkohol dok ste pod terapijom antibiotika zato što tako smanjujete aktivnost lijeka.

Ne smijete prekidati terapiju čim se osjećate bolje, tako ćete samo razviti rezistenciju na lijek.

Toliko od mene za ovaj put, a vi sljedeći put kad vam baka ponudi neki antibiotik iz svoje ljekarne, jer vas je zagreblo po grlu, objasnite joj da vam tako samo čini medvjeđu uslugu.

Ljubica

Istaknuta fotografija: superhua / Foter / CC BY

Kandida

Boli vas? Imate crvenilo, pojačan iscjedak neugodna mirisa? Dobro se informirajte prije nego što sebi postavite dijagnozu kandide.

Kandida (Candida albicans) je gljivica koja u normalnim uvjetima živi na našoj koži i sluzokoži. Kad je organizam zdrav, mikroorganizmi koji ga nastanjuju žive u skladu s njim i u međusobnoj ravnoteži. Međutim, ako nešto naruši tu ravnotežu (stres, bolest, lijekovi, neprimjerena higijena, fizički agensi…), jedan od mikroorganizama će ugrabiti priliku i početi se množiti u tolikoj mjeri da izazove neugodne tegobe. U tom slučaju još ne govorimo o bolesti – posrijedi je samo poremećaj ravnoteže, koja se lako vraća u normalno stanje korištenjem neke bioaktivne ili probiotske supstancije.

Kultura Candida albicans
Photo credit: Iqbal Osman1 / Foter / CC BY

Kandida je upravo takav mikroorganizam. Gljivična vaginalna infekcija čini oko 35 posto svih tegoba zbog koje se žene javljaju ginekologu. Iako djeluje kao vrlo visok prosjek, imajte na umu da je više od pola vaginalnih infekcija zapravo bakterijskog podrijetla, a ne gljivičnog. Bakterijska vaginoza češća je od kandidijaze.

Kandida se vrlo često otkriva u rezultatima vaginalnog brisa. Ne pokazuje simptome jer i u normalnim uvjetima nastanjuje tu sluzokožu. U takvim slučajevima ginekolog najčešće ne prepisuje terapiju.

Koji su simptomi kandidijaze?

  • svrbež
  • pojačan iscjedak
  • crvenilo i bol
  • bolno mokrenje
  • siraste naslage na koži

Navedene simptome treba razlikovati od onih bakterijske vaginoze:

  • neprijatan miris na ribu
  • pojačan iscjedak sivkaste boje
  • katkad se javlja svrbež u vanjskom vaginalnom dijelu

Što uzrokuje kandidu?

Djevojka u vešu
Photo credit: dollen / Foter / CC BY-ND

Poremećaj vaginalne flore često se javlja kao posljedica antibiotske terapije. Antibiotici neselektivno ubijaju i dobre i loše bakterije u organizmu, pa tako unište i dio laktobacila koji žive na vaginalnoj sluzokoži i zaslužni su za mikrobiološku ravnotežu. Uz to, dijeta bogata šećerima može učiniti vaš organizam podložnijim za razvoj kandide. Hormonsko stanje, sklonost alergijama, neadekvatna higijena i fizička iritacija tkiva mogu poslužiti kao dobra osnova za prekomjerno razmnožavanje kandide i pojavu različitih tegoba.

Znate li da neprimjerena higijena ne pretpostavlja samo njezin izostanak? Možete se prati i po nekoliko puta dnevno, ali ako to činite određenim sredstvima koja uništavaju vaginalnu floru (primjerice, sapunima ili lužnatim sredstvima), vrlo brzo ćete se naći u problemu. Bolje je koristiti čistu, mlaku vodu ili vodu s malo octa nego sapun. Mi vam za intimnu higijenu preporučamo naše proizvode – slobodno pogledajte na našoj stranici koji proizvod izabrati.

Koje su terapije protiv kandide?

Candida razmaz
Photo credit: Pulmonary Pathology / Foter / CC BY-SA

Prvo i osnovno što možete učiniti jest koristiti neki probiotik ili bioaktivno sredstvo, koji  pomažu pri uspostavi narušene mikrobiološke ravnoteže te stvaraju idealne uvjete za razvoj dobrih laktobacila. Za razliku od antibiotika, ne mogu izazvati rezistenciju bakterija. Ako imate jake ili učestale simptome, posjetite ginekologa kako biste dobili odgovarajuću antimikotsku terapiju. Sastoji se najčešće od vaginaleta i/ili antimikotske kreme, iako se u nekim slučajevima prepisuje i oralni antimikotik (ako se procijeni da je stanje organizma takvo da se kandida ne može lako iskorijeniti samo lokalnom primjenom terapije).

Koje pogreške činimo pri postavljanju dijagnoze i uzimanju lijekova na svoju ruku?

Kao mala, u razgovoru sa sestrom prvi sam put čula za kandidu. Godinama sam smatrala da uzrokuje pojačan iscjedak i da tome pomaže primjena daktanola. Puno je vremena prošlo prije nego što sam doznala da postoje i drugi razlozi za pojačan iscjedak, svrbež, a zatim i mnoge druge terapije za saniranje problema osim daktanola. Mnoge djevojke razmišljaju kao ja onda. Problem nastaje kad je posrijedi bakterijska vaginoza (koja je puno češća nego kandidijaza), jer terapija za kandidu može samo ublažiti simptome i stvoriti privid da je tegoba prošla, iako je ravnoteža i dalje poremećena. Čim se prestane s primjenom kreme, simptomi će se vratiti. To je razlog zašto je važno najprije postaviti stručnu dijagnozu. Postoje preparati koji će vam riješiti problem s kandidom, a neće vam pritom napraviti još veći problem, ako se ne radi o kandidi. Jedan od takvih je Multi-Gyn FloraPlus.

U svakom slučaju, odlučite li sami sebi postaviti dijagnozu, potrudite se da budete 100 posto sigurni što zapravo liječite.

Bližimo li se postantibiotskoj eri?

Zvuči strašno, zar ne? Pored svih drugih katastrofa o kojima već godinama slušamo, kao što su globalno zagrijavanje, klimatske promjene i istrebljenje biljnih i životinjskih vrsta (sjetimo se samo pčela), došli smo do još jednog trenutka kad trebamo dobro razmisliti. Mnoge smo trenutke zapravo i propustili, ali sada je vrijeme da se osvrnemo i vidimo što smo učinili. Evo o čemu je riječ. Prije nekoliko mjeseci umrla je još jedna žrtva tzv. superbakterije. Učitelj Brian Pool operirao je bruh dok je bio na putovanju u Indiji, a vratio se na Novi Zeland s infekcijom koja se od tada polako razvijala u njegovu tijelu. Ta bakterija, točnije soj bakterije Klebsiella pneumoniae, nije reagirala ni na jedan od poznatih antibiotika. Doktori su ga zbog toga držali u potpunoj izolaciji kako se bolest ne bi nekontrolirano širila. Ovaj slučaj nije ni prvi ni posljednji. Ljudi su prije pet godina umirali u bolnicama zbog nemogućnosti liječnika da djeluju na infekciju odgovarajućim antibioticima. Sve nam se to čini tako dalekim i mnogi se pitaju kakve to veze ima s nama. Veza je mehanizam nastanka rezistencije.

antibiogram
Photo credit: Nathan Reading / Foter / Creative Commons Attribution 2.0 Generic (CC BY 2.0)

Znate li zašto ne možete jednostavno uči u ljekarnu i kupiti antibiotik? Upravo zbog razvoja rezistencije. Rezistenciju ne razvijate vi, nego bakterije. Ako se antibiotik ne koristi na idealan način (čak i kad se upotrebljava ispravno), jedan dio bakterija može ostati rezistentan. Možda se kod vas neće naći u dovoljnom broju da bi razvio infekciju, ali će se prenijeti na drugu, treću, petu osobu i kod nekoga će izazvati bolest. Taj netko će biti tretiran nekim drugim antibiotikom jer vaš više nema efekta. Možda neće ispoštovati što mu je liječnik propisao, skratit će terapiju za koji dan i na taj način ponovno stvoriti određeni broj rezistentnih bakterija – ovaj put na oba antibiotika. I tako dalje. Vidite li sada vezu? Zato, ako vam ljekarnik drage volja proda antibiotik bez da mu pokažete recept ili antibiogram, nesavjesno obavlja svoj posao. Ako vam liječnik prepiše antibiotik, a da vas nije pošteno pregledao ili vam prepiše neki iz novije generacije antibiotika bez da je provjerio osjetljivost bakterije koju imate na neki od starijih antibiotika, nesavjesno obavlja svoj posao. Jasno mi je da su ovo teške riječi. Postoje mnoge situacije u kojima će neki noviji antibiotik spasiti nečiji život jer nije bilo dovoljno vremena da se napravi antibiogram i otkrije koji je antibiotik najbolje primijeniti. U ovakvim je situacijama noviji antibiotik više od koristi nego što može učiniti štete, pa je primjena posve opravdana. Ipak, upravo se zbog toga u bolničkim uvjetima javljaju puno rezistentnije infekcije nego izvan bolnica – infekcije koje prijete da se otmu kontroli.

No dobro, otkrit ćemo nove antibiotike – reći ćete vi.

Nije to baš tako jednostavno. Većina vas zna da se novi antibiotici otkrivaju vrlo često. No, većina novih antibiotika samo su varijacije na temu sličnih molekula iz jedne od velikih grupa kojima pripadaju svi antibiotici. Neki imaju proširen spektar djelovanja, neki smanjenu mogućnost rezistencije. S druge pak strane, bakterije koje postanu rezistentne na antibiotik iz jedne grupe najčešće će biti rezistentne i na sve ostale antibiotike iz iste grupe. To znači da nova otkrića ne smiju biti varijacije, nego bi trebala imati potpuno nov mehanizam djelovanja na bakterije!

post-antibiotska-eraNove grupe antibiotika otkrivaju se puno rjeđe, a bakterije, čini se, postaju pametnije jer na novije antibiotike razvijaju rezistenciju znatno brže nego prije. Prošlo je više od 20 godina od otkrića do stvaranja rezistencije na penicilin, a nedavno se rezistencija na ceftrarolin (jedan od novijih antibiotika iz grupe cefalosporina) razvila za samo godinu dana. Samo je pitanje vremena kad ćemo izgubiti utrku. Osobno smatram da je „postantibiotska era“ termin koji odlično opisuje ono što će se dogoditi kad izgubimo tu utrku. Pročitala sam poduži tekst upravo o tome, a prenijet ću vam nekoliko posljedica globalne rezistencije bakterija na antibiotike: ljudi će umirati od „bezazlenih“ bolesti kao što su prehlada, grlobolja ili crvenilo oka, a da ne spominjem ozbiljne posjekotine i opekotine koje su jako podložne infekcijama. Operacije će biti nemoguće jer nije moguće u cijelosti osigurati potpuno sterilne uvjete (to uključuje sve kirurške zahvate – od operacije krajnika do transplantacije organa, koja je nemoguća bez suzbijanja prirodnih obrambenih mehanizama pacijenta). Prehrambena industrija morat će se promijeniti – trenutačno se i životinje i biljke tretiraju velikim brojem antibiotika kako bi preživjele u uvjetima u kojima se čuvaju – što će za posljedicu imati manju količinu raspoložive hrane i njezino poskupljenje. Meni su ove tri stavke posve dovoljne da se zabrinem, Možete li se sjetiti još nekih?

Meni nije svejedno, a ne bi trebalo biti ni vama.
Pozdrav, Lana

Uvodna fotografija: Sheep purple / Foter / Creative Commons Attribution 2.0 Generic (CC BY 2.0)