Beba sa plavim očima

Krvne grupe i problemi u trudnoći

Danas se u uredu spontano poveo razgovor o krvnoj grupi, boji očiju, kovrčavoj kosi i drugim dominantnim i recesivnim genetskim osobinama. Rečenica koja me je natjerala da se uključim u raspravu na ovu temu bila je da gen plave kose i plavih očiju polako nestaje jer nije dominantan. Napisat ću vam što znam na tu temu, pa procijenite.
Koliko se sjećam, učili smo to na primjeru graška još u srednjoj školi. Ja ću kao primjer uzeti krvne grupe i rezus-faktor (Rh). Počet ćemo od Rh faktora jer, iako se rjeđe spominje kad je nasljeđivanje posrijedi, jednostavnije se objašnjava, a i od većeg je značenja za žene koje planiraju trudnoću.

Postoji jedna stvar koju mnogi miješaju: geni koje imate i geni koji se ispoljavaju (ovo se zapravo zove genotip i fenotip). Svatko od nas u svom genetskom materijalu ima dvostruke gene – pola od majke, pola od oca. Takav par gena koji nose broj za istu osobinu nazivaju se aleli. Kad netko kaže da je A + krvna grupa, to je zapravo alel koji se ispoljava, tj. imaju sigurno genetski materijal za A krvnu grupu i za Rh + faktor. Međutim, ne mora značiti da oba alela nose iste informacije.

Dominantna osobina je ona koja će se ispoljiti i nalazi samo na jednom alelu. Recesivna će se ispoljiti samo ako se nalazi na oba. Takvu “čistu” situaciju imamo kod Rh faktora. On može biti plus ili minus. Rh + je dominantan, Rh- recesivan. Tako osoba koja je Rh + može imati alele ++ ili + -, a osoba sa Rh- može imati samo alele –.

Kod krvnih grupa situacija je malo kompleksnija. Zapravo A i B grupe su “kodominantne”, tako da se obje ispoljavaju u slučaju da se nađu u genomu jedne osobe. 0 grupa je recesivna. Tako, ako imate alele AA ili A0, vi ćete biti A krvna grupa, ako imate BB ili B0, bit ćete B krvna grupa, ako imate AB, onda ste AB grupa (logično), a ako imate 00, ne možete biti ništa drugo negoli nulta.

Situacija se još više komplicira kad pokušate izračunati koji ste od ovih gena najvjerojatnije naslijedili. Sad se vraćam na priču o tome da se recesivni geni polako gube… Razlog zašto nultu krvnu grupu ima oko 46 posto stanovništva, umjesto da polako nestaje, je što i A i B krvna grupa mogu nositi gen za 0 na drugom alelu. Čak i ako vam je jedan od roditelja nulta grupa, vi ćete moći biti A ili B, ali ćete uvijek imati nulti gen u sebi. A kad nađete ljubav svog života koja ima istu “krvnu situaciju” kao i vi, vaše dijete će s vjerojatnošću od 75 posto nositi 0 kao jedan od alela, a sa 25 posto će nositi oba “nulta” alela.

Ja sam upala u tih 25 posto. Čak sam pokušavala ispitati gdje mi se u obiteljskom stablu javlja nulta grupa, ali nisam našla… Nitko od baka i djedova, tako da mora da je netko iz generacije prabaka i pradjedova, ili tko zna koliko prije… Podla je ta nulta grupa.

Upravo je ovo razlog što se plave oči ne gube, niti su ljudi s nultom krvnom grupom manjina.

Zašto je genetska kombinatorika važna za žene u drugom stanju?

Ako ste sve pomno čitali i sve shvatili, jasno vam je da majka s Rh- faktorom može nositi dijete koje je Rh +. Osim u slučaju da je i partner Rh- (oko 16 posto stanovništva), vjerojatnost da je beba Rh + je veća od 50 posto.

Ove dvije vrste rezus-faktora se ne vole međusobno. Naime, imunološki sustav Rh negativne osobe prepoznaje protein koji je postoji na Rh + krvnim stanicama kao strano tijelo, pa će ih (kao svaki dobar “antivirusni sustav”) napadati i uništavati. To se obično ne događa prilikom prve trudnoće, no svaka sljedeća trudnoća ovog tipa potencijalno predstavlja velik problem, jer može dovesti do hemolize krvi kod bebe još dok je u majčinu trbuhu. Danas postoje cjepiva, injekcije imunoglobulina koje sprječavaju stvaranje ovih antitijela kod majke, i nastanak komplikacija u kasnijim trudnoćama.

Potrebno je samo kratko objašnjenje i malo kombinatorike da biste stekli osnovnu ideju o nasljeđivanju. A onda poslije svega toga shvatili da se za vrlo mali broj gena to može primijeniti jer gotov nikad situacija nije tako crna ili bijela. Krvna grupa je izuzetak. Već kad je riječ o boji očiju ili kose, nije moguće tako jasno odrediti što je od koga naslijeđeno, jer mnogo više gena utječe na ispoljavanje ove osobine.

A sigurno bismo voljeli nekad znati hoće li nam djeca biti plava i kovrčava.

Istaknuta fotografija: Hebe Aguilera / Foter / CC BY

O autoru

Lana Orton

Farmaceut zalutao u IT. Majka, kćer, sestra, supruga. Pjeva, svira, piše i voli cijeli svijet. Bavi se ženskim intimnim zdravljem od 2011. godine.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *