Kontracepcija

Kontracepcija kroz povijest

Ljudska vrsta jedna je od rijetkih za koju je poznato da seksualni čin ne upražnjava samo zbog reprodukcije, nego i radi užitka. S namjerom da spriječe prirodu da “učini svoj dio posla”, i muškarci i žene iskušavali su kroz povijest različite recepture zaštite od neželjene trudnoće.

Ovdje ćemo sastaviti podužu listu kontracepcijskih sredstava korištenih kroz povijest, od kojih su neka uistinu zastrašujuća, a druga začuđujuće bliska današnjim sredstvima zaštite.

 Krenimo od 1850. g. p.n.e.

Stari Egipat
Photo credit: archer10 (Dennis) / Foter / CC BY-SA

Postoje zabilješke o tome da se u starom Egiptu kao sredstvo kontracepcije koristio krokodilski izmet. Vjerojatno je i vama ova ideja mučna kao i meni, te se i vi začuđeno pitate: a na koji točno način su to koristili? Naime, žene su nanosile krokodilski izmet na unutrašnjost svoje vagine. Ta je smjesa alkalna i djeluje blago spermicidno, pa je vjerojatno i bila donekle efikasna u sprječavanju trudnoće. Pripravljale su se i različite paste, također blagoga spermicidnog djelovanja, za lokalnu primjenu. Mješavina meda i sode bikarbone bila je jedna od popularnijih spermicidnih sredstava (pretpostavljam, i više higijenska). Arapska guma, koja se umetala kod ulaza u grlić maternice, predstavljala je djelomično fizičku, a djelomično kemijsku barijeru. Djelotvornost arapske gume je potvrđena, pa se danas koristi u mnogim suvremenim spermicidnim gelovima.

U pokušaju stvaranja prvih tampona (pravljenih od papirusa, listova, kore drveta, tkanine i sličnih materijala) žene su ih počele umakati u različite tekućine, pokušavajući pronaći najpouzdaniju kontracepcijsku kombinaciju. Nažalost, ono što su najčešće postizale bila je sepsa. No otkrile su i neke supstancije koje su donosile rezultate, kao što je anhidrid mliječne kiseline, koji se i danas koristi.

U Egiptu su žene izazivale ili održavale laktaciju i do tri godine. Mnoge su u vrijeme dojenja neplodne ili manje plodne, pa je ova metoda vrlo vjerojatno donosila dobre rezultate.

 

silphium
Photo credit: Foter / Public Domain Mark 1.0

U sedmom stoljeću p.n.e. u Grčkoj je bila poznata biljka pod imenom silphium, zbog svoga kontracepcijskog i aborificijentnog djelovanja. Ta je biljka bila endemska i nije uspijevala na svakom tlu, pa zbog toga i vrlo skupocjena, no na kraju je potpuno iskorijenjena. Mnoge su druge biljke bile korištene u te svrhe, a za neke od njih danas imamo stručne dokaze djelotvornosti, no zbog svoje toksične naravi i nemogućnosti precizna doziranja ne koriste se u kontracepcijske svrhe. To su, primjerice, divlja mrkva (ne zavaravajte se, mnoge biljke iz obitelji mrkve, peršina i celera zapravo su izuzetno otrovne!), vrba (iz koje je moguće izolirati supstanciju sličnu aspirinu), datula (palma čiji je plod urma), šipak, metvica, različite vrste pelina, smirna, ruta i drugo…

Otprilike u isto vrijeme u Kini su muškarci koristili metodu coitus reservatus i coitus obstructus, odnosno preporučivalo im se da se paze. Obje su te metode opisane u Kamasutri, a predstavljaju suzdržavanje ili fizičko sprječavanje izbacivanja sjemene tekućine pritiskom na penis.

Kineskinje koje nisu htjele više djece dobile bi “zlatnu kontracepciju”, spravljenu iz mješavine ulja i žive. Ta je smjesa trebala izazvati sterilitet, a vrlo vjerojatno je izazivala i ozbiljno trovanje organizma.

 U islamskim zemljama coitus interruptus (prekinuti snošaj) bio je jedan od glavnih metoda kontracepcije. Međutim, poznato je da su i tamošnje žene koristile tampone od različitih materijala, kao što je slonovski izmet, kupus, smola ili čak kamena sol. Vjerujem da su se mnoge od tih supstancija pokazale štetnima ili korozivnima, no za bolje metode u to se vrijeme nije znalo.

Liječnici su kroz povijest preporučivali ženama različita sredstva za nanošenje u vaginu i oko nje, među kojima su bili narančin, limunov ili đumbirov sok, a postojalo je i vjerovanje da, ako izbacimo svu sjemenu tekućinu iz sebe, ne možemo ostati u drugom stanju. Doktor Soranus (grčki ginekolog iz drugog stoljeća n.e.) preporučivao  je ženama da nakon spolnog odnosa čučnu u odgovarajući položaj te snažno kihnu. Ako ste ikad kihnule tijekom spolnog čina, bit će vam jasno kako je došao na tu ideju. Ako im kihanje na silu nije uspjelo, morale bi skočiti sedam puta unatrag – to je, pretpostavljam, trebalo polučiti sličan učinak.

Trudnica iz prošlostiUmetanje fizičke barijere (primitivnih oblika dijafragme) također se zastupalo u nekim kulturama. Primjerice, polovica iscijeđenog limuna koristila bi kao dobra zaštita jer ima blagi spermicidni učinak, da nije izazivala ozbiljnu iritaciju, ozljede unutarnjih organa, pa čak i sterilitet.

U viktorijansko doba postojala je drvena kocka s konkavnim stranama koja se umetala i zatvarala grlić maternice (uz puno sreće i centriranja), a koja je poslije opisana kao sprava za mučenje.

Dijafragme su također pravljene od zlata, srebra ili slonovače, a česte posljedice njihova korištenja bile su infekcije, toksički šok sindrom i neugodan miris (koji je vjerojatno ugodniji od onog pri korištenju životinjskog izmeta)

Doktor Falupius (po kojem su falupiusove cjevčice – jajovodi dobili ime) u 16. stoljeću prvi je put opisao laneni kondom, koji je trebao poslužiti kao zaštita od sifilisa. Zauzimao se da se laneni kondom povrgne kliničkom testiranju kako bi se  potvrdila njegova efikasnost. Smatra se da su prije postojali kondomi rađeni od životinjskih iznutrica (crijeva, mjehura…) ili kože. U Japanu su koristili svojevrsni kondom od kornjačina oklopa. Zanimljiva zamisao!

Zbog cijene, religijskih i drugih razloga, kondomi kao zaštita nisu bili široko rasprostranjeni niti dostupni svima, sve do razvoja lateksa i sintetičkih guma, kad su se počeli masovno proizvoditi i koristiti.

Uz ove metode, za koje bismo još i mogli povjerovati da su donekle bile djelotvorne (iako uz često izazivale neželjene reakcije), slijedi lista vjerovanja i mitova, no žene su ih kroz povijest često primjenjivale kako bi izbjegle drugo stanje:

–         nositi torbicu s mačjom jetricom oko lijeve noge

–         tri puta pljunuti žabi u usta

–         kloniti se Mjeseca i izlaganja njegovoj svjetlosti, odnosno sunčevoj svjetlosti koja se odbija o Mjesec

–         ljudi su sprječavali deve da ostanu gravidne tako što su im ubacivali kamenje u maternicu

–         na sjeveru Amerike u 16. stoljeću popularno kontracepcijsko sredstvo bilo je ekstrakt dabrovih testisa

–         testisi lasice nosili su se kao amajlija koja bi trebala spriječiti začeće

–         žene su pile vodu u kojoj su kovači hladili metal tijekom kovanja

–         mitovi i legende ne pripadaju samo davnoj prošlosti! Godine 2008. objavljena je informacija da je Coca-Cola djelotvoran spermicid, što se uskoro kliničkim testovima ipak opovrgnulo.

Žena, roda i beba
Photo credit: Foter / Public Domain Mark 1.0

Naša je preporuka da se čuvate, pazite na svoje vaginalno zdravlje i spriječite neželjenu trudnoću modernim sredstvima. Na vama leži odluka što ćete koristiti i na koji način, ali svakoj odluci mora prethoditi informiranost. Ako se dovoljno informirate, i kalendarska metoda određivanja plodnih i neplodnih dana u većini slučajeva može biti djelotvorna!

Istaknuta slika: nateOne / Foter / CC BY

O autoru

Lana Orton

Farmaceut zalutao u IT. Majka, kćer, sestra, supruga. Pjeva, svira, piše i voli cijeli svijet. Bavi se ženskim intimnim zdravljem od 2011. godine.

5 misli o “Kontracepcija kroz povijest”

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *