Sjedenje

Jesu li stolci zamijenili cigarete?

Jeste li se ikada pitali koliko vremena provedete sjedeći? Većina nas bavi se poslom koji djelomično, ako ne i potpuno, podrazumijeva rad za računalom na radnom mjestu, a to je barem šest sata sjedenja u uredu, knjižnici, kafiću, sobi za sastanke i slično… Pridodajmo tome još dvadesetak minuta vožnje do posla i natrag, a kad na kraju radnog dana napokon kažemo zbogom poslu, i kod kuće potražimo relaksaciju i odmor, najčešće se zavalimo na kauču pred televizorom. U tom položaju provedemo otprilike još nekoliko sati prije odlaska u krevet na spavanje.

Ni vikendi nisu puno drukčiji. Te dane uglavnom koristimo za rješavanje zaostalih poslova koje radnim danima nismo stigli obaviti, a tek onda slijedi malo opuštanja uz prijatelje i obitelj, najčešće u restoranu ili kod nekoga doma i, naravno, sjedeći s njima. Uvečer još malo gledanja televizijskog programa i spremni smo za krevet. Sada smo otprilike došli do 57 sati sjedenja tjedno.

Noviji podaci tvrde da nam sjedenje svaki tjedan skraćuje život za 20 sati i 42 minute. To je oko 45 dana godišnje. Ponovit ću još jednom: 45 dana života manje godišnje. Mene ta brojka uistinu zabrinjava. A vas?

Djevojke na klupi
Photo credit: kohlmann.sascha / Foter / CC BY-SA

Prema istraživanjima, prosječna osoba provede dnevno sjedeći oko 9,3 sata, 6,5 sati bavi se fizičkom aktivnošću slabijeg intenziteta, a samo 0,7 sati nekom intenzivnijom ili jako intenzivnom aktivnošću. Ono što je uistinu razlog za brigu jesu posljedice koje takav ritam života donosi sa sobom, pa pogledajmo preciznije što su znanstvenici zaključili o sjedilačkom tipu života…

Sjedenje vodi k pretilosti

Ako se vaš životni stil djelomično sastoji i od sjedenja na poslu, vožnje automobilom i gledanja televizije, vrlo je vjerojatno da imate povišene razine triglicerida i kolesterola, viši BMI (indikator pretilosti), povećan obim struka te više masnih naslaga u odnosu na ljude koji njeguju aktivniji stil života. Dok smo u sjedećem položaju, naše tijelo troši minimalan broj kalorija, što znači da se sav višak hrane koji u sebe unosimo nagomilava na trbuhu, stražnjici i struku. Masnoće u središnjem dijelu tijela izravno su povezane s kardiovaskularnim problemima, a s pretilošću dolaze i visok krvni tlak, dijabetes, rizik od moždanog udara i duboke venske tromboze, čak i depresija.

Povećava se i rizik obolijevanja od raka

Studija, provedena u Njemačkoj, pronašla je da sjedenje povećava rizik od raka debeloga crijeva 24 posto, rizik od raka pluća 21 posto, a kod žena koje većinu vremena provedu sjedeći šansa za dobivanje raka endometrija veća je čak 32 posto. Znanstvenici su ove statističke podatke izravno povezali s pretilošću ljudi koji pretežno sjede tijekom dana, što dovodi do rezistencije na inzulin i zapaljenja procesa u tijelu. Ta su dva faktora identificirana kao odgovorna za porast rizika od razvoja raka. Kod pretilih ljudi čest je i manjak vitamina D u organizmu, što povećava rizik od razvoja raka debelog crijeva.

Naši mišići spavaju

U sjedećem položaju veliki mišići, odgovorni za naše držanje, ostaju besposleni, što znači da trbušni mišići spavaju, a mišići kralježnice su napregnuti, jer je drže u neprirodnom, povijenom položaju. To vodi neispravnom držanju, skoliozi, bolovima u donjem dijelu leđa, ramenima i vratnom pojasu. Kralježnica gubi fleksibilnost i postajemo podložniji ozljedama prilikom svakodnevnih aktivnosti, bilo to pranje poda ili jednostavno vezanje vezica na cipelama. Kukovi također pate, kao i mišići stražnjice, a sve to vodi smanjenoj pokretljivosti, što u starijoj životnoj dobi znači sklonost padovima i lomovima kostiju.

Dok mišići spavaju, kolesterol caruje

Rad za računalom
Photo credit: Dwonderwall / Foter / CC BY

Kad su mišići neaktivni, enzim koji služi iskorištavanju masti iz krvi, lipoproteinska lipaza, gubi svoju aktivnost, pa mišići ne mogu koristiti masnoće unesene u organizam te one nastavljaju plutati našim tijelom. Dobri kolesterol HDL opada, a „loši“ LDL kolesterol rapidno raste. Tako stvaramo kardiovaskularne bolesti, aterosklerozu, mogućnost dobivanja infarkta ili moždanog udara. Sjedenje suprimira i određeni gen, odgovoran za kontroliranje inflamacije i zgrušavanje krvi, pa nestaje njegovo zaštitno djelovanje na srce i krvne žile. Kao da nam prethodne činjenice nisu bile dovoljne…

Borimo se s dijabetesom

Gušterača je organ zadužen za lučenje inzulina, hormona koji pomaže mišićima da iskoriste glukozu iz krvi kao izvor energije. Kad su mišići u stanju mirovanja, inzulin u tijelu se ne iskorištava u potpunosti, dok gušterača nastavlja s radom. Koncentracija inzulina se pojačava, a rezistencija tkiva na ovaj hormon raste, što za posljedicu nosi razvoj dijabetesa.

Zastoj cirkulacije

Kad dugo vremena provedemo sjedeći, krv u nogama prestane cirkulirati kako treba, pa se zadržava u donjem dijelu nogu. Takvo stanje može dovesti do različitih komplikacija koje ugrožavaju život, kao što je duboka venska tromboza.

Ni vježbanje nas neće spasiti

Ono što nas zabrinjava jesu rezultati nekih studija koji pokazuju da ni vježbanje ne može u potpunosti sanirati opasne posljedice dugoročna sjedenja. Ako dnevno provedete devet sati u sjedećem položaju, a onda odete u teretanu, to ipak neće smanjiti rizik od razvoja kancerogenih stanica.

Ipak, nemojmo očajavati! Istraživanja su dokazala i to da će se pozitivni učinci odraziti odmah kad odlučimo kratkim stankama prekidati dnevno sjedenje na poslu. Dakle, ustanite i prošećite malo po uredu svakih pola sata. Ubrzo će se poboljšati vaša tolerancija na glukozu i razina triglicerida, a uz ispravnu prehranu i dodatnu fizičku aktivnost, obim struka i BMI dovest ćete do preporučanih vrijednosti.

Dakle, rješenje se ne krije u bjesomučnom vježbanju pola sata dnevno (iako, naravno, ne škodi), nego u organizaciji života na način koji vam omogućava laganu do umjerenu aktivnost tijekom dana. Ni dugotrajno stajanje nije rješenje – vjerojatno vam je poznato da zanimanja koja zahtijevaju dugotrajno stajanje na nogama (trgovina, frizerske, kozmetičarske i druge djelatnosti) vrlo često nose sa sobom posljedice proširenih vena, oteklih zglobova i pratećih komplikacija.

Rješenje je umjerenost – dajte nogama šansu da se protegnu i potaknite cirkulaciju

Evo prijedloga kako da dan učiniti aktivnijim:

  • Ako ste u mogućnosti, organizirajte sastanke u prirodi umjesto u zatvorenim uredima: prošećite parkom, gradskim ulicama ili dovedite poslovne suradnike na izletište. Isto učinite s prijateljima – družite se, šećući.
  • Pokušajte što manje koristiti automobil. Na posao idite pješice, biciklom ili javnim prijevozom, ali siđite stanicu-dvije prije da biste protegnuli noge. Ako ne možete bez automobila, onda ga parkirajte nekoliko ulica niže i prošećite do posla. Uvjerena sam da će vam kratka šetnja goditi u rano jutro te ćete započeti radni dan s mnogo više energije i volje.
  • Radni prostor organizirajte tako da potaknete sve oko sebe na često ustajanje: kantu za smeće, faks i sve druge uređaje i predmete u vašem okruženju smjestite u udaljenije krajeve sobe, tako da omogućite sebi i svojim nogama ustajanje i protezanje. Dok ste na telefonu, šećite po uredu.
  • Polijepite male podsjetnike svuda oko sebe (na ekran, radni stol, ogledalo, u mobilni uređaj) koji će služiti da vas podsjete na važnost povremenog ustajanja.
  • Zamijenite slobodno vrijeme ispred televizora kvalitetnije provedenim zajedničkim fizičkim aktivnostima s ukućanima ili, jednostavno, prošećite kućnog ljubimca.
  • Ako baš ne možete bez gledanja TV-a, iskoristite reklame da malo „prodrmate“ tijelo. Napravite nekoliko sklekova, čučnjeva, trbušnjaka… Ionako ste sve reklame već odgledali.
  • Znajte da liftovi i pokretne stube rade protiv nas. Osim u slučaju da se morate penjati na sedmi kat, izbjegavajte ih što češće.
  • Nabavite si pedometar i brojite sve korake koje napravite tijekom dana. Opća je preporuka za zdrav život – 10.000 koraka dnevno. Koliko ih vi napravite na dan?
  • Možda će vam ovo neobično zvučati, ali, vjerujte, funkcionira u praksi: zamijenite radni stolac pilates loptom. Dok sjedite na njoj, ona aktivira vaše mišiće zadužene za stabilizaciju tijela te tjera tijelo na vježbu, praktički dok sjedite!

Imate li vi neki svoj sustav koji vam služi da se podsjetite na aktivniji i zdraviji život? Ako da, javite nam!

Vidimo se u šetnji,

Ljubica

Istaknuta slika: MarioMancuso / Foter / CC BY

 

O autoru

Lubily Online

4 misli o “Jesu li stolci zamijenili cigarete?”

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *