antibiotici

Bližimo li se postantibiotskoj eri?

Zvuči strašno, zar ne? Pored svih drugih katastrofa o kojima već godinama slušamo, kao što su globalno zagrijavanje, klimatske promjene i istrebljenje biljnih i životinjskih vrsta (sjetimo se samo pčela), došli smo do još jednog trenutka kad trebamo dobro razmisliti. Mnoge smo trenutke zapravo i propustili, ali sada je vrijeme da se osvrnemo i vidimo što smo učinili. Evo o čemu je riječ. Prije nekoliko mjeseci umrla je još jedna žrtva tzv. superbakterije. Učitelj Brian Pool operirao je bruh dok je bio na putovanju u Indiji, a vratio se na Novi Zeland s infekcijom koja se od tada polako razvijala u njegovu tijelu. Ta bakterija, točnije soj bakterije Klebsiella pneumoniae, nije reagirala ni na jedan od poznatih antibiotika. Doktori su ga zbog toga držali u potpunoj izolaciji kako se bolest ne bi nekontrolirano širila. Ovaj slučaj nije ni prvi ni posljednji. Ljudi su prije pet godina umirali u bolnicama zbog nemogućnosti liječnika da djeluju na infekciju odgovarajućim antibioticima. Sve nam se to čini tako dalekim i mnogi se pitaju kakve to veze ima s nama. Veza je mehanizam nastanka rezistencije.

antibiogram
Photo credit: Nathan Reading / Foter / Creative Commons Attribution 2.0 Generic (CC BY 2.0)

Znate li zašto ne možete jednostavno uči u ljekarnu i kupiti antibiotik? Upravo zbog razvoja rezistencije. Rezistenciju ne razvijate vi, nego bakterije. Ako se antibiotik ne koristi na idealan način (čak i kad se upotrebljava ispravno), jedan dio bakterija može ostati rezistentan. Možda se kod vas neće naći u dovoljnom broju da bi razvio infekciju, ali će se prenijeti na drugu, treću, petu osobu i kod nekoga će izazvati bolest. Taj netko će biti tretiran nekim drugim antibiotikom jer vaš više nema efekta. Možda neće ispoštovati što mu je liječnik propisao, skratit će terapiju za koji dan i na taj način ponovno stvoriti određeni broj rezistentnih bakterija – ovaj put na oba antibiotika. I tako dalje. Vidite li sada vezu? Zato, ako vam ljekarnik drage volja proda antibiotik bez da mu pokažete recept ili antibiogram, nesavjesno obavlja svoj posao. Ako vam liječnik prepiše antibiotik, a da vas nije pošteno pregledao ili vam prepiše neki iz novije generacije antibiotika bez da je provjerio osjetljivost bakterije koju imate na neki od starijih antibiotika, nesavjesno obavlja svoj posao. Jasno mi je da su ovo teške riječi. Postoje mnoge situacije u kojima će neki noviji antibiotik spasiti nečiji život jer nije bilo dovoljno vremena da se napravi antibiogram i otkrije koji je antibiotik najbolje primijeniti. U ovakvim je situacijama noviji antibiotik više od koristi nego što može učiniti štete, pa je primjena posve opravdana. Ipak, upravo se zbog toga u bolničkim uvjetima javljaju puno rezistentnije infekcije nego izvan bolnica – infekcije koje prijete da se otmu kontroli.

No dobro, otkrit ćemo nove antibiotike – reći ćete vi.

Nije to baš tako jednostavno. Većina vas zna da se novi antibiotici otkrivaju vrlo često. No, većina novih antibiotika samo su varijacije na temu sličnih molekula iz jedne od velikih grupa kojima pripadaju svi antibiotici. Neki imaju proširen spektar djelovanja, neki smanjenu mogućnost rezistencije. S druge pak strane, bakterije koje postanu rezistentne na antibiotik iz jedne grupe najčešće će biti rezistentne i na sve ostale antibiotike iz iste grupe. To znači da nova otkrića ne smiju biti varijacije, nego bi trebala imati potpuno nov mehanizam djelovanja na bakterije!

post-antibiotska-eraNove grupe antibiotika otkrivaju se puno rjeđe, a bakterije, čini se, postaju pametnije jer na novije antibiotike razvijaju rezistenciju znatno brže nego prije. Prošlo je više od 20 godina od otkrića do stvaranja rezistencije na penicilin, a nedavno se rezistencija na ceftrarolin (jedan od novijih antibiotika iz grupe cefalosporina) razvila za samo godinu dana. Samo je pitanje vremena kad ćemo izgubiti utrku. Osobno smatram da je „postantibiotska era“ termin koji odlično opisuje ono što će se dogoditi kad izgubimo tu utrku. Pročitala sam poduži tekst upravo o tome, a prenijet ću vam nekoliko posljedica globalne rezistencije bakterija na antibiotike: ljudi će umirati od „bezazlenih“ bolesti kao što su prehlada, grlobolja ili crvenilo oka, a da ne spominjem ozbiljne posjekotine i opekotine koje su jako podložne infekcijama. Operacije će biti nemoguće jer nije moguće u cijelosti osigurati potpuno sterilne uvjete (to uključuje sve kirurške zahvate – od operacije krajnika do transplantacije organa, koja je nemoguća bez suzbijanja prirodnih obrambenih mehanizama pacijenta). Prehrambena industrija morat će se promijeniti – trenutačno se i životinje i biljke tretiraju velikim brojem antibiotika kako bi preživjele u uvjetima u kojima se čuvaju – što će za posljedicu imati manju količinu raspoložive hrane i njezino poskupljenje. Meni su ove tri stavke posve dovoljne da se zabrinem, Možete li se sjetiti još nekih?

Meni nije svejedno, a ne bi trebalo biti ni vama.
Pozdrav, Lana

Uvodna fotografija: Sheep purple / Foter / Creative Commons Attribution 2.0 Generic (CC BY 2.0)

O autoru

Lana Orton

Farmaceut zalutao u IT. Majka, kćer, sestra, supruga. Pjeva, svira, piše i voli cijeli svijet. Bavi se ženskim intimnim zdravljem od 2011. godine.

Jedna misao o “Bližimo li se postantibiotskoj eri?”

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *