Kućanstvo

Bakterije, gljivice, virusi – mikrosastav vašeg kućanstva

Puno puta razmišljala sam o tome kako su neki predmeti u kućanstvu, kao i neki izvan njega, zapravo najprljavije stvari koju dodirujem. Kompjutor, telefon, daska WC školjke, šipka u javnom prijevozu… Koja su zapravo najrizičnija mjesta, ona na kojima imamo najviše šanse da dobijemo infekciju, koja vrve od mikroživota? Razbit ćemo neke mitove i upozoriti na neke istine na koje se ne obraća dovoljno pozornosti.

MIT: Kvaka na javnom WC-u je najprljavije mjesto

Uz to što većina ljudi pere ruke nakon korištenja WC-a, kvaka javnih WC-a nije pogodna podloga za razvoj bakterija.

ISTINA: Uredska oprema i radni stol su prljaviji od WC školjke.

Na prosječnom kompjuteru ima 400 puta više bakterija nego na WC školjki, samo zbog toga što se računalo daleko rjeđe čisti i pere negoli WC. Mobitel je još gori od kompjutera, a touch screen je itekako dobra podloga za bakterije i viruse. Ručka mikrovalne pećnice u kuhinji na poslu također je vrlo lijep izvor patogenih mikroorganizama. Generalno, sve te uređaje trebalo bi čistiti alkoholom ili nekim drugim odgovarajućim dezinfekcijskim sredstvom, barem jednom tjedno.

ISTINA: Od prljavog poda na javnim mjestima mogu se dobiti bradavice ili atletsko stopalo.

Virusi koji mogu izazvati bradavice na stopalima, kao i gljivice koje izazivaju atletsko stopalo, mogu se dobiti ako bosi hodate u svlačionicama, na bazenima i sličnim mjestima. Uvijek nosite papuče kako biste se zaštitili od tih neugodnih infekcija.

ISTINA: Spužva za pranje posuđa je prepuna bakterija.

Spužva je jedan od najzagađenijih predmeta u kući i sadrži milijarde bakterija, među kojima su i stafilokok i salmonela. Najbolje bi bilo svaki drugi dan oprati je u perilici posuđa (ako je imate), ili ubaciti na minutu u mikrovalnu. Između pranja pazite da spužvu ostavite na suhom, a definitivno je mijenjajte svaka tri tjedna.

MIT: Jastuk treba mijenjati što češće jer se u njemu nakupljaju bakterije.

Zapravo, nije mit da se u njemu nakupljaju bakterije, mit je da vam mogu naškoditi. Mijenjajte jastuk svakih pet do šest godina, ponajprije zbog udobnosti. Većina jastuka može se prati u perilici, pa bi to trebalo povremeno učiniti, a jastučnicu valja mijenjati jednom tjedno.

ISTINA: Na četkici za zube nalazi se velik broj bakterija, od kojih su mnoge one koje se nalaze u izmetu.

Jest užasno, ali je tako. Svaki put kad pustite vodu, bakterije se iz WC školjke razlete na sve strane po vašoj kupaonici. Idealno bi bilo držati spušten poklopac WC školjke prilikom puštanja vode, a četkicu držati što dalje, po mogućnosti u kupaonskom ormariću.

ISTINA: Ako redovito perete kupaonicu, u njoj se neće hvatati plijesan.

Plijesan koja se hvata po kutovima u kupaonici hrani se ostacima sapuna i masnoćom iz naše kože, a može izazvati alergijske reakcije, uključujući kašalj i glavobolju. Njezino stvaranje može se spriječiti redovitim pranjem kupaonice. Sve u kupaonici mora se prati: kada, tuš kabina, pločice, zavjesa. Ako se plijesan već pojavila, upotrijebite neko dezinfekcijsko sredstvo.

ISTINA: Kad se oprano rublje zadrži u perilici dulje vrijeme, može se stvoriti plijesan.

Da bi se stvorila prava plijesan, rublje treba odstajati u perilici oko 24 sata. Međutim, i prije toga može se osjetiti neugodan miris, koji je najčešće posljedica stvaranja plijesni. Ako i nakon dodatnog pranja rublje neugodno miriše, možda je vrijeme da očistite perilicu od gljivica. Trebalo bi jednom mjesečno pustiti praznu perilicu da radi, na vrućem programu i s razblaženom varikinom, a ne preporučuje se ni da je zatvarate između pranja.

ISTINA: Šminka je puna bakterija.

Dok se šminkate, svaka četkica koja dodirne vaše lice, usne, oči, s vaše kože preuzme dio bakterija, koje se zatim vraćaju natrag u bočicu, tubu, pakiranje. Pri sljedećem korištenju opet ih nanosite na lice, pa mogu izazvati bubuljice ili infekciju oka. Trebalo bi čistiti četkice za šminkanje jednom tjedno. Iz tube uvijek istisnite najprije na ruku (koju ste prethodno oprali), pa tek onda nanosite na lice. Bacite šminku nakon tri mjeseca upotrebe.

MIT: Novac je najviše kontaminiran bakterijama.

Općenito gledano, novčanice su suhe i nisu dobra podloga za razmnožavanje bakterija. To ne znači da su novčanice čiste, nego samo da, za razliku od mnogih gore nabrojanih stvari, ne predstavljaju primaran izvor zaraze.

Iako mnoga kućanstva koriste antibakterijska sredstva umjesto standardnih dezinfekcijskih sredstava, nisu se pokazala kao uspješnija u prevenciji bolesti, osim ako netko u kući nije bolestan. Takva sredstva mogu uzrokovati i pojavu rezistentnih sojeva bakterija, pa mnogi stručnjaci ne preporučuju njihovo korištenje, osim u specifičnim slučajevima.

Istaknuta slika:  nosha via Foter.com / CC BY-SA

O autoru

Lana Orton

Farmaceut zalutao u IT. Majka, kćer, sestra, supruga. Pjeva, svira, piše i voli cijeli svijet. Bavi se ženskim intimnim zdravljem od 2011. godine.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *